Tema

Za devet godina nenamjenski potrošeno 214 milijuna eura

»Veliki iznosi novca od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, na svim razinama vlasti, ne troše se za mjere očuvanja zemljišta, već za krpljenje raznih proračunskih rupa. Ovakav odnos neminovno dovodi do pada kvalitete zemljišta i posljedica po okoliš, poljoprivredu i zdravlje stanovništva«, zaključak je istraživanja na temu kako se troši novac od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta Ekološkog centra Stanište iz Vršca.

Prema rezultatima istraživanja u razdoblju 2014. – 2022. prihodi od nadoknada za zakup i za promjenu namjene državnog poljoprivrednog zemljišta, za sve razine vlasti, s neutrošenim novcem iz prethodnog razdoblja, iznosili su oko 57 milijardi dinara. Oko 32 milijarde dinara potrošeno je za mjere zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta, dok je nenamjenski potrošeno više od 25 milijardi, što je više od 214 milijuna eura.

Država vrši najveću prenamjenu novca

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu 40 % novca od zakupa dobiva lokalna samouprava na čijem se teritoriju nalazi zemljište, a po 30 % Autonomna pokrajina Vojvodine i Republika Srbija. Iz Ekološkog centra Stanište upozoravaju kako postoji dugogodišnja praksa da se značajan dio novca od ovih naknada troši u svrhe koje sa zemljištem nemaju nikakve veze. Ističu da je ova praksa poseban zamah dobila krajem 2015. godine, izmjenama Zakona o proračunskom sustavu jer od tada prihodi od nadoknada više nisu namjenski i mogu se koristiti u bilo koju drugu svrhu. »To je naročito republičke vlasti potaknulo da slobodno, u još većim iznosima nastave s prenamjenom novca, ali ovoga puta ne kršeći propise«, kažu iz Staništa.

Prema rezultatima navedenog istraživanja od svih razina vlasti republika nenamjenski troši uvjerljivo najviše sredstava dobivenih od zakupa i promjene namjene državnog poljoprivrednog zemljišta.

»Za devet godina, republičke vlasti su od zakupa i promjene namjene zemljiša zajedno s neutrošnim novcem iz prethodnog razdoblja prihodovale ukupno 19,9 milijardi dinara, ali su potrošile samo 3,8 milijarde ili manje od petine raspoloživog novca. Namjenski je potrošeno 16 milijardi dinara ili oko 135 milijuna eura. Iako od zemljišta Republika godinama ima slične prihode, sve manje novca se planira i još manje troši na mjere zaštite i uređenja zemljiša, a sve više ide u druge svrhe«, navode iz Staništa.

Na razini Pokrajine nenamjenski potrošeni iznosi značajno su manji, a čak tri godine (2015., 2017. i 2018.) rashodi su bili veći od prihoda od zakupa u tim godinama, što nikada nije bio slučaj kod republičkog proračuna. U razdoblju koje je istraživanje Staniša obuhvatilo, od 2014. do 2022. Pokrajina je prihodovala 15,8 milijardi dinara od poljoprivrednog zemljišta od kojih 1,7 milijarda dinara ili 15,5 milijuna eura nije potrošeno na pokrajinske programe zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljiša.

U istom vremenskom razdoblju na lokalnoj razini od zbirnih prihoda koji su iznosili 21 milijardu dinara, na poljoprivredu je potrošeno manje od 14 milijardi dinara, odnosno čak 64 milijuna eura su potrošeni na druge namjene, dobiveno je istraživanjem Ekološkog centra Stanište.

Navode oni i da je više od 65 posto vojvođanskih gradova i općina imalo rashode za mjere na zemljišu manje od prihoda od zakupa.

Lokalne samouprave

Provjeravali smo kakva je situacija u Somboru, Subotici i Srijemskoj Mitrovici.

Pitali smo ih na što se koriste novci ako ne na poljoprivredu, kako se odlučuje koliko novca će se od zakupa trošiti na potrebe poljoprivrede, a koliko na nešto drugo i ako se ona ne troše u potpunosti na potrebe poljoprivrede znači li to da nema potreba ulaganja u ovu granu gospodarstva.

