Tema
Ekonomski napredak po glavi stanovnika
U povodu desete obljetnice ulaska Hrvatske u EU među različitim analizama objavljeni su i brojni ekonomski pokazatelji koji trebaju pokazati što je članstvo donijelo Hrvatskoj na ekonomskom planu. Među ostalim, to su ukupni bruto društveni proizvod, pa onda ista ta suma podijeljena po glavi stanovnika, povećanje prosječne plaće, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, dug države i drugi. Ovi i mnogi drugi pokazatelji, indeksi i ljestvice trebali bi pokazati je li vrijedilo ulaziti u EU gledajući to s ekonomske strane, ili kazano jednostavno – je li se isplatilo?
Pri procjeni kako je članstvo u EU utjecalo na ekonomski položaj Hrvatske i njenih građana ističu ekonomski analitičari važno je imati u vidu da se u trenutku ulaska u Europsku uniju Hrvatska nalazila u recesiji, ali i da je otvaranje tržišta rada EU za posljedicu imalo veliki val iseljavanja stanovnika, posebno u Njemačku, Austriju i Irsku, što je također utjecalo i na ekonomiju i na pokazatelje.
Rast po glavi stanovnika
Prvi najčešće navođeni pokazatelj je ukupni BDP, a drugi BDP po glavi stanovnika, jer se na osnovu ovog parametra može ocijeniti privredni rast. Prema definiciji, bruto društveni proizvod (BDP) je ukupan iznos proizvedene robe i pruženih usluga u jednoj zemlji za godinu dana, izražen u novcu. U njegov zbir ulazi sve što su proizvele domaće i strane firme na teritoriju jedne države.
Što je veća vrijednost sume tih proizvoda i usluga, veća je i mogućnost da se poveća kupovna moć stanovništva, kao i plaće i mirovine. Bitno je u ovim analizama i koji sektori daju najveći doprinos realnom rastu BDP-a kao što su poljoprivreda, turizam, građevinarstvo, trgovina, usluge...
Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je Hrvatska u 10 godina članstva u EU uspjela u značajnoj mjeri povećati svoj BDP. Tako je neposredno prije ulaska u EU 2012. godine BDP iznosio 44,5 milijardi eura, dok je do kraja 2022. godine dosegao 67,4 milijardi eura, prenosi portal euractiv.
Znatno je porastao i BDP po stanovniku iskazan u eurima. U 2012. godini je BDP per capita bio 10.438 eura, a u 2022. godini 17.486 eura, pokazuju podaci HNB-a.
Što to znači kada se Hrvatska usporedi s drugim zemljama? Hrvatski BDP ima stope rasta koje se sada kreću u uobičajenim rasponima zemalja istočne Europe, a iznad prosjeka Unije, navode eurostatističari. BDP po stanovniku danas je u Hrvatskoj veći od onog koji imaju Slovačka, Grčka i Bugarska, ali je manji od onog koji imaju Poljska, Mađarska, Rumunjska i baltičke države kao i druge razvijenije države EU. U vrijeme ulaska Hrvatske u EU realni BDP po stanovniku nalazio se na svega 61% europskoga prosjeka, deset godina kasnije realni BDP po stanovniku dostigao je 73% prosjeka iskazan u paritetu kupovne moći. Ovdje, ističu ekonomisti, pad broja stanovnika igra određenu ulogu, jer bi izračunati rast bio manji da nije bilo tog pada. Također, na kupovnu moć utječu i cijene pa recimo kada je riječ o Rumunjskoj (88% prosjeka EU) dio razloga veće kupovne moći leži u nižoj razini cijena nego u Hrvatskoj. Drugim riječima, prosječan stanovnik Rumunjske za svoju plaću, čak i ako je ona manja od prosječne hrvatske plaće, može kupiti više dobara i usluga nego prosječan stanovnik Hrvatske, što ga onda, statistički gledano, u praksi čini i bogatijim.
Radi lakše usporedbe, evo i podataka o kupovnoj moći u zemljama sljednicama bivše SFRJ. Slovenija, koja se vodi kao ekonomski najrazvijenija tranzicijska država u sastavu EU prošle je godine imala BDP po stanovniku na razini 92 posto prosjeka Unije.
Najveću kupovnu moć među zemljama koje nisu članice EU imaju Crnogorci 64 posto prosjeka EU. U Srbiji je razina kupovne moći, prema podacima Eurostata, prošle godine dosezala 53% prosjeka Europske unije a slično je i u Sjevernoj Makedoniji 51%, dok je u Bosni i Hercegovini iznosila tek 42% Unijina prosjeka.
