Tema
Zaraza koju će teško biti zaustaviti
Afrička kuga svinja i njene posljedice
»Posljedice mogu biti ogromne i na tov svinja, ali i opskrbu tržišta svinjskim mesom. Nisam precizno upoznat s brojem uginulih odnosno ubijenih na human način svinja na zaraženim gospodarstvima i farmama, ali taj broj je sigurno veći od 18.000«, kaže dr. sc. Dejan Krnjajić
Više od 1000 poljoprivrednih gospodarstava, 32 općine i 13 okruga, tako trenutačno izgleda izvješće o širenju afričke kuge svinja na teritoriju Srbije. Uz Pčinjski, Braničevski, Pomoravski, Podunavski, Moravički, Zaječarski i Šumadijski okrug i Grad Beograd afrička kuga svinja stigla je i u Južnobanatski, Srednjebanatski, Srijemski i Južnobački okrug. Prema posljednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, koji su priopćeni krajem prošlog tjedna, uginulo je oko 800 svinja, a eutanazirano je oko 18.000. Može li se zaustaviti širenje ove zarazne bolesti svinja, koliko će to trajati i kakve će posljedice ostaviti na domaće svinjogojstvo za Hrvatsku riječ govore profesor Fakulteta veterinarske medicine Sveučilišta u Beogradu i međunarodni ekspert Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – UN FAO dr. sc. Dejan Krnjajić i tajnik Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije Nenad Budimović.
Ni cjepiva ni lijeka
Afrička kuga svinja je u Srbiju stigla iz Bugarske i Rumunjske u srpnju i kolovozu 2019. godine ljudskim faktorom, najvjerojatnije preko kontaminiranih proizvoda, a u siječnju 2020. godine preko divljih svinja. Do skoro je bolest bila prisutna u Istočnoj Srbiji i Južnom Banatu, ali se počela širiti i na zapadne dijelove zemlje. »Afrička kuga svinja (AKS) je virusna, smrtonosna, zarazna bolest svinja koja ubija i domaće i divlje svinje. Od unošenja afričke kuge svinja u Gruziji 2007. godine, i posljedično prodora preko Ruske Federacije, virus genotipa II afričke kuge svinja raširio se širom Europe, Azije, Kariba i Pacifika, a pored uspostavljanja enzootije – stalnog prisustva bolesti kod domaćih svinja u većem broju država, bolest je prešla na populacije divljih svinja«, kaže dr. sc. Krnjajić.
Bolest se prenosi uglavnom direktnim kontaktom zdravih životinja sa zaraženim ili uginulim domaćim ili divljim svinjama. »Ako svinje jedu ostatke hrane koji sadrže svinjetinu ili druge proizvode od zaraženih životinja, mogu dobiti AKS i zato ne treba hraniti svinje pomijama.
Virus AKS može dugo opstati u mesu i iznutricama kao i u leševima zaraženih svinja. Sve tekućine zaražene životinje sadrže virus, posebno krv. Zbog toga bolest se također može širiti preko predmeta, odjeće, obuće, opreme i vozila kontaminiranih krvlju, izmetom ili drugim izlučevinama zaraženih životinja«, upozorava dr. sc. Krnjajić.
Protiv ove zaraze nema ni cjepiva ni lijeka, te ključnu ulogu u sprječavanju njenog daljnjeg širenja imaju sami proizvođači. »Proizvođači moraju uvesti određene biosigurnosne mjere i na taj način spriječiti prodor virusa afričke kuge svinja. U slučaju da proizvođači nemaju tehničke ili materijalne uvjete da izgrade ili obnove ograde oko svog gospodarstva ili farme, dezinfekcijske barijere ili objekte za držanje svinja, bolje je dok ne dođe zaraza do njihovog kraja da promijene svoju djelatnost i da se bave na primjer držanjem koka nosilja ili tovom brojlera, purica ili junadi«, kaže naš sugovornik i dodaje kako se u većini država članica Europske unije svinjogojstvom mogu baviti samo proizvođači čija gospodarstva imaju potrebne biosigurnosne uvjete. U Srbiji je to još uvijek samo preporuka, ne i zakonska obveza.
Novi udar na domaće svinjogojstvo
Afrička kuga svinja desila se u vrijeme konstantnog pada proizvodnje u svinjogojstvu i znatno će doprinijeti daljem padu u ovom sektoru stočarstva. »Kako sada davati preporuke proizvođačima da šire svoju proizvodnju? Ukoliko je netko planirao podizanje novih objekata, kupovinu genetskog materijala, to sada ne treba raditi. Oni koji su imali afričku kugu svinja na svojim gospodarstvima trebaju sada pričekati jedan period prije unošenja novih životinja. Dokle će to trajati, ne znamo.Vidjet ćemo kako će se bolest razvijati narednih mjeseci«, kaže Budimović.
Početkom ove godine u Srbiji je bilo 2.670.000 svinja svih kategorija, što je za 200.000 manje nego u 2022. godini. Najveći pad je u tovu svinja, čak oko 25 posto. »Ako se ovako nastavi možemo očekivati daljnji pad proizvodnje svinjskog mesa. Ionako naša proizvodnja nije dovoljna za domaće potrebe, već smo orijentirani na uvoz svinjskog mesa koje se koristi za preradu. Ipak vjerujem da neće biti nestašica mesa i prerađevina na tržištu i drastičnog povećanja cijena«, kaže Budimović.
»Posljedice mogu biti ogromne i na tov svinja, ali i opskrbu tržišta svinjskim mesom. Nisam precizno upoznat s brojem uginulih odnosno ubijenih na human način svinja na zaraženim gospodarstvima i farmama, ali taj broj je sigurno veći od 18.000. Samo je na farmi Halovo kod Zaječara u travnju 2021. godine ubijeno na human način oko 18.500 svinja«, kaže dr. Krnjajić i na primjeru Rumunjske ilustrira da afrička kuga svinja može utjecati i na nestašice, ali i proizvesti velike gospodarske štete. »U Rumunjskoj je od prvog pojavljivanja afričke kuge svinja u srpnju 2017. godine do ožujka 2021. godine, uginulo 740.000 svinja, a ukupna nadoknada štete iznosila je preko 148 milijuna dolara. Ukupni kapaciteti držanja tovljenika u Rumunjskoj su preko 3,6 milijuna, a početkom 2021. godine samo 27 % kapaciteta je bilo u proizvodnji – oko 980.000 tovljenika. Zbog nestašice svinjskog mesa Rumunjska je tijekom 2021. godine uvezla svinjskog mesa u ukupnoj vrijednosti od 684 milijuna dolara.«
Važno je u ovoj situaciji da zaraza ne uđe na velike farme, da se naprave dezbarijere na ulascima u zaražena područja, kako bi se smanjila mogućnost daljeg širenja zaraze.
»U Republici Srbiji kao i cijelom regionu teško će biti zaustaviti širenje afričke kuge svinja kod divljih svinja. Postoji mogućnost u teoriji da se spriječi širenje zaraze izgradnjom ograda i osnivanjem takozvanih bijelih zona – zona izolacije bez prisustva divljih i domaćih svinja između zaraženih regiona i slobodnih regiona od afričke kuge svinja. Ovaj koncept je dao odlične rezultate u Belgiji i Češkoj Republici, ali potrebni su ogromni resursi za realizaciju istog, koji su teško dostupni u Srbiji«, zaključuje dr. sc. Krnjajić.
Držaoci i vlasnici domaćih svinja morat će primjenjivati određene biosigurnosne mjere na farmama odnosno gospodarstvima i kojima će sprječavati prodor virusa do njihovih svinja i na taj način moći će nastaviti svoju proizvodnju.
U slučaju uočavanja bolesnih ili uginulih svinja bez oklijevanja obavezno ih treba prijaviti nadležnom veterinaru ili veterinarskom inspektoru. Država u potpunosti vrši nadoknadu štete kod pojave afričke kuge svinja.
Z. V.
Ljudi ne mogu oboljeti od afričke kuge svinja, niti preko kontakta sa svinjama, niti konzumiranjem proizvoda od svinja. Kako virus afričke kuge svinja tjednima i mjesecima preživljava u vanjskoj sredini prenositelji mogu biti i ljudi koji nepažnjom kontaminiranom obućom i odjećom unesu zarazu na farmu ili gospodarstvo.
Virus AKS je veoma otporan i ako su ljudi posjetili zaraženo područje mogu prenositi virus na odjeći, cipelama, opremi i vozilu ili preko donijetih proizvoda porijeklom od svinja.
..........................................................................................................................................
»Za sada nisam primijetio zdravstvene probleme kod svinja. Pošto ih kod nas u selu gotovo da i nema, čak ni 10 posto koliko ih je bilo prije pet godina, mišljenja sam da nismo u velikoj mjeri ugroženi. Poduzimam sve potrebne higijenske mjere, na starinski način kako sam to i ranije radio. Redovito čistim i krečim svinjce i nastojim im osigurati normalne uvjete kao i zdravstvenu zaštitu. Postupat ću u skladu s propisanim mjerama, iako mislim da u ovom trenutku nema mjesta panici, barem ne u našem mjestu«, kaže Željko Vidaković iz Gibarca.
