Tema
Slavlje zahvale i ponosa
Središnja proslava Dužijance 2023., od petka do nedjelje okupila je nekoliko tisuća posjetitelja koji su pratili sve ono što se događalo tih dana u središtu grada Subotice. A bilo je što za vidjeti, počevši od tamburaške večeri, pa sve do Bandašicinog kola, čime je završena Dužijanca.
Još davne 1911. godine, kada je svećenik Blaško Rajić pokrenuo Dužijancu kakvu danas znamo, sve je krenulo iz župe sv. Roka u Subotici, a tako je bilo i u nedjelju 13. kolovoza, kada je proslavljena 113. Dužijanca. Nakon svečanog blagoslova, Kraljičkom pismom ispraćeni su bandašica Dunja Šimić i bandaš Petar Vukmanov Šimokov, kao i bandaši i bandašice okolnih Dužijanci od Sombora do Subotice, te mladi u nošnji koji su do subotičke katedrale, gdje je slavljena sveta misa zahvalnica, stigli na svečano okićenim karucama i kolima.
»Zemlja nam plodom urodila, Bog nas blagoslovio«
Vrhunac proslave Dužijance jeste euharistijsko slavlje zahvale koje je ove godine predvodio biskup koadjutor Srijemske biskupije mons. Fabijan Svalina u zajedništvu s dijecezanskim upraviteljem Subotičke biskupije mons. Ferencom Fazekasom i svećenicima ove i okolnih biskupija.
Vjernici koji su ispunili katedralu, kao i mnoštvo u narodnim nošnjama zahvalili su Gospodinu za plodove rada, a prije svega za kruh svagdanji. Biskup Svalina je u homiliji podsjetio: »Kraj je žetvenih aktivnosti, ljetinu smo spremili u svoje žitnice. Ne samo poljodjelci, nego i svi stanovnici ovog dragog nam zavičaja zaustavljaju se da prignuta čela zahvale Stvoritelju na daru, da ga mole da Njegova providnost uvijek bude naklon nad našim naporima. Tu su i naši radnici i činovnici, učitelji i službenici. Svi oni donose Gospodinu plodove svojih ruku, srca i uma. I danas je dan očitovanja naše ljubavi prema Bogu i prema zemlji. Bog je taj koji nam je darovao ovu zemlju, kao 'majka' zemlja je uvijek dobra prema čovjeku ako je čovjek poštuje, ako poštuje njezine zakone, njezina vremena. Kada je čovjek prisiljava i još više forsira da više da i mijenja vremenska razdoblja, prije ili kasnije zemlja se osvećuje. Svi bismo trebali njegovati poštovanje prema zemlji i izbjegavati ono što bi je moglo izazvati i za što bi nam se mogla osvetiti. O tom ekološkom pitanju moramo razmišljati svi«, istaknuo je mons. Svalina i dodao »Možda će netko reći: što ja tu mogu učiniti? Potrebe su veće od mojih mogućnosti. Sjetimo se slučaja kad je Isus umnožio kruh. Na dva kruha i dvije ribe, On nije rekao: 'Što je to za tolike?', već je iskoristio priliku i učinio čudo. Nije došao ustanoviti neku međunarodnu karitativnu ustanovu ili organizaciju, nego je upravio pogled prema gladnome svijetu, i sam je osjetio glad kao i oni, te je odmah reagirao. I mi smo pozvani da poput Gospodina, promatramo, gledamo i odmah reagiramo... I mi danas u ovome slavlju možemo s psalmistom pjevati. 'Zemlja nam plodom urodila, Bog nas blagoslovio, Bog naš'.«
Povorka i predaja kruha
Svečana povorka uslijedila je nakon mise. Povorku Dužijance, kako nalaže tradicija, predvodio je barjak (Dužijance), konjanici, te simboli: Velika pletena kruna i Veliki klas, kraljice, djeca iz vrtića Marija Petković – Sunčica i Biser, radni dio povorke, među kojim su bili i gosti iz Hrvatske – radna skupina Moba iz Županje, kao i ovdašnji vridni risari, te djeca i muškarci s bičevima. Slijedila su društva: KUD Tomislav Sibinj (Hrvatska), FA Sunce iz Subotice, KUD Šokadija iz Starih Mikanovaca (Hrvatska), KUD Mladost 1974. iz Subotice, HKPD Matija Gubec Tavankut; MKC Népkör Subotica, te djeca i mladi HKC-a Bunjevačko kolo, koji su i ove godine tijekom povorke prikazali pokretne slike pomalo zaboravljene tradicije. Prikazani su običaji Polivača, Čuvara Božjeg groba koji su na neki način predstavljali nekadašnje Bunjevačko momačko kolo, zatim su djevojke u Bandašicinom ruvu (odijelu) podsjetile na nekadašnje Katoličko divojačko društvo, a prikazani su i svatovski običaji, odnosno rakijare.
Nakon svečanog dolaska bandaša i bandašice iz okolnih mjesta: Bajmaka, Žednika, Lemeša, Tavankuta, Sombora, Male Bosne i Đurđina, na improviziranom salašu dočekani su i ovogodišnji pratioci bandaša i bandašice, te glavni likovi Dužijance – bandašica Dunja Šimić i bandaš Petar Vukmanov Šimokov, te mali bandaš i bandašica David Kujundžić i Sofija Kovačević.
Upriličen je scenski prikaz nekadašnjeg obznanjivanja gazdi da je ris (žetva) gotov, a potom je bandašice predala kruh gradonačelniku Subotice Stevanu Bakiću koji ga je pokazao na sve četiri strane svijeta.
Bakić je u pozdravnom govoru među ostalim naglasio kako: »Tradicija i običaj jednog naroda osim jezika i religije, vjerojatno najpresudnije utječu na stvaranje i očuvanje etničkog identiteta zajednice. Upravo Dužijanca kao svetkovina nastala u krugu obitelji na ondašnjim salašima, od davnina ispunjava jednu od svojih uloga, a to je čuvanje identiteta naroda s ovih prostora. Dužijanca ima svoju povijest, vrijednost, bogatstvo, duhovnost i religioznost. Ona je zahvalnost Bogu za završetak žetve i plodove zemlje i pohvala čovjeku za njegov rad. Simbolično sadrži i najznačajnije osobine žitelja Subotice, ali i cijele Vojvodine. Zato je današnji dan praznik zajedništva koji oslikava svu ljepotu i raznolikost ovog dijela naše zemlje«, rekao je gradonačelnik Subotice i podsjetio na multietničnost u ovom gradu. Također, naglasio je kako će Lokalna samouprava Grada Subotice i ubuduće pružati podršku hrvatskoj nacionalnoj zajednici, a to će činiti i kada su u pitanju i sve druge zajednice na teritoriju grada. »Gotovo je sigurno da će Dužijanca koja treba sačuvati svoje vrijednosti, zahvaljujući djeci i mladima koji su sudjelovali u svim programima, biti još dugo jedna od najznačajnijih manifestacija u Subotici«, rekao je Bakić i zahvalio UBH Dužijanca na velikoj posvećenosti u radu i organiziranju ove manifestacije.
113. Dužijanca
Ono po čemu će se ovogodišnja središnja proslava Dužijance pamtiti jeste veći broj sudionika, posjetitelja, te lijepi broj obitelji koje su skupa s djecom sudjelovale u povorci, kao i ponovno aktiviranje Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović iz Male Bosne. To je potvrdio i direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković.
»Vidno je bilo više publike, ali i sudionika u svečanoj povorci. Ono što je ostavilo dojam na mene jeste veliki broj djece, mladih i obitelji ne samo u redovima naših hrvatskih udruga, nego i u drugim udrugama iz Subotice, što nam govori da i oni žele podržati ovu našu manifestaciju. Također, moram izraziti radost i zbog aktiviranja udruge iz Male Bosne, a svakako da mi je osobito drago jer su djeca i mladih iz HKC-a Bunjevačko kolo ponovno pokazali veliki entuzijazam da se sve što je trebalo odradi u najboljem svjetlu. Bez mladih i djece nema Dužijance, a Bogu hvala, s radošću možemo konstatirati da Dužijanca zbog njih ima budućnost«, rekao je Piuković i podsjetio na Dužijancu u Mostaru. »Ovogodišnja Dužijanca je protekla u najboljem redu, a Mostar je donio nove emocije i volju za radom. Uspjeli smo Dužijancu promovirati i izvan naših granica i na to smo ponosni, a s time smo još i učvrstili naš identitet«, kazao je Piuković.
Jedan od simbola Dužijance je svakako i kruna od slame, koju je i ove godine izradila poznata umjetnica u tehnici slame Jozefina Skenderović. Ovogodišnja kruna je u znaju jubileja, te se na njoj s prednje strane nalazi subotička katedrala i broj 250 (250 godina od početka gradnje) i na poleđini je logo Katedralnog zbora Albe Vidaković i broj 50 (50 godina postojanja i djelovanja). Kruna je ukrašena vlaćem i hrvatskim pleterom.
