Aktualno
Umjesto igračaka, u rukama knjige
Hrvatski dom – Matica prvoga rujna bio ispunjen radošću, dječjim osmijehom i vikom. Prvaši, koji su od 1. rujna u cjelovitoj nastavi na hrvatskom jeziku, skupa s roditeljima okupili su se na svečani prijem u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Riječ je o 22. generaciji učenika u nastavi na hrvatskom jeziku, i to 35 prvaša upisanih u pet osnovnih škola – dvjema u Subotici OŠ Ivan Milutinović i OŠ Matko Vuković, te u Tavankutu OŠ Matija Gubec, u Đurđinu OŠ Vladimir Nazor i u Monoštoru OŠ 22. oktobar.
Novo putovanje
Prijemu, osim djece i roditelja veselili su se i nastavnici, a osobito učiteljice koje su povele ovogodišnje prvaše: Tanja Stantić, Mirjana Perčić, Ana Kopunović Legetin, Adrijana Žarić i Lidija Marinković. U prigodnom programu sudjelovali su učenici nižih razreda osnovne škole, te su tako razveselili okupljene pjesmom, plesom, ritmikom i glumom, a djecu je dočekao i Hrcko. Radost polaska u školu ispratili su i ponosni roditelji.
»Izuzetno nam je drago i čast nam je da smo mogli doći u Suboticu na svečani prijem prvaša. Sada smo prvi puta u cjelovitoj nastavi na hrvatskom, zapravo prvi puta smo krenuli u školu i očekujemo sve najbolje i vjerujemo da će tako i biti. Kao majka troje djece mogu reći da nam besplatni udžbenici, kao i sva druga pomoć i podrška, izuzetno znače. Imamo još dvoje mlađe djece i znamo gdje će i oni biti za koju godinu«, priča mama Gordana Budai iz Monoštora.
Svoje oduševljenje nije krio niti tata Siniša Tumbas iz Subotice koji se također prvi puta susreće s cjelovitom nastavom.
»Prijem prvaša je bio izvrstan, zaista svečan i profesionalno odrađen. Nismo se premišljali oko upisa u nastavu na hrvatskom jeziku. To smo znali već prije i sve informacije koje smo dobili i čuli su pozitivne. Svakome tko je Hrvat bih preporučio da upiše svoje dijete u hrvatski odjel. Mi smo ovdje poput velike obitelji i trebamo se držati jedni drugih i čuvati svoju nacionalnu pripadnost.«
U Tavankutu je ove godine najbrojniji odjel prvašića, a mama Mirjana ima iskustvo i u srpskim i hrvatskim odjelima.
»Starija djeca su sada drugi i četvrti razred, a imamo i prvaša. Vjerujem da će sve biti dobro. Mi smo se i ranije premišljali oko cjelovite nastave kada su u pitanju starija djeca, no tada nije bio dovoljan broj zainteresiranih, a uz to bih rekla da ni mi sami nismo bili dovoljno uporni i upoznati s našim pravima. S onim što možemo kao roditelji učiniti i kome se obratiti. Sada smo uspjeli i mislim da je to odlično. Nemamo dvojbu za naredne generacije, samo se nadamo da će biti dovoljno zainteresiranih. Iskreno se nadam i da će vrtić u okviru crkve koji će raditi po programu Marije Montessori osloboditi roditelje svih eventualnih nedoumica i predrasuda i da će to biti pretkorak u odlučivanju za upis djece u hrvatske odjele u Tavankutu«, istaknula je Mirjana Iršević.
Dvostruko više djece
U svom obraćanju predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić je kroz poučnu priču djeci poručila kako polaskom u školu kreću na novo putovanje, te dodala kako na tom putovanju neće biti sami već će o njima, uz obitelj i školu, brinuti i hrvatske institucije u Srbiji, ali i matična država Hrvatska. Također, ovom prilikom Vojnić je istaknula kako je ove godine u prvi razred na hrvatskom jeziku upisano dvostruko više djece u odnosu na prošlu godinu.
