Tema
Zatrpani zahtjevima za nadoknadu štete
Razorno nevrijeme donijelo posla osiguravajućim kućama
Zbog neizbježnih klimatskih promjena koje utječu na našu sredinu i povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih događaja koji uzrokuju značajne gubitke i štetu, osiguravajuće kompanije se suočavaju s novim izazovima i potrebom da izmijene osiguravajuće pokriće kako bi adekvatno zaštitile svoje klijente od ovih rizika, ističu nadležni iz DDOR-a
Olujno nevrijeme koje je krajem srpnja pogodilo našu zemlju ostavilo je iza sebe mnoštvo oštećenih objekata, usjeva i vozila. U nekim dijelovima Srbije stradala je i infrastruktura. Šteta je velika, još uvijek se procjenjuje, a dio nje bit će pokriven osiguranjem. Provjerili smo tko u Srbiji osigurava, pod kojim uvjetima i što se sve može osigurati.
Raznovrsne štete
Milan Mikuljan iz Petrovaradina jedan je od onih koji do sada nisu osiguravali imovinu, ali ih je pretrpljena šteta od nedavnih oluja natjerala da promijene mišljenje. »Živim ovdje 60 godina i ovakvo nešto mi se nikad nije dogodilo, ovo je bilo nešto ekstremno. Oštećen mi je krov, srušena garaža, u dvorištu su iščupana stabla... Sjećam se da je i prošle godine bilo baš jakih udara vjetra. Čini mi se da će nepogode biti svake godine sve jače pa bih trebao osigurati kuću. Planiram otići do neke osiguravajuće kuće da budem pripremljen za sljedeće ljeto, takva su vremena došla izgleda, klimatske promjene su evidentne«, kaže Mikuljan.
Grad u kojemu je šteta među najvećima je Šid, gotovo da nema kuće na kojoj nešto nije oštećeno. Tako je i Nikoli Kušetu olujni vjetar srušio odžak koji je razbio 60 crjepova. Oštećena mu je i šupa, no Kušeta je smiren jer mu je imovina osigurana. Navodi on kako osiguranje nekretnine plaća 619 dinara mjesečno u sklopu desetogodišnjeg ugovora s osiguravajućom kućom i da mu taj paket pokriva štetu do pet milijuna dinara. »Mi smo štetu sanirali, ali nadamo se da će nam osiguravajuća kuća refundirati troškove. Još uvijek nisu stigli procjenitelji, gužva je«, kaže ovaj Šiđanin.
Da je gužva potvrđuju i iz DDOR-a koji je, kao i druge osiguravajuće kuće, zatrpan podnesenim zahtjevima za nadoknadu štete. Kažu kako su zahtjevi vezani za rizike oluja, grada i udara groma.
»Zbog velikog broja štetnih događaja, svi procjenitelji angažirani su u punom kapacitetu. Svi zahtjevi će biti na kvalitetan način i temeljno obrađeni i svim osiguranicima, koji na to imaju pravo, bit će isplaćena odšteta sukladno uvjetima osiguranja u najkraćem mogućem roku uzimajući u obzir do sada neviđene razmjere nastale štete«, navode nadležni iz DDOR-a.
Napominju da ako je imovina klijenta oštećena, potrebno je da fotografiraju štetu i, ako je moguće, sačuvaju oštećene predmete do dolaska procjenitelja jer su, kako kažu, ti materijalni dokazi od suštinske važnosti kako bi preciznije procijenili opseg štete i olakšali obradu zahtjeva za nadoknadu.
U Srbiji se štete nastale uslijed oluja i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta pokrivaju putem različitih polisa osiguranja koje su usmjerene na specifične vrste imovine ili rizika.
»Kako bi osigurali adekvatnu zaštitu, važno je da pojedinci ili poduzeća posjeduju odgovarajuće osiguranje za svaku vrstu rizika koja ih može pogoditi. Svako osiguranje ima specifične uvjete pokrića pa je važno da osiguranici pažljivo prouče svoje polise osiguranja kako bi bili svjesni što točno pokriva svaka od njih«, kažu iz DDOR-a.
Rezultati prvih procjena ove osiguravajuće kuće s terena govore kako se oko 65 % prijavljenih šteta odnosi na oštećenja imovine, približno 25 % prijavljenih šteta odnosi se na poljoprivredne usjeve, dok je oko 10 % prijavljenih šteta vezano za oštećenja vozila.
