Tema Tema

Hrvati u Srbiji ispodprosječno obrazovani

Republički zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2022. godine o školskoj spremi, pismenosti i računalnoj pismenosti stanovništva Republike Srbije po općinama i gradovima. U sklopu njih su i podaci o stanovništvu starosti 15 i više godina prema nacionalnoj pripadnosti, starosti, spolu i školskoj spremi. 
Prema rezultatima Popisa 2022., među 36.260 Hrvata u Srbiji starosti 15 i više godina više od polovice završilo je srednju školu (54,4 %), osnovnu (osmogodišnju) školu je završilo 19,7 %, diplomu više ili visoke škole steklo je 19 %, dok je 6,7 % pripadnika hrvatske etničke skupine bez škole ili je završilo manje od osam razreda osnovne škole. 
Usporede li se ovi podaci s ukupnim, evidentno je kako je obrazovanje Hrvata u Srbiji ispod prosjeka. Hrvati imaju veći udio osoba bez školske spreme i s nepotpunom osnovnom školom u odnosu na ukupno stanovništvo (6,3 %), a u pogledu udjela završene više ili visoke škole nalaze se ispod prosjeka (ukupno stanovništvo 22,4 %). 

Najnižu kategoriju obrazovanja ima 8,7 % Hrvatica

Podaci školske spreme prema spolu ukazuju da u hrvatskoj etničkoj zajednici žene češće završavaju više ili visoko obrazovanje. Udio žena koje su stekle više ili visoko obrazovanje u ukupnom broju žena starosti 15 i više godina veći je nego udio muškaraca s višim i visokim obrazovanjem u ukupnom broju muškaraca iste starosti (udio osoba sa završenom višom ili visokom školom – 19,5 % žene, 18,4 % muškarci). 
Brojke više nisu na strani žena uzme li se u obzir kategorija bez školske spreme ili s nepotpunom osnovnom školom. Udio ženskih pripadnika hrvatske etničke zajednice u odnosu na njihov ukupni broj je daleko veći bez školske spreme ili s nepotpunim obrazovanjem (8,7 %), u odnosu na muškarce. Prema podacima posljednjeg popisa čak 8,7 % Hrvatica je bez školske spreme ili s nepotpunim osnovnovnim obrazovanjem, dok je kod Hrvata taj udio 3,7 %. 
Najveći udio visoko obrazovanih Hrvata pripada starosnoj skupini od 25 do 34 godine gdje čine 31,3 % ukupnog broja Hrvata te kategorije. Jedina starosna skupina u kojoj Hrvati imaju veći udio visokoobrazovanih u odnosu na ukupne vrijednosti za cijelu državu je 65+. Ondje je udio visokoobrazovanih Hrvata 18 %, a ukupna vrijednost za cijelu državu je 17,7 %.
Pored Hrvata, nacionalne zajednice koje imaju udio više ili visoke škole ispod prosječne državne vrijednosti (22,4 %) su: Rusini (20,8 %), Rumunji (16,8 %), Albanci (14,4 %), Slovaci (13,5 %), Bošnjaci (13,5 %), Mađari (12,8 %), Goranci (11,5 %), Bunjevci (11,3 %), Muslimani (8,3 %), Vlasi (6,4 %) i Romi, narod s najmanje visokoobrazovanih pripadnika – 1,2 %. 
Nacionalne zajednice koje imaju udio više ili visoke škole iznadprosječan vrijednosti na razini države su: Srbi (23,5 %), Makedonci (23,6 %), Bugari (24,9 %), Nijemci (25,7 %), Ukrajinci (28,3 %), Crnogorci (29,2 %), Slovenci (38 %), Jugoslaveni (41,7 %) i Rusi koji imaju preko tri puta više visokoobrazovanih pripadnika od prosječne vrijednosti na razini države – čak 72 %! 
Iznadprosječan udio visokoobrazovanih pripadnika ima i kategorija s nacionalno neizjašnjenim stanovništvom (25,8 %) i izjašnjenima u smislu regionalne pripadnosti (31 %).

Jedina starosna skupina u kojoj Hrvati imaju veći udio visokoobrazovanih u odnosu na ukupne vrijednosti za cijelu državu je 65+. Ondje je udio visokoobrazovanih Hrvata 18 %, a ukupna vrijednost za cijelu državu je 17,7 %.