Prijemu prvaša je nazočio i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov koji je prvašima poželio da im školovanje prođe tako da postanu veliki ne samo u znanju i fizičkom rastu nego i u dobroti, te da im stečeno znanje bude u funkciji života.
»Učiteljice, nastavnici, učite ih, prenosite znanje i navikavajte da unutar sebe grade zajedništvo i prijateljstvo, da budu pošteni i dobri ljudi«, poručio je Žigmanov i dodao kako je cijeli sustav u obrazovanju tu da osigura kvalitetnu nastavu na hrvatskom jeziku »ne zato da bi bili drugačiji od drugih« već »da bi vlastito sačuvali kao vrijedno«.
Događaju je nazočila i državna tajnica Ministarstva prosvjete Annamária Vicsek koja je u svojem obraćanju istaknula mogućnost, ali i važnost školovanja na materinjem jeziku.
»Izuzetno je važno da vi kao roditelji koristite tu zakonsku priliku da svoju djecu upisujete u škole na hrvatskom nastavnom jeziku. To je jedini način da oni svladaju svoj materinji jezik, nauče čitati i pisati na njemu, što je jedna od najbitnijih stvari za razvoj samopoštovanja, samovrjednovanja, ali i nacionalne kulture«, kazala je Vicsek te dodala za naš tjednik: »Toliko nasmijanih i veselih lica sam danas ovdje vidjela da mogu zaključiti da ova djeca zaista čekaju školu. Ima puno stvari u našem svijetu koje nas tište, uznemiravaju i stvaraju nam probleme, ali isto tako mislim da treba sve to nekako staviti po strani i radovati se onim malim stvarima koje nas čine sretnima. Djeci je potrebna podrška od strane roditelja, nastavnika. Moramo obraćati pažnju na njih, promatrati ih, osluškivati i biti tu kada im je potrebno«.
Ujedno, Vicsek je pojasnila kako je ova školska godina po preporuci Ministarstva prosvjete počela drugačijim pristupom, razgovorima i osnaživanjem djece, te da će se s njima tijekom cijele godine raditi na otvorenosti, na razvoju tolerancije, empatičnosti kako bi prije svega bili dobri ljudi.
Udžbenici prvašima na dar
Kroz razgovor s državnom tajnicom dotaknuli smo se i pitanja besplatnih udžbenika na teritoriju cijele Srbije.
»Projekt besplatnih udžbenika koje financira Ministarstvo prosvjete je značajna pomoć koja već postoji i to za svu socijalno ugroženu djecu, za svako treće i sljedeće dijete u obitelji, za djecu sa smetnjama, kao i nadarenu djecu. Ne možemo reći da Ministarstvo ne izdvaja besplatne udžbenike. Možda to nije dovoljno, ali je prisutno na svakom nivou obrazovanja, a općine imaju mogućnost platiti udžbenike iz vlastitih sredstava«, poručila je Vicsek i napomenula kako nije u pitanju samo Beograd nego i Novi Sad kupuje udžbenike za sve prvaše i to i na jezicima nacionalnih manjina.
Po njenim riječima, ali i po kompletnom programu tijekom večeri, možemo naglasiti kako u obrazovanju ima puno toga pozitivnog i dobrog, samo je nažalost negativna strana uvijek glasnija.
Svi prvaši u hrvatskim odjelima dobili su besplatne udžbenike (koje je iz projekta financiralo HPD Bela Gabrić), bon u vrijednosti od 10.000 dinara za kupnju školskog pribora, kao i prigodne darove u vidu torbi i majica za tjelesno, bočica za vodu, kutija za užinu, držača za olovke, naljepnica... koje su osigurali HNV i Udruga Naša djeca, a na kraju programa su djeca uživala u igri, sladoledu, kokicama, sokićima...
Prijemu prvaša, među ostalim, nazočili su i vijećnici HNV-a, predstavnici ZKVH-a, NIU Hrvatska riječ, te ravnatelji spomenutih osnovnih škola.
Ž. V.
