Tema

Tapkanje u mjestu

U prošlim brojevima Hrvatske riječi pisali smo o tom što je Hrvatska dobila ulaskom u Europsku uniju (EU), čija je 28. članica postala prije deset godina. Pisali smo o reformi javne uprave, o tome koliko je potpora iz Europske unije bila značajna za županije, koliko je unaprijedila život u lokalnim zajednicama, što je ulaskom u Europsku uniju dobila hrvatska poljoprivreda… I dalje nam je tema Europska unija, ali nastavljamo sa Srbijom, koja je još daleko od članstva u EU, što to ne znači da Unija ne podupire aktivnosti u području reforme javne uprave, obrazovanja, znanosti, gospodarstva, prometa, infrastrukture, zaštite okoliša…

Više od pol stoljeća suradnje

Suradnja Srbije i Europske unije počela je još 1967. godine kada je tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) potpisala prvi sporazum s Europskom ekonomskom zajenicom. Do 1990. potpisna su tri sporazuma i sva tri su se odnosila na gospodarsku suradnju. Sporazum o financijskoj potpori socijalnim i gospodarskim reformama potpisan je 1990. godine. Nakon toga uslijedilo je desetogodišnje razdoblje bez suradnje, jer se država raspadala, a rat je zahvatio veliki dio nekadašnje SFRJ. Suradnja je nastavljena koncem 2000. godine kada je potpisan Okvirni sporazum EU sa Saveznom Republikom Jugoslavijom kojim je omogućena realizacija pomoći EU političkim i gospodarskim reformama. Tri godine kasnije, 2003., održan je Samit EU – Zapadni Balkan, u Solunu, na kojem je potvrđena europska budućnost država Zapadnog Balkana, ali na osnovu individualnog napretka svake države. Koncem 2007. godine u Bruxellesu je parafiran, a lipnja naredne godine i potpisan, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Srbije.

Za građane Srbije značajna je bila 2009. godina kada je Vijeće Europske unije objavilo dokument o viznoj liberalizaciji za zemlje Zapadnog Balkana, na osnovu kojeg je 19. prosinca 2009. godine stupio na snagu bezvizni režim s Europskom unijom, čime su ukinute vize za putovanja u države članice EU koje su dio schengenskog prostora. Samo tri dana kasnije, 22. prosinca, Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, ali je tek 1. ožujka 2012. godine Vijeće Europe donijelo odluku da Srbiji dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Od statusa zemlje kandidata do otvaranja prvih poglavlja prošle su tri i pol godine, jer su prva pregovaračka poglavlja: Poglavlje 32 (Financijski nadzor) i Poglavlje 35 (Ostalo – normalizacija odnosa  Beograda i Prištine) otvoreni 14. prosinca 2015. godine. Do početka 2020. godine Srbija je otvorila (a dva i privremeno zatvorila) 18 poglavlja.

Umjesto pregovaračkih poglavlja – klasteri

U veljači 2020. godine usvojena je nova metodologija vođenja pretpristupnih pregovora, čime je 35 pregovaračkih poglavlja grupirano u šest klastera: vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i vanjski odnosi. Klasteri čine skup srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno, umjesto otvaranja pojedinačnih poglavlja, što je ranije bio princip. Kao i poglavlja, i klasteri se otvaraju na Međuvladinim konferencijama Srbije s Europskom unijom koje se organiziraju dva puta tijekom godine.

Na konferenciji u lipnju 2021. godine zaključeno je da je klaster broj jedan otvoren s obzirom na to da su sva poglavlja u okviru njega već ranije otvorena. Na narednoj međuvladinoj konferenciji, 14. prosinca 2021., Srbija je otvorila klaster broj 4 – Zelena agenda i održivo povezivanje, koji se sastoji od četiri pregovaračka poglavlja (Transportna politika, Energetika, Transeuropske mreže i Okoliš i klimatske promjene).

EU daleko, ali milijarde eura stižu

U protekla dva desetljeća Srbija je dobila više od tri milijarde eura bespovratne pomoći iz Europske unije, koja je najveći donator Srbije. Prema podacima Delegacije Europske unije u Srbiji, Srbija je i najveći primalac donacija EU na Zapadnom Balkanu i jedna od najvećih u svijetu.

Značajna financijska sredstva Srbija ostvaruje u i području trgovinske suradnje s Europskom unijom. U prošloj godini Srbija je s EU ostvarila trgovinsku razmjenu od 39 milijardi eura. S Kinom je to bilo 5,8, a s Rusijom 4 milijarde eura. U Europsku uniju u 2022. godini izvezeno je robe za 17,7 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza bila 21,4 milijarde eura.

Iako je i dalje uvoz veći od izvoza, izvoz Srbije u EU raste brže od uvoza iz EU. Pokrivenost uvoza izvozom sa srpske strane u odnosu na EU se povećala s 48 % u 2009. godini na više od 85 % u 2021. Pojedine zemlje članice EU najznačajniji su trgovinski partneri Srbije, prije svega Njemačka, Italija, Mađarska i Rumