Tema
Europski fondovi donijeli mnogo pozitivnog
U prošlom broju našeg tjednika pisali smo o reformama javne uprave koje je Hrvatska prošla prije i nakon pristupanja Europskoj uniji koristeći se stručnim i znanstvenim člancima na ovu temu. Jedna od autorica radova je i pročelnica Upravnog odjela za opće, pravne i komunalne poslove Općine Andrijaševci mag. iur. Suzana Dikonić. Osim stručno/znanstvenog, a sada i praktičnog iskustva u javnoj upravi Dikonić je radila i kao projekt menadžerica u razvojnoj agenciji Vinkovaca te je idealna sugovornica za temu o tome kako europski fondovi i europska pravila utječu na razvoj jedne općine.
Dodatni razlog je što su Općina Andrijaševci i Hrvatska kulturna udruga Antun Sorgg iz Vajske proveli projekt »Revitalizacija Šokačke kuće Vajska« i poboljšanje javne turističke infrastrukture u Općini Andrijaševci kroz Program prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije za 2022. godinu, a nedavno su s partnerima – Općinom Beočin i Razvojnom agencijom Vojvodine Novi Sad prijavili projekt prekogranične suradnje s ciljem razvoja riječnog turizma.
Osim toga, Općina Andrijaševci nedavno je potpisala i sporazum o sufinanciranju programa u području obrazovanja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Reforme u praksi
Zanimalo nas je prvo je li javna uprava u Hrvatskoj nakon nekoliko faza reformi javne uprave postala učinkovita, odnosno jesu li reforme ispunile očekivanja.
»Istina, javna uprava u Hrvatskoj od osamostaljenja prošla je brojne reforme i naravno da je učinkovitija nego što je bila prije 20-ak godina, međutim rezultati tih reformi nisu u potpunosti ispunili očekivanja te i dalje ne možemo govoriti o visokom stupnju učinkovitosti javne uprave. Nažalost, javna uprava se do 90-ih godina nije razvijala kao moderna europska uprava te ju je bilo potrebno reformirati i ‘liječiti’ od komunističkog načina rada, što nije jednostavno. I tu je prema mome mišljenju Hrvatska napravila dosta. Ulazak Hrvatske u EU znatno je pridonio povećanju učinkovitosti javne uprave. Naime, malo se o tome govori, ali poslovi pripreme, a pogotovo provedbe EU projekata naučili su nas na disciplinirano i učinkovitije poslovanje unutar javne uprave«, kaže Dikonić za naš tjednik.
Na naše pitanje koji su i dalje glavni problemi u javnoj upravi, na nacionalnoj, županijskoj, lokalnoj razini, Dikonić kaže: »Problemi su, rekla bih, univerzalni bez obzira na razinu vlasti, naravno u manjim sredinama su izraženiji nego na primjer u Zagrebu. Istaknula bih nemogućnost privlačenja, a posebno zadržavanja kvalitetnih zaposlenika u javnoj upravi te još uvijek nedovoljnu depolitizaciju javne uprave. Kada govorimo o jedinicama lokalne samouprave; one se najčešće bore sa slabim administrativnim i financijskim kapacitetima.«
No, kaže pročelnica, reforme se ni nakon ulaska u EU i nekoliko faza i desetljeća reformi nisu zaustavile, i dalje se provode.