Promatra li se udio pripadnika određene etničke skupine u kategoriji bez školske spreme i s nepotpunim osnovnoškolskim obrazovanjem u odnosu na prosječnu vrijednost na razini države (6,3 %), pored Hrvata iznadprosječan udio ovdje bilježe Bugari (6,9 %), Slovaci (7 %), Mađari (8,7 %), Bunjevci (9,7 %), Albanci (10,2 %), Muslimani (10,7 %), Romi (13,3 %), Rumunji (15,3%) i Vlasi koji imaju najviše stanovnika bez školske spreme ili s nezavršenom osnovnom školom (29,6 %).
Etničke skupine koje imaju ispodprosječan udio pripadnika bez školske spreme ili s nezavršenom osnovnom školom su Bošnjaci (6 %), Njemci (5,7 %), Srbi (5,6 %), Ukrajinci (5,5 %), Makedonci (4,6 %), Rusini (4,5 %), Goranci (4,3 %), Crnogorci (2,3 %), Slovenci (1,7 %), Jugoslaveni (1,7%) te Rusi (0,43 %).

Četvrtina stanovnika računalno nepismena

Posljednji objavljeni podaci Popisa 2022. ne donose podatke o pismenosti i računalnoj pismenosti po nacionalnostima, već samo za ukupno stanovništvo. 
Prema tim rezultatima manje od 38.000 osoba, odnosno 0,63 % stanovnika starosti 10 i više godina je nepismeno. Nepismenih žena je daleko više nego nepismenih muškaraca – udio žena u ukupnom broju nepismenih iznosi 71 %. Više od polovice nepismenih ima 65 i više godina. 
Broj nepismenih osoba u stanovništvu starosti 10 i više godina je u razdoblju između dva posljednja popisa smanjen, tako da je njihov udio s 1,96 % (Popis 2011.) spao na 0,63 % (Popis 2022.).
Računalno pismenim može se smatrati oko 46 % stanovnika starosti 15 i više godina, što znači da oni znaju obavljati tri osnovne aktivnosti na računalu – kompjutoru, tabletu, mobitelu), oko 30 % stanovnika samo djelomično poznaje rad na računalu (najčešće znaju pronaći informacije na internetu ili znaju koristiti neku od aplikacija za elektroničku komunikaciju ili koriste računalo za unos teksta i sl.), dok se 24 % stanovništva smatra računalno nepismenima jer ne znaju obavljati niti jednu od navedenih aktivnosti, navodi se u konačnim rezultatima Popisa 2022.
J. D. B.
Izvor podataka: popis2022.stat.gov.rs

 

Hrvati u Srbiji stari 15 i više godina prema školskoj spremi i spolu

 

Ukupno

Bez školske spreme i nepotpuno osnovno obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Srednje obrazovanje

Više i visoko obrazovanje

Nepoznato

Ukupno

36260

2424

7149

19758

6918

11

Muškarci

14786

551

2613

8896

2723

3

Žene

21474

1873

4536

10862

4195

8

 

 

 

%

 

 

 

Ukupno

100

6,7

19,7

54,4

19

0,03

Muškarci

100

3,7

17,6

60,2

18,4

0,02

Žene

100

8,7

21,1

50,6

19,5

0,03

 

Stanovništvo staro 15 i više godina prema školskoj spremi i nacionalnosti (%)

Nacionalnost

Bez školske spreme

i nepotpuno osnovno obrazovanje

Više i visoko

obrazovanje

Ukupno

6,3

22,4

Srbi

5,6

23,5

Albanci

10,2

14,4

Bošnjaci

6

13,5

Bugari

6,9

24,9

Bunjevci

9,7

11,3

Vlasi

29,6

6,4

Goranci

4,3

11,5

Jugoslaveni

1,7

41,7

Mađari

8,7

12,8

Makedonci

4,6

23,6

Muslimani

10,7

8,3

Nijemci

5,7

25,7

Romi

37,9

1,2

Rumunji

15,3

16,8

Rusi

0,4

72

Rusini

4,5

20,8

Slovaci

7

13,5

Slovenci

1,7

38

Ukrajinci

5,5

28,3

Hrvati

6,7

19

Crnogorci

2,3

29,2

Ostali

6,9

33,5

Izjasnili se u smislu

regionalne pripadnosti

3,3

31

Nisu se izjasnili

4,5

25,8

Nepoznato

4

19,5

 

Najava događaja

26.12.2024 - Božićni koncert u subotičkoj katedrali

34. tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković bit će održan u četvrtak, 26. prosinca, u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske, s početkom u 19.30 sati. Osim zbora, sudjeluju Aleksandra Ušumović (sopranistica), Lucija Vukov (flauta), Kristina Stankov (flauta), Mihály Szűcs (fagot), Kornelije Vizin (orgulje) i Subotički tamburaški orkestar. Na programu su djela Couperina, Prepreka, Vejkovića, te božićne skladbe iz Bačke, Hrvatske i Mađarske. Dirigent je Miroslav Stantić. Ulaz je besplatan.

29.12.2024 - Božićni koncert zborova Srijemske biskupije

Zborovi svih župa Srijemske biskupije okupit će se u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu i izvesti za posjetitelje neke od najljepših božićnih pjesama. Koncert pod geslom „Svim na zemlji mir, veselje“ održat će se u nedjelju, 29. prosinca, u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu s početkom u 18 sati.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika