Tema
Što je hrvatska poljoprivreda dobila ulaskom u EU?
U povodu 10. obljetnice ulaska Hrvatske u Europsku uniju Ministarstvo poljopriverde objavilo je izvješće »Deset godina Hrvatske u EU – poljoprivreda i ruralni razvoj«. U tom izvješću podsjeća se da je Hrvatska već u pristupnom razdoblju imala priliku koristiti sredstva Europske unije za razvoj poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i ruralnog razvoja kroz SAPARD i IPARD program. Od 1. srpnja 2013. godine, kada je Hrvatska postala članicom Europske unije, na raspolaganje je dobila sredstva iz europskih poljoprivrednih fondova. Samo za poljoprivredu i ruralni razvoj isplaćeno je više od 2,6 milijardi eura.
Milijarde uložene u agrar
Kao članica Europske unije Hrvatska može koristiti sredstva Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. »Za poljoprivredu i ruralni razvoj u okviru Programa ruralnog razvoja isplaćeno je više od 2,6 milijardi eura (80 % ukupno dostupnih sredstava koja se koriste zaključno do kraja 2025. godine), a očekuje se potpuno iskorištenje. Domaćim poljoprivrednicima, šumoposjednicima, prerađivačkoj industriji, ali i jedinicama regionalne i lokalne samouprave bilo je na raspolaganju više od 3,28 milijardi eura kroz ciljane mjere za konkurentnost, razvoj, modernizaciju, očuvanje okoliša i prirode te poboljšanje uvjeta života na selu«, navodi se u izvješću.
Uz ovih skoro šest milijardi eura u okviru potpora za izravna plaćanja i sektorske potpore za pčelarstvo i vinarstvo kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi ukupno je do sada isplaćeno 3,5 milijarde eura.
Kako se navodi, izravna plaćanja financirana iz EU doprinijela su stabilnosti dohotka poljoprivrednika u uvjetima velikih tržišnih fluktuacija te prehrambenoj sigurnosti stanovništva, što je sve važnija tema posljednjih godina.
»Sredstva za ruralni razvoj uložena su u obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, osiguranje poljoprivredne proizvodnje, praksama korisnim za prirodu i okoliš te za socijalni segment kroz izgradnju infrastrukture, diverzifikaciju proizvodnje kojom se potiče na održivost i razvoj ruralnih područja kao i omogućavanje boljih uvjeta za život ljudi u tim područjima«, navodi se u izvješću Ministarstva poljoprivrede.
Za deset godina članstva Hrvatske u EU, iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno je više od 2.500 projekata za ulaganja u fizičku imovinu. »Uloženo je u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, financirano je 19 sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara, isplaćeno je više od 1.800 potpora mladim poljoprivrednicima, ugovoreno je više od 7.200 projekata za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava i više od 3.500 projekta koji se provode putem lokalnih razvojnih strategija LAG-ova. Ukupno je od početka provedbe mjere osiguranja poljoprivredne proizvodnje isplaćena potpora za više od 47.000 korisnika«, navodi se u izvješću.
Nastavlja se s potporama poljoprivredi, proizvodnji hrane i ruralnim područjima kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2027. kojim je RH na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura.
Ulazak u Uniju dočekan nespremno
Jedan od osnivača osječkog Agrokluba Vedran Stapić u razgovoru za Hrvatsku riječ kaže kako smatra da je u proteklih deset godina više profitiralo hrvatsko društvo u cjelini nego sam sektor poljoprivrede. Puno je prilika za mlade, za poduzetnike i razvijenije segmente društva i ekonomije. »Danas s vremenskim odmakom možemo reći je domaći agrar trenutak pristupanja Uniji dočekao nedovoljno spreman. Bilo je tu nesnalaženja administracije, nacionalne i lokalne, ali i kod samih poljoprivrednika. Načelno govoreći, prilike su bolje iskoristili veći sustavi, dok je kod malih proizvođača ulazak u EU obitelj bio prilično bolan, iz više razloga. Rekli bi da je 'slijetanje' bilo tvrdo. Članstvo je ubrzalo procese promjena sektora poljoprivrede, pritisnutog niskim cijenama roba tehnološki razvijenijih i konkurentnijih europskih proizvođača. Sve što se godinama nije rješavalo, preko noći je stiglo na naplatu. Posljedično, prve godine su prošle i u znaku iseljavanja iz manje razvijenih regija. Danas se situacija stabilizirala, a mnogi će se složiti da je napravljen značajan iskorak u smislu rasta konkurentnosti. Ulaganja vremenom daju rezultate«, kaže Stapić.
Govoreći o tome što je rađeno pogrešno Stapić podsjeća da je proizvodnja hrane bila promatrana više kao socijalna, a manje kao poduzetnička kategorija, a prevelika i prilično nerealna očekivanja stavljena su na leđa malih poljoprivrednika. »Moglo se pretpostaviti da se neki dijelovi agrara u toj transformaciji neće dobro snaći. Bilo je mnoštvo malih proizvođača hrane koji su očekivali pomoć, a koju nisu dobili ili su se pak sami odbijali mijenjati. Trebalo je i vremena da svi skupa prihvatimo nove načine i terminologiju, a i da vladajući reagiraju na nastale izazove. Puno je novih pravila, raznih natječaja, nije lako kreirati širu sliku i donositi kvalitetne poslovne odluke. Progresivniji i bolje educirani su se brže snašli, oni pasivniji i/ili needucirani sporije. Došlo je i do neke vrste raslojavanja, polarizacije. Proizvođači s jedne, a birokracija s druge strane«, kaže naš sugovornik iz Agrokluba.
I poslije 10 godina članstva u Europskoj uniji hrvatska poljoprivreda u usporedbi s ostalim članicama ostvaruje relativno skromne rezultate. »Mala smo zemlja, pa gledajući vrijednost proizvodnje, hrvatska poljopriveda nosi manje od 1 % poljoprivrede Unije. Turizam nam danas pomaže u ostvarenju rasta vrijednosti proizvodnje, dakako uz ulaganja u nove tehnologije i razvoj tržišta. Stvari idu nabolje. Radi se na boljem pozicioniranju domaćeg proizvoda, ali i na edukaciji. Često konkurentske robe nemaju istu razinu kvalitete, a tu priču potrošaču valja ispričati. To je posljedica zanemarivanja marketinga u sektoru, pa i nekadašnjeg načina upravljanja ekonomijom. Vremenom se situacija mijenja nabolje, ali taj proces traje prilično sporo. Tu je i velika odgovornost svih nas koji radimo na medijskoj sceni, jer svi mi donosimo odluke na temelju informacija. Ako su premise loše, krive, naše odluke donesene na takvim premisama neće biti dobre«, kaže Stapić.
Priču o hrvatskoj poljoprivredi u EU nastavljamo u narednom broju.
Z. V.