Ljestvice i indeksi
Brojni su i drugi pokazatelji i ljestvice na kojima se različite države mogu uspoređivati po stupnju ekonomskog razvoja. Među ostalim, navode ekonomisti kako je Hrvatska na ljestvici Doing Business – sa 100+ mjesta došla do gotovo 50. mjesta na svijetu.
Također joj je i pozicija na ljestvici Indeksa ekonomske slobode gotovo dva puta bolja nego pri ulasku u EU.
Napredak potvrđuje i Indeks tržišne regulacije (OECD) koji je prilikom ulaska u Uniju bio najviši u Europi (najjače regulacije), a od prije nekoliko godina Hrvatska se približno nalazi u prosjeku EU. To znači da postoje pozitivni pomaci u deregulaciji pristupa tržištu, izdavanju dozvola i regulaciji pojedinih profesija, te regulaciji energetike, prometa, pokretanja poslovanja, javne nabave, stranih ulaganja i dr.
Indeks konkurentnosti se također u izvjesnoj mjeri poboljšao, među ostalim ovaj indeks mjeri smanjivanje birokratskih prepreka u gospodarstvu, prilagodljivost javnih politika i povećanje izvoza komercijalnih usluga. Međutim, na ovome planu i dalje postoje manjkavosti.
Zaposlenost i plaće
Važni ekonomski pokazatelji su i stopa zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Neposredno prije ulaska u EU 2012. godine stopa nezaposlenosti je bila 15,9 posto, dok je krajem prošle godine pala na samo 7,1 posto
Na ovakav pad nezaposlenosti utjecala su i demografska kretanja. Naime, popis stanovništva iz 2011. godine i onaj iz 2021. godine pokazali su da se broj stanovnika Hrvatske smanjio za oko 400.000, odnosno za oko 10 posto. Premda dio razloga za to leži i u negativnom prirodnom priraštaju, odnosno većem broju umrlih nego rođenih, veći je utjecaj imalo iseljavanje opet najviše iz ekonomskih razloga. Isto tako, povećala se i stopa zaposlenosti, jer je 2012. bilo uposlenih 43,2 posto stanovnika od 15 do 64 godina, dok ih je 2022. godine bilo 48,6 posto.
Za proteklih deset godina porasle su i neto plaće. Prosječna neto plaća 2012. godine u Hrvatskoj iznosila je 727 eura, a 2022. godine 1.016, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To predstavlja rast od oko 44 posto u desetak godina.
Evo još nekih pokazatelja koji potvrđuju da su se stvari popravile nakon ulaska Hrvatske u EU na ekonomskom planu. Prema podacima DZS, proračunski je deficit u 2012. godini iznosio pet posto BDP-a, dok je u prošloj godini ostvaren proračunski suficit od 0,4 posto BDP-a.
U deset godina donekle je smanjena i razina javnoga duga, i to nakon epidemije covida kada je javni dug jako porastao. Dug opće države je, prema podacima DZS-a i HNB-a, u 2012. iznosio 69,2 posto BDP-a, a u 2022. godini 68,4 posto BDP-a.
U proteklih 10 godina došlo je i do rasta udjela i izvoza i uvoza roba i usluga u hrvatskom BDP-u, što pokazuje, među ostalim, i da se hrvatsko gospodarstvo dodatno otvorilo, ali i ojačalo.
Sve u svemu, mnogi pokazatelji su bolji, ekonomisti se slažu da je došlo do napretka i da je za Hrvatsku dobro to što je ušla u EU. Ali postoje, kažu ekonomisti, i činjenice koje pokazuju da je Hrvatska mogla bolje, kao na primjer kada se usporedi s Rumunjskom i drugim istočnoeuropskim zemljama koje su nekada po stupnju razvoja bile znatno iza Hrvatske dok su ju danas prestigle. Među glavnim razlozima za to ekonomisti ističu što je u Hrvatskoj tranzicija uništila veliki dio industrije, a novi pogoni uglavnom nisu niknuli, dok su druge istočnoeuropske zemlje od ulaska u EU puno napravile upravo na revitalizaciji industrije i na tehnološkom iskoraku pa je danas jedno od IT središta Staroga kontinenta upravo Rumunjska. A veliki bum u turizmu, iako donosi značajne prihode i radna mjesta, donio je i preveliku ovisnost o turizmu.
J. D.
