Tema
Izravna plaćanja po hektaru u prosjeku 350 eura
Od početka ove godine započelo je novo programsko razdoblje, koje će trajati do 2027. godine i u tom razdoblju će se primjenjivati Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Ovaj strateški plan koji je odobrila Europska komisija, s novih 3,8 milijardi eura temelj je za korištenje sredstava iz europskih poljoprivrednih fondova, za izravna plaćanja, ruralni razvoj i investicije.
I za Hrvatsku kao članicu Europske unije važi europski sustav potpore. To znači da se ukupna sredstva dijele na dvije takozvane omotnice. U jednoj su izravna plaćanja, a u drugoj investicijska sredstva za razvoj, koja danas zovu intervencije.
Potpora za 100.000 gospodarstava
Izravna plaćanja godišnja su potpora dohotku koja se dodjeljuje aktivnim poljoprivrednicima za obavljanje poljoprivredne aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj. Pravo na izravna plaćanja imaju aktivni poljoprivrednici. Aktivnim poljoprivrednikom smatraju se i svi poljoprivrednici koji su u prethodnoj godini primili izravna plaćanja u iznosu manjem od 5.000 eura. Godišnja financijska omotnica za izravna plaćanja iznosi 374,7 milijuna eura.
»Izravna plaćanja dobiju svi poljoprivrednici koji su u sustavu potpora (iliti poticaja) prema tome koliko zemlje obrađuju i koliko stoke drže. Tu postoji set pravila koji definira iznose po hektaru ili grlu, a zahtjevi za isplatu se podnose godišnje. Zahtjeve poljoprivrednici rade sami putem interneta ili u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)«, kaže za Hrvatsku riječ jedan od osnivača Agrokluba Vedran Stapić.
Za ostvarivanje izravnih plaćanja minimalna prihvatljiva poljoprivredna površina iznosi jedan hektar.
»U Hrvatskoj je minimum jedan hektar, ali neke zemlje kao Rumunjska ili Italija imaju puno manje. Na Cipru je tek 0,3 hektara minimum za prijavu za izravna plaćanja. Temeljem prijavljenih površina Hrvatska je dobila status u kome je nešto iznad milijun hektara prijavljenih površina. U sustavu izravnih plaćanja je između 100.000 i 105.000 gospodarstava«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske Život Robert Hadžić.
Praćenje iz svemira
Od ove godine hrvatski poljoprivrednici koji dobiju poticaje bit će pod satelitskim praćenjem svojih poljoprivrednih aktivnosti. Poljoprivredne površine prate se iz svemira, a snimke stižu na svakih pet dana. To znači da će se umjesto pet posto površina, koje su se do sada mogle kontrolirati na terenu, moći provjeriti sve površine. Teže će se pratiti aktivnosti u maslinicima, vinogradima ili, primjerice, nasadima lijeske ili oraha te ispaša na pašnjacima. Tada će u provjeru na teren izaći kontrolori.
U europskim uredbama izravna plaćanja tretiraju se kao potpora dohotka poljoprivrednicima. Unutar toga je više kategorija, ovisno od toga kako je koja zemlja ispregovarala.
»Postoje plaćanja koja se odnose na osnovnu potporu dohotku, to dobiva svaki poljoprivrednik, ali imate, temeljem europskih uredbi, i razradu. Ta razrada može biti za zelena plaćanja, što je bilo u prethodnom razdoblju, a sada su eko sheme. To su oblici koje je država članica morala programirati, a ide u smjeru da poljoprivrednici primjenjuju zelene, održivije, prakse u poljoprivredi. U Hrvatskoj je osnovni dio 200 eura po hektaru. Ostatak ovisi o tome što je poljoprivrednik prijavljivao što će raditi, odnosno što je navodio koje će pozitivne zelene prakse koristiti. Prosjek u Hrvatskoj je 350 eura po hektaru. To je prosjek, jer individualna plaćanja ovise od puno stvari. Najveće potpore su za proizvođače koji su u sektoru voća i povrća, pa ako su još u ekološkoj proizvodnji oni mogu ostvarivati po hektaru i do 800 eura«, kaže Hadžić.
Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom imaju plaćanja po površini i uvjetnim grlima. Po grlu stoke to je 70 do 80 eura, za neke autohtone pasmine i više. Ipak, kod izravnih plaćanja, kao i kod mjera ruralnog razvoja, najveći dio uzmu veliki proizvođači.
»Europska uredba dopušta da zemlje članice EU same odluče hoće li ograničiti iznos plaćanja po gospodarstvu. Mnoge zemlje su primijenile gornju granicu od 100.000 eura prihoda po gospodarstvu. One ne dozvoljavaju da se unište mala gospodarstva, čak veliki nemaju pristup izravnim plaćanjima. Hrvatska nije to iskoristila i ogromne iznose novca dobili su veliki, neki 1,5 do dva milijuna eura. Da smo uveli ograničenje, bolje bismo zaštitili mala obiteljska gospodarstva i puno bi više ljudi ostalo u poljoprivredi«, kaže Hadžić.
Hrvatska je puni opseg izravnih plaćanja iz europskih fondova dobila tek 2022. godine. Od 2013. do 2022. godine bio je tranzicijski period i svake godine povećavao se udio iz europskog proračuna za jamstvena plaćanja poljoprivredi.
Investicije za mali broj poljoprivrednika
Investicijska sredstva se pak dodjeljuju putem natječaja, javnih poziva. Za različita ulaganja u izgradnju, opremanje, kupnju mehanizacije, modernizaciju farmi i slično.
»Financira se udio u cijeni troška investicije, koji ide od 50 % pa i do 100 % ovisno o vrsti javnog poziva i ciljanim korisnicima mjera«, kaže Vedran Stapić.
On navodi da su kod izravnih plaćanja procesi manje-više uhodani i distribucija novca ide relativno jednostavno prema farmerima.
»Kod investicijskih sredstava nije takav slučaj, što sugerira podatak da je tek 14 % poljoprivrednika koristilo taj novac u sedam godina programskog razdoblja. Nešto više od 23.000, u odnosu na 166.000, koliko ih je u upisniku poljoprivrednika, kažu informacije iz APPRRR-a. Podatak je to koji traži javnu raspravu. Nameće se pitanje: što je potencijal domaćeg agrara? Je li broj od 166.000 poljoprivrednika nerealan za Hrvatsku? Usporedbe radi, Belgija ima četiri puta manje farmera na istoj površini zemlje«, kaže Stapić.
Z. V.
