Tema
Europski fondovi – izdašniji nego ikad
Sredinom ovog mjeseca u Hrvatskoj je u promet pušten prvi elektromotorni vlak za regionalni prijevoz koji je nabavljen uz pomoć EU fondova. Vlak vozi na relaciji Zagreb – Sisak – Zagreb, proizvela ga je tvornica Končar, a projekt se u 85-postotnom iznosu sufinancira iz Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.« Europske unije. Ukupna mu je procijenjena vrijednost nešto više od 170 milijuna eura, a dodijeljena bespovratna sredstva iznose 116.840.464 eura.
Tijekom prve vožnje ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je rekao kako će sredstva iz EU koja su im na raspolaganju u sljedećem financijskom razdoblju biti izdašnija nego ikad i da će sljedeće desetljeće sigurno obilježiti investiranje u željeznicu, kao što je u prethodnom razdoblju to bilo u cestovni promet. Zahvaljujući EU fondovima Hrvatska će do 2032. na svojim obnovljenim prugama imati oko 130 novih vlakova.
Da će investiranje u željeznicu iz EU fondova obilježiti sljedeće razdoblje u Hrvatskoj rekla nam je u razgovoru za naš tjednik i direktorica konzultantske tvrtke Logička matrica iz Zagreba Renata Šeperić-Petak. Po struci diplomirani europolog (završila je europske studije u Londonu) Šeperić-Petak je nakon dugogodišnjeg bavljenja različitim europskim pitanjima osnovala konzultantsku tvrtku Logička matrica d.o.o. 2010. godine, koja klijente savjetuje na poljima strateškog planiranja, prijave i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, izvještavanja o natječajima, javne nabave, izrade planova, studija i analize, promidžbe i vidljivosti EU projekata i edukacije. Različita su područja u kojima rade, od poduzetništva, inovacija i tehnologije, ruralnog razvoja, javnog i neprofitnog sektora do kulture, zaštite okoliša, energije, teritorijalne suradnje i drugog.
Nebo i zemlja
Naša sugovornica kaže kako je razlika u dostupnim financijama od Europske unije u odnosu na vrijeme prije negoli je Hrvatska postala članicom EU – »nebo i zemlja«.
»Vi se sad trebate samo dosjetiti projekta i krenuti. Sad se traže hrabri i odvažni koji se ne boje. I nemaju se čega bojati. Uvijek svatko može odustati. Ali još uvijek svi čekaju, a što više čekate bit će vam teže. Što prije krenete, bit će vam lakše. Treba učiti, upoznavati druge ljude, povezivati se, iskazati interes i ako ne znate kako dalje, dogovorite sastanak s onima koji to znaju. I kad druga strana vidi da vi to želite, vi dobijete pomoć«, kaže Šeperić-Petak.
Do sada su, kaže, projekti bili u područjima komunalne, društvene i socijalne infrastrukture. Sami su radili projekte za gradove, općine, županije, civilni sektor, udruge, poduzetnike, obnovili i restaurirali 109 crkava, 19 samostana, dva svetišta i bezbroj kapela.
»Deset godina smo se bavili državom i poddržavnim razinama a sada, ovih sedam godina do kraja proračunskog razdoblja 2030. treba puno uraditi na poboljšanju kvalitete života građana. U ovoj fazi primarni je interes željeznica, uložit će se ogromna sredstva u njenu modernizaciju i izgradnju. Prije toga je bio Pelješki most, zatim zračne luke koje su sve obnovljene i sad ide željeznica što se tiče nacionalne razine. A paralelno s velikim infrastrukturnim projektima, na lokalnoj razini treba maksimalno unaprijediti stambeni fond. Da se napravi energetska obnova stambenih zgrada, zamjene se i ugrade liftovi, zeleni krovovi, zatim i obiteljske kuće riješiti kroz zamjenu krovišta, stolarije, riješiti probleme vlage, energetsku ovojnicu napraviti itd.«, kaže Šeperić-Petak.
»Sada radimo i puno projekata biotermalne energije. Voda je javno dobro i mi smo sada preko norveškog fonda napravili ispitivanja i projektnu dokumentaciju. Sada tu vodu treba usmjeravati prema građanstvu, a to je da škole, vrtiće, domove zdravlja sve javne prostore grijemo tom vodom, da se smanje troškovi grijanja, a budući da europska direktiva zabranjuje samo jedan krug iskorištenosti termalnih voda onda ćemo graditi staklenike za gajenje povrća i voća kuda će se usmjeriti višak vode. U protivnom, ako ne bismo imali još jednog potrošača na kraju lanca, morali bismo plaćati puno veće penale za eksploataciju vode«, kaže Šećerić-Petak.
Zaštita okoliša prioritet
U prethodnom razdoblju, kaže sugovornica, puno su truda uložili u edukaciju korisnika od gradonačelnika, preko stručnih službi i računovodstva koji su se svi trebali obučiti za pisanje projekata i njihovu provedbu.
»Puno smo napravili dječjih vrtića, škola, sanirali ilegalna odlagališta otpada, trajno zatvorili nefunkcionalna odlagališta otpada, napravili sortirnice, kompostarne i drugo. I ako me sada pitate čime da se bavimo, ja bih rekla fokusirajte se na okoliš, održivo gospodarenje otpadom u najširem smislu riječi, zaštita okoliša na sedam stupova, to je najteži i najskuplji dio i jednog dana će vam biti jako skupo za održavanje. Ali centri za gospodarenje otpadom nisu projekti koji mogu nastati za mjesec-dva, to su višegodišnji projekti na kojima se mora intenzivno raditi pet-šest godina i napraviti nekakve kompromise. Mora biti zajednički jezik svih političkih sudionika.«
Osim inicijative i proaktivnog stava te utvrđenih potreba zajednice za određenim projektom, recimo novi vrtić, potrebno je da taj novi objekt ne bude takav kakvi su građeni ranije već »logika stvari kaže da morate ići k naprednijoj varijanti. Objekt mora biti energetski neovisan, koji ima dizalice topline, senzorne sobe za djecu s posebnim potrebma, znači dati jedan nadstandard već u projektu. On mora biti daleko bolji od onog što već postoji. Ti projekti moraju biti nadstandardni a ne prosjek«.
Također, kaže Šeperić-Petak, brojni su programi u kulturi.
»Sad se već zna koji programi idu u sljedeće tri godine unaprijed i sad se već može pripremati za poziv koji će biti objavljen sljedeće godine u 11. mjesecu. Ne trebate vi čekati institucije, ove naše koje nas vole držati u niskom startu, sve je transparentno u EU, već su otvoreni pozivi i sve se zna i vi već sada možete postavljati pitanja i učiti od najboljih«.
Strateško razmišljanje
Ono što je bitno, kaže sugovornica, je priprema i strateško planiranje.
»Pod broj jedan donijeti konsenzus koji su to projekti koji su primarni. Aktualni proračun EU je do 2030. i naši klijenti već sada imaju gotove projekte za ovo proračunsko razdoblje. Bitno je strateški promišljati i zapisati to. Ne treba to biti nikakva debela knjiga Rat i mir, Ana Karenjina..., ono što ima previše slova to niš’ ne valja. Tri stranice, jasno i glasno o čemu se radi je li to zaštita okoliša, poduzetništvo... Sve ono što su vam prioriteti. Mi smo se toliko izgradili poduzetničkih zona, infrastrukture, da iskreno da vam kažem ja često nisam vidjela način kako će se taj prostor poduzetničkih zona popuniti, jer je bilo i kriza i turbulencija a struktura je napravljena. Ipak, sad se vidi da su popunjeni. Važno je imati u vidu da svaki projekt ima faktore koji utječu na njegovu provedbu, a na koje vi ne možete utjecati (primjera radi pandemija covida). Uopće to nismo mogli predvidjeti. Zato u svakom projektu treba upisati sve one probleme koje možemo predvidjeti.«
Na koncu, kaže Šeperić-Petak, samo je potrebna vizija i hrabro krenuti i potražiti pomoć.
»Puno toga se već zna, a ima i puno jakih pojedinaca koji vuku naprijed. Deset godina od članstva i prosječni Hrvat samo kuka, pa trebali smo više. Pa jeste trebali smo, ali što si ti konkretno uradio da bude bolje. Slažem se da su EU projekti skoro kao lutrija, ali da bi dobio na lutriji moraš kupiti srećku, a sreća prati hrabre«, zaključuje sugovornica.
J. D.