U odgovoru koji je Hrvatska riječ dobila iz Odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Grada Sombora navodi se da ukupan proračun Grada Sombora za poljoprivredu i ruralni razvoj u 2023. godini iznosi 191 milijun dinara. U odgovoru su dalje pobrojani radovi koji su financirani iz ovih sredstava. Dovršeno je asfaltiranje posljednje dionice atarskog puta Stanišić – Aleksa Šantić (30,4 milijuna dinara), započeta je prva faza asfaltiranja puta Rastina – Riđica (48,2 milijuna dinara), održavanje atarskih puteva u salašima Radijevići (3 milijuna dinara), održavanje kanalske mreže u funciji odvodnjavanja (10 milijuna dinara), podizanje i održavanje vjetrozaštitnih pojaseva (6,5 milijuna dinara), natječaji za poljoprivredu i pčelare (14,7 milijuna dinara) i rakete za obranu od tuče (6,5 milijuna dinara). U odgovoru se još navodi da postoje i troškovi koji su djelomice vezani za sam postupak izdavanja poljoprivrednog zemljišta kao što su geodetske usluge, oglašavanje licitacija, te poljočuvarska služba i besplatna analiza zemljišta. Za te troškove nisu navedeni iznosi, kao ni iznos za puteve Stapar – Sivac i Monoštor – Kupusina. No, ukoliko se od 191 milijun dinara oduzmu sve stavke za koje su iznosi navedeni, dobije se 113 milijuna dinara za koje su taksativno navedena ulaganja, što je 60 posto ukupnog poljoprivrednog proračuna Grada Sombora.

U odgovoru koji je Hrvatska riječ dobila iz Službe za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište Grada Subotice navodi se da su u 2023. godini, a u okviru razvoja poljoprivrede, planirani troškovi zbrinjavanja, transporta i čuvanja otpada životinjskog porijekla, održavanje kanalske mreže, održavanje softverskog programa praćenja procesa izdavanja poljoprivrednog zemljišta u zakup, troškovi poljočuvarske službe. Iznose za te troškove nismo dobili.

»U 2023. godini poljoprivrednicima je predviđena direktna pomoć u iznosu od 55 milijuna dinara – u obliku besplatne analize zemljišta, poticaja za nabavu obrtnih sredstava, regres za umjetno osjemenjavanje, investicije u fizičku imovinu poljprivrednih gospodarstava, sufinanciranje troškova veterinarskih usluga i nabavu lijekova, sufinanciranje za promotivne aktivnosti u oblasti poljoprivrede, regresiranje troškova osiguranja. Također, planirana su sredstva za realizaciju projekta pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2023 – podizanje poljozaštitnih pojaseva«, navodi se u odgovoru. Iz Službe za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište Grada Subotice još navode da je za uređenje atarskih putova planirano 43 milijuna dinara.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice Miroslav Matković nije zadovoljan ulaganjem lokalne samouprave u poljoprivredu i to slikovito i potkrjepljuje.

»Kad na primjer planiraju obnavljati atarske putove, oni nama to predstavljaju kao da će raditi novu autocestu. Koliko novca potroše na to, to i treba izgledati kao autocesta! Atarski putovi su nam loši, oni stalno obnavljaju nove, ali ne održavaju stare koje su nasuli tucanikom prije nekoliko godina. Na njih zaborave, a ti putovi se trebaju održavati svake dvije godine. Onda dođemo u situaciju da su neprohodni i da mi poljoprivrednici sami moramo trošiti svoje vrijeme, strojeve i naftu kako bismo ih izravnali i sredili da možemo preko njih prelaziti«, priča nam Matković i dodaje da ima prostora za poboljšanje u svakom pogledu.

»Kanali su nam zapuštani i zarasli. Čiste samo tamo gdje je njima lakši pristup. Kanal kod Male Bosne koji ide prema Hrvatskom Majuru nije očišćen već 20 godina i više. Oni nama objašnjavaju kako troše novce na poljoprivredu i ulažu, kao da mi ne vidimo kakva je situacija na terenu, kao da ne prolazimo tim atarima, ne vidimo zapuštane kanale, katastrofalna stanja putova, bankina, nedostatak vjetrozaštitnih pojaseva... Mi kao ovce sjedimo i gledamo kako nam sklanjaju i troše novce«, navodi Matković.

Iz Uprave za poljoprivredu Grada Srijemska Mitrovica također nismo dobili podatak o prihodima od izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta niti iznose koji su uloženi u poljoprivredu. U odgovoru je, bez iznosa, navedeno uređenje atarskih putova, kanala za odvodnjavanje, kupovina raketa za sustav obrane od tuče, podizanje vjetrozaštitnih pojeseva, kontrola kvalitete zemljišta, izgradnja infrastrukture.

J. D. B.