Tema
Investicije u kulturi
Dokaz da se vremena znaju ponekad mijenjati i na bolje je praksa koju je prošle godine započelo hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Prvi put je tada objavljen natječaj za Programe prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije koji je akcent stavio na pomoć hrvatskim udrugama u Srbiji. Princip funkcioniranja ovih projekata je po standardnoj praksi Europske unije, glavni partner iz Hrvatske i partner udruga iz Srbije. Ove godine za Hrvate u Srbiji izdvojeno je 530.000 eura, ali će naredne godine taj iznos, kako je najavljeno, biti povećan na dva milijuna eura.
Županja – strateški partner
Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Subotice kroz projekt prekogranične suradnje nastavlja partnerstvo s Turističkom organizacijom Županje. Ukupno su po natječaju dobili 24.000 eura, s tim da je odnos sredstava 60:40 u korist Dužijance. U prvom projektu prošle godine su imali nabavu stolova, klupa, dvije kućice i sedam štandova koje su ove godine prvi puta koristili za Dužijancu i Takmičenje risara.
»Mi smo rezultate naših projekata već stavili u funkciju, oprema se koristi, što pokazuje koliko nam znači ovakav vid potpore. Ovogodišnji projekt je nastavak uspješne prošlogodišnje suradnje. Prvim dijelom projekta smo obuhvatili nabavu deset suncobrana sa stalcima za potrebe Dužijance i Takmičenja risara. Bila je predviđena izgradnja vanjskih toaleta na Đurđinu ili obnova krova postojećeg salaša koji je u našem vlasništvu, također na Đurđinu. Dio projekta smo već uspješno realizirali, za Dužijancu smo imali suncobrane koje je proizvela firma Kurija iz Karlovca, uvezli smo ih te su ove godine stavljeni u funkciju. Iznos tog dijela projekta je ukupno 4.400 eura sa svim pripadajućim troškovima. Od ukupnih sredstava koje smo dobili radit ćemo na izgradnji vanjskih toaleta. Smatramo da je to od izuzetne važnosti, jer svake godine smo za Takmičenje risara angažirali pokretne sanitarne kabine koje su izuzetno skupe, stoga nam je ovaj dio projekta sada prioritet. Ono što ostaje iza toga je sanacija krova na salašu«, rekao je direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković.
Naglašava kako im je Grad Županja, odnosno Turistička organizacija Županje strateški partner. To je suradnja koja traje mnogo dulje od ove prekogranične, oko 20 godina. Međusobno se posjećuju na manifestacijama i pomažu se na razne načine. Njihova udruga je Moba, koja funkcionira pri Turističkoj organizaciji.
»Svake godine su bili kod nas na Takmičenju risara i Dužijanci, a naši risari su bili kod njih na manifestaciji pod nazivom Žetva. Nama je cilj da nastavimo i usavršavamo uzajamnu suradnju, te koliko god je to moguće ostvarujemo uspjehe na projektima ovakve vrste. U svakom slučaju, imamo potrebu za jakim partnerom koji razumije naše potrebe. Poznajemo se dugi niz godina i funkcioniramo na istoj valnoj duljini. Imamo slične prioritete, nabavljamo sličnu opremu te će zasigurno svaki idući projekt biti navezan na Turističku organizaciju Grada Županje«, zaključuje Marinko Piuković.
Oprema za Veliko prelo
HKC Bunjevačko kolo iz Subotice je i ove godine odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobilo sredstva po raspisanom natječaju. Projekt je rađen zajedno s Općinom Ivankovo iz Hrvatske i nosi naziv »Očuvanje hrvatskog kulturnog stvaralaštva u Ivankovu i Subotici«. Za njih je to nastavak projekta od prošle godine kada je partner bila Osnovna škola Ivan Filipović iz Račinovaca. Ovogodišnjim projektom su se odlučili osnažiti najznačajniju manifestaciju HKC-a, a to je Veliko prelo. Predsjednik Upravnog odbora Lazar Cvijin rekao je kako su, znajući sve izazove koje ta manifestacija ima u svojoj organizaciji, shvatili i njene slabe točke.
»Prošle godine smo putem projekta nabavili pedeset stolova koji nam omogućuju 600 mjesta za sjedenje. Isto tako smo shvatili da su nam za tu manifestaciju bitan segment i stolice za koje smo aplicirali na ovom natječaju. Ne možemo više posuđivati, jer je to prevelik trošak za nas. Ideja je bila pokušati priskrbiti 480 stolica, po nekom proračunu koji je iznosio 14.170 eura. Budući da je naš dio na projektu ukupno 11.600 eura od dobijenih 17.630 eura, shvatili smo da nećemo moći kupiti sve planirane stolice. Iskoristili smo dobijeni proračun da ih kupimo što više kako bismo dopunili postojeći inventar, te ćemo pokriti i taj segment logistike Velikog prela jer ćemo skupa imati oko 600 stolica«, govori Cvijin.
Ističe kako su uplatili avans firmi koja je dala najbolju ponudu, te očekuju isporuku stolica u 10. mjesecu, pošto je veća količina u pitanju i nitko nema na stanju.
»To je za nas odlična priča zbog toga što su stolice funkcionalne, mogu se stavljati jedna u drugu, bit će ih lakše skladištiti za razliku od postojećih koje zauzimaju veliki prostor. Smatram da ćemo ovim projektom uraditi jedan veliki posao. Prošlogodišnjim projektom smo također nabavili termoizolacijske kutije, jer se manifestacija organizira u fiskulturnoj sali Tehničke škole, moramo hranu dopremiti na način da ostane topla. Prostora za nove projekte još ima, planiramo u sljedećoj fazi opremiti restoran u okviru HKC-a koji bi novom opremom bio u stanju pripremiti potrebnu količinu hrane za Veliko prelo, mada to su budući planovi«, rekao je Cvijin.
U daljem razgovoru nam otkriva kako HKC Bunjevačko kolo ima ograničenje što se tiče prostora, ne mogu ulagati u objekt budući da nisu u vlasništvu, stoga ulažu u pokretnu imovinu i opremu, jer bez nje ne mogu zamisliti organiziranje jedne tako velike manifestacije poput Velikog prela.
»Podnijeli smo nekoliko inicijativa da se problem prostora HKC-a rješava, u slučaju da dobijemo neki bolji ugovor od sadašnjeg, tj. ukoliko bi se ugovor o najmu prebacio na ugovor o korištenju prostora na duži period, tada bi se moglo razmišljati o adaptaciji prostora. Ima mnogo problema kao što je energetska efikasnost prostora, grijanje i mnogi drugi. Sve je to uvjetovano ograničenjima koje imamo kada su ovi projekti u pitanju. Želimo svakako pohvaliti ovu inicijativu vodstva zajednice koja je omogućila da na ovakav način, kapitalniji i ozbiljniji, financijska sredstva dolaze u udruge koje tada mogu raditi na projektima investicijskog karaktera«, zaključuje Lazar Cvijin.
Ivan Ušumović