»U sklopu privremenog instrumenta za gospodarski oporavak Europske unije Republika Hrvatska izradila je, a Europska komisija usvojila Nacionalni plan opravka i otpornosti 2021. – 2026. U sklopu ovog plana, unutar komponente 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, predviđene su četiri osnovne reforme javne uprave s ciljem daljnjeg unaprjeđenja učinkovitosti javne uprave; unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi, novi model plaća u državnoj službi i javnim službama, digitalna transformacija konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa, funkcionalna i održiva lokalna samouprava. Reforme se trebaju provesti kroz investicije u vrijednosti gotovo 70 milijuna eura. Najznačajnije predviđene investicije su: centralizirani sustav selekcije, e-Državni ispit, unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, uvođenje modela za hibridni pristup radnom mjestu – ‘smart-working’, uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga, unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva, daljnja optimizacija i decentralizacija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem potpore funkcionalnom spajanju. Reforme i investicije koje su definirane u Planu oporavka i otpornosti s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti javne uprave sukladne su ciljevima koji se žele postići kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i Nacionalni plan razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine, a izdašna financijska sredstva koja su Hrvatskoj odobrena temeljem plana trebala bi omogućiti uspješnu realizaciju zadanih reformi i provedbu pripadajućih investicija. Koliko će navedene reforme zaista unaprijediti učinkovitost javne uprave moći ćemo vjerodostojno analizirati u izvještajnom razdoblju prilikom evaluacije operativnog razdoblja, međutim zakonodavni i institucionalni okvir koji je jednim dijelom već uspostavljen i/ili izmijenjen dok će se preostali tek oblikovati, svakako će barem u određenoj mjeri doprinijeti zadanim ciljevima i povećati učinkovitost javne uprave u Hrvatskoj«, objašnjava Dikonić.
Strateški osmišljeni projekti
Zanimalo nas je nadalje, što su ulazak u EU i europski fondovi konkretno donijeli Općini Andrijaševci, i u kojoj mjeri se sredstva iz EU koriste na lokalnoj razini.
»Konkretno, Općini Andrijaševci su sredstva europskih fondova donijela mnogo pozitivnog i po tome pitanju odskače od velikog broja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Dovoljno je prošetati općinom; na svakom koraku ćete vidjeti ploče koje sugeriraju da se nešto financira kroz sredstva EU. Ono što mene osobno veseli da su svi ti projekti strateški osmišljeni i međusobno povezani te se samo nadograđuju i nisu sami sebi svrha već stanovnici zaista imaju svakodnevne koristi od njih. Najbolji primjer je projekt rekonstrukcije dječjeg vrtića Bambi koji je 100 % financiran sredstvima Europske unije, a koji je nedavno proglašen najljepšim vrtićem u Hrvatskoj. Mislim da slike govore više od 1000 riječi«, kaže pročelnica Dikonić.
Europska sredstva, kaže ona, velikim dijelom koriste jedinice lokalne i regionalne samouprave i njihove razvojne agencije »budući da je veliki broj poziva namijenjen upravo njima, zatim udruge su dosta aktivne u povlačenju sredstava i u konačnici poduzetnici i poljoprivrednici kroz programe koji su predviđeni za njih«.
Pitanje svih pitanja pri povlačenju sredstava je i tko sve može koristiti ove fondove i jesu li udruge, poljoprivrednici, poduzetnici osposobljeni za pisanje i provođenje projekata ili to mogu raditi samo educirani stručnjaci, organizacije, općine?
»Mislim da su poduzetnici osposobljeni za sve odnosno primorani su se osposobiti za sve pa tako i za pripremu i provedbu EU projekata, međutim iz osobnog iskustva preporučam im angažiranje stručnjaka za EU projekte. U konačnici takvi troškovi se i financiraju kroz same projekte. Većina ozbiljnih poduzetnika na taj način i provodi EU projekte«, kaže Dikonić.
Na koncu pitali smo Suzanu Dikonić kakvu sve pomoć dobivaju stanovnici nakon olujnog nevremena koje je zahvatilo Općinu Andrijaševci 19. srpnja.
»Budući da je župan Vukovarsko-srijemske županije donio odluku o proglašenju prirodne nepogode stanovnici imaju pravo na građevinski materijal za sanaciju oštećenih objekata kao i pravo na naknadu štete na objektima i poljoprivrednim zemljištima. Također, postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na jednokratnu naknadu u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Moram naglasiti da trenutno djelatnici općine nadljudskim naporima koordiniraju i pomažu stanovnicima u ostvarivanju navedenih prava«, kazala je za naš tjednik pročelnica Upravnog odjela za opće, pravne i komunalne poslove Općine Andrijaševci Suzana Dikonić.
J. D.