»Ovi podaci jasno pokazuju raznovrsnost i opseg šteta koje su prouzrokovane nevremenom, a također ističu važnost osiguranja imovine, usjeva i vozila kako bi se smanjile financijske posljedice ovakvih nepogoda. Osiguranje od elementarnih nepogoda pruža sigurnost i zaštitu od nepredvidivih događaja. U situacijama kada prirodne nepogode uzrokuju velike štete, osiguranje može biti od vitalnog značaja za oporavak i obnovu domova, poslovanja i imovine osiguranika. Polisa osiguranja pruža financijsku podršku i olakšava proces obnove nakon nepogoda, te je i dalje ključni alat u zaštiti imovine i interesa klijenata«, navode u DDOR-u.
Kasko polisa
Najzastupljenije osiguranje u Srbiji je ono od auto-odgovornosti jer ga mora platiti svatko prigodom registracije auta. U velikoj mjeri zastupljeno je putno-zdravstveno osiguranje, potom osiguranje imovine pa života.
Iz DDOR-a navode da kod njih, što se tiče broja prodanih polisa osiguranja, značajno prednjači osiguranje nekretnina. U prethodnih par godina bilježe kontinuirani rast potražnje za osiguranjem svih proizvoda, gdje ponovno ističu osiguranje kuća i stanova, odnosno nekretnina, koje bilježe najveći procentualni rast premije od svih. Ovaj rast interesiranja i prodaje polisa naročito se pojačao posljednjih dana.
Svjedoci smo ovih dana bili i da nevrijeme u samo nekoliko minuta može umanjiti rod na usjevima ili potpuno ih uništiti. Prema podacima Udruženja osigurača u Srbiji najviše poljoprivrednih osiguranika ima klasično osiguranje koje štiti od požara, grada i groma – čak 90 %. Mali dio usjeva je osiguran od oluje, jesenskog ili proljetnog mraza, poplave ili gubitka količine i kvalitete ploda što spada u dopunske polise koje se kupuju uz osnovnu.
Iz DDOR-a navode kako cijena osiguranja usjeva i plodova varira u zavisnosti od lokacije parcela i rizika koji su prisutni na određenom području. »Osiguravajuće kompanije procjenjuju rizik na temelju različitih faktora, kao što su geografska lokacija, povijesni podaci o vremenskim uvjetima, moguće prirodne nepogode, kao i druge faktore koji mogu utjecati na uspješnost usjeva. Na osnovu ovih procjena određuju se tarife za osiguranje na različitim parcelama.« Kod poljoprivrednog osiguranja je važno napomenuti kako procjenu štete rade agronomi, a ne agenti osiguranja.
Jedino osiguranje koje naplaćuje štetu na automobilu od nevremena, tj. leda ili pada drveta ili nekog drugog predmeta na vozilo je auto Kasko polisa. U slučaju da je šteta načinjena na javnoj površini, a vlasnik ne posjeduje ovo osiguranje, nadoknadu štete ima pravo dobiti od onoga u čijoj je nadležnosti javna površina.
»Ako je to Gradsko zelenilo onda se poziv upućuje njima, oni šalju svoju službu i prave zapisnik. Trebalo bi pozvati i policiju, ali se nerijetko događa da nema dovoljno patrola koje bi izašle na mjesto štete jer obično nije riječ o jednom slučaju, ali bez obzira na to šteta svakako mora biti isplaćena. Ako je stablo recimo u dvorištu stambene zgrade, onda se šteta zahtijeva od te stambene jedinice i nerijetko podrazumijeva dugotrajne i mukotrpne sudske procese«, objasnila je za Danas glavna urednica magazina Svijet osiguranja Vesna Lapčić.
Zbog neizbježnih klimatskih promjena koje utječu na našu sredinu i povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih događaja koji uzrokuju značajne gubitke i štetu, osiguravajuće kompanije se suočavaju s novim izazovima i potrebom da izmijene osiguravajuće pokriće kako bi adekvatno zaštitile svoje klijente od ovih rizika, ističu iz DDOR-a. Navode oni i da su postojale situacije u prošlosti koje su bile slične, ali nikada nisu bile tako ozbiljne kao nedavne oluje.
Radi potrebe pisanja teksta kontaktirali smo i druge osiguravajuće kuće, no do zaključenja broja od njih nam nije stigao odgovor.
J. D. B.