Skupština risara i folklorna večer
Subota, 12. kolovoza bila je rezervirana za risare i folklorna društva, no tome je prethodila Svečana večernja u subotičkoj katedrali koju je predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić, koji je u prigodnoj propovijedi ponovno sve okupljene oduševio za slavlje Dužijance.
»Nakon ovogodišnje žetve i malog uroda, kad je niskom otkupnom cijenom još više pogođen ratar, mi zahvaljujemo Bogu. U susjednoj Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji sve su to doživjeli ljudi ravnice, a onda je nevrijeme udarilo na njihove škole, kuće, crkve, pomelo je i ono malo kukuruza i suncokreta. Dok slavimo Dužijancu mi mislimo i na njihovu tuge, a ipak zahvaljujemo Bogu što imamo kruh za obiteljskim stolom i što ćemo na Badnju večer opet imati Božićnjak. Bit će i dogodine zlatnih perlica. Vrijedni prsti žena i snaša zadivit će nas lijepim radovima od slame«, naglasio je mons. Beretić i dodao: »Veliko djelo Dužijance je poteklo od mladih vjernika. Više od stoljeća oko te ljepote je zauzeto i mlado i staro. Kako je lijepo vidjeti mlade i djecu u nošnji, a kada još znate koliko su ponosni što nose ruho svojih predaka. Vidjet ćete u njima vjeru i ljubav koja stoji kroz stoljeće... U ovoj godini zahvaljujemo Bogu i za 250 godina ranjene katedrale i 50 godina Katedralnog zbora Albe Vidaković. S ponosom ističemo kako se ovdje kod polaganja temeljnog kamena održao govor na dalmatinskom jeziku. Lijepa ikavica hrvatskog jezika se još i danas čuje u našim kućama i na našim ulicama. Bogu hvala i na tom.«
Svečanoj večernjoj je nazočio i gost biskup mons. Svalina, a svečanosti, kao i na euharistijskom slavlju Dužijance pridonio je Katedralni zbor Albe Vidaković pod vodstvom mo. Miroslava Stantića.
Iste večeri prije početka programa na Gradskom trgu u Subotici, risari i članovi OO Dužijanca 2023. posjetili su spomenik Risaru i bistu svećenika Blaška Rajića i okitili ih žitnim vijencima.
Na već ustaljenom programu – Skupštini risara, prikazan je nekadašnji način risarske pogodbe bandaša i domaćina, a nakon toga je uslijedio folklorni dio programa. Već spomenuta folklorna društva zaokupirala su pažnju subotičke publike dva i pol sata.
Tamburaška večer
.jpg)
Program na Gradskom trgu je počeo u petak i to predstavljanjem predvoditeljskog para, koje je predstavio mons. Stjepan Beretić. Uz tamburaše: ansambl Ruže, ansambl Akord, te ansambl Hajo, koji su ujedno pratili i pjevača Marka Žigmanovića, tijekom večeri su izabrani i ovogodišnji pratitelji bandaša i bandašice. Tako su za prvi pratiteljski par izabrani Barbara Piuković i Andrej Stanković, drugi pratioci su Lana Šimić i Dejan Radaković, a treći Lucija Horvacki i Zdenko Ivanković. Iste večeri dodijeljene su i nagrade najboljim aranžerima izloga, a ono što je ovu večer činilo drugačijom jeste dodjela nagrada i priznanja ljudima koji su u Dužijanci više od dva, tri, pa i četiri desetljeća. Tako su se članovi OO Dužijance zahvalili na dosadašnjem radu Grgi Piukoviću – za 40 godina kontinuiranog rada, Ružici Šimić – za 30 godina kontinuiteta i Nedeljki Šarčević – za dva desetljeća rada u Dužijanci.
Kao i prošlih godina ovih dana su po Gradskom trgu bile postavljene improvizirane kućice u kojima su se mogle pogledati brojne rukotvorine, stari zanati, te kupiti suveniri s logom Dužijance. Isto tako novina koja je očito oduševila sugrađane, jeste skulptura risara načinjenog od slame (Nikola Faller) i srce s natpisom Dužijanca (Zorica i Zlatko Ivković) koje je imalo jasnu poruku, baš kao što i pjesma kaže U srcu mi Dužijanca.
Ž. V.
