Tema

Nova trasa presjekla njive

Priča u koju je javnost upućena iz raznih medijskih napisa o planu i realizaciji pruge Beograd – Budimpešta rijetko spominje posljedice koje će njezina gradnja imati na poljoprivrednike, njihova gospodarstva i njihovu poljoprivrednu proizvodnju. Kako je počeo projekt gradnje pruge, najavljena je eksproprijacija zemljišta koja je u najvećem dijelu pogodila privatne vlasnike parcela koji su uglavnom poljoprivrednici. Ne samo da su im njive presječene prugom, već do svojih parcela sada moraju obilaznom cestom, jer se nadvožnjaci grade tek na nekoliko mjesta.

Vlasnici nisu imali izbora, njihova zemlja morala je u eksproprijaciju, što je prinudni prijelaz nepokretnosti iz privatnog u javno vlasništvo uz isplatu novčane nadoknade privatnim vlasnicima, s ciljem realiziranja državnih infrastrukturnih projekata. Na cijenu koju odredi država, vlasnici imaju pravo uložiti žalbu na sudu kako bi ostvarili veću nadoknadu. Po okončanju postupaka, prelazi se na realizaciju državnih projekata, u ovom slučaju gradnje međunarodne pruge.

Na terenu, parcele koje su predmet eksproprijacije ostale su mahom podiljene na dva dijela, što znači da vlasnici prvo rade jednu polovicu parcele, moraju naći najbliži nadvožnjak, doći do drugog dijela parcele i obraditi je. Praktično, za jednu njivu će se provoditi mnogo više vremena, uložiti dodatnih sredstava u vidu goriva koje je potrošeno.

Od jedne parcele tri

Jedan od onih koji je ostao bez dijela zemlje i kome je pruga bukvalno prošla kroz posjed je Marko Ušumović.

»Proces eksproprijacije započeo je obavještavanjem vlasnika parcela preko kojih će prolaziti pruga. Na primjer, jedan broj parcela koji je postojao, razdijeljen je u dva ili u tri broja. Vlasnik dobija novi broj parcele koja mu ostaje i broj parcele koja je oduzeta. Poslano je rješenje kojim se dobija na uvid da se na novoj parceli nalazi određen broj kvadrata koji je oduzet puta 125 dinara po kvadratu. Automatski su izračunali koliko je to novca, traženo je da se samo potpiše, legnu vam novci na žiro račun i kraj. Tako je izgledao prvi susret s eksproprijacijom. Mnogi ljudi su pristali na to što je totalno nerealna cijena. Ljudi koji nisu upućeni u cijelu sitaciju vrlo često misle kako je zapravo proces eksproprijacije takav da se otkupljuju kompletne parcele. Da je to slučaj, onda ne bi imali što pričati danas«, kaže Ušumović.

Kako nije bio zadovoljan cijenom, Ušumović je angažirao odvjetnika. »Odvjetnici su krenuli raditi svoj dio posla, dolazile su neke komisije iz Beograda, koje su nas pozivale na sastanke kako bi mi ipak prihvatili prvu cijenu koja je ponuđena, međutim to smo odbijali, pa su ti sastanci bili bez ikakvog efekta. Na kraju su izašli s cijenom koja nam je bila prihvatljivija te smo postigli ono što smo zahtijevali«, kaže Ušumović.

Ovaj subotički poljoprivrednik kaže da je imao sreće jer je na nekim pracelama oduzet kraj, pa su njive samo skraćene, te su pošteđeni brige kako doći na drugi kraj njive. »Jedna njiva koju obrađujemo baš je u specifičnom položaju. Kut je ostao zarobljen između stare i nove pruge, mi nemamo način kako doći do nje. Žalili smo se na rješenje o eksproprijaciji i zahtijevamo da država otkupi i taj dio. Trenutačno je postupak žalbe u tijeku te se nadamo pozitivnom ishodu. Još jedna situacija koja nam nije jasna, a dogodila se, radnici su postavili banderu usred naše njive bez da smo na bilo koji način dobili obavijest o tim radovima. Zatekli smo brdo zemlje, kabeli i žice na sve strane, susjedu s druge strane su uništili kukuruz, ne znamo ni tko je odgovoran za te radove. Dakle, radi se o parceli koja je i dalje privatno vlasništvo, nije bila predmet eksproprijacije. Objasnili smo našim odvjetnicima što smo zatekli na njivi, proslijedili smo slike s terena, sada je stvar u njihovim rukama, jer takvo što nema smisla. Također, ono što nas u praksi buni, nigdje nisu razmjerene i novim oznakama obilježene parcele, ne znamo gdje nam točno završava njiva«, nastavlja Ušumović.

Do realne cijene tek na sudu

Poljoprivrednicima kojima je međunarodna pruga prošla kroz parcele i praktički ih presjekla na dva dijela sada će trebati više vremena da stignu do parcela koje su ostale s druge strane pruge. »Koliko znam, postoje tri nadvožnjaka u našoj blizini, je li to dovoljan broj, vrijeme će pokazati. De facto, mnogi će prolaziti kilometre s mehanizacijom kako bi došli do udaljenih parcela koje su nekada bile jedna cjelina. Kada radiš svoju zemlju savjesno, nekako se generacijski radilo na ukrupnjavanju posjeda koji su jedan pored drugog, često su ljudi plaćali veću cijenu po kvadratu samo da bi kupili komad zemlje koji je pored njihove njive. Sve to je sada pruga presjekla, pa smo opet na početku. Prelazak preko nadvožnjaka pod teretom je posebna tema, nećemo više moći koristiti slabije traktore«, zaključuje Marko Ušumović.

Dio zemljišta oduzet je i Zdenki Sudarević. »Proces je započeo 2019., a završen je 2020. godine, uspjela sam riješiti svoju parcelu uz pomoć odvjetnika. Zemlja koja mi je oduzeta bila je pored nekadašnje željezničke stanice Verušić. Problem koji sada postaje realnost je put od 3 kilometra u jednom smjeru do njive koja je ostala s druge strane pruge. Moramo ići s teškom mehanizacijom preko nadvožnjaka, što dodatno komplicira proces obrađivanja zemljišta. Pored moje parcele, brat i majka su također imali svoje njive, ali su isti proces završili tek 2022. godine. Njihove parcele su završile na sudu, morao je biti angažiran sudski vještak zbog neslaganja oko cijene zemljišta koja je bila predmet eksproprijacije. Kasnije smo saznali da su u drugim općinama vlasnici dobijali mnogo veću cijenu, iako je naša zemlja bila prve klase, pa nas interesira koji parametri su uzimani kada se procjenjivala vrijednost«, kaže Zdenka Sudarević.

U razgovoru s ostalim vlasnicima parcela došli smo do saznanja kako su cijene po četvornom metru varirale neovisno o kvaliteti zemljišta, lokaciji ili bilo kojem drugom parametru. Raspon cijena koje su privatni vlasnici dobijali kretao se od inicijalnih 125 dinara po četvornom metru do 1.000 dinara, iako se ponekad radilo o parcelama koje su jedna pored druge.

I. U.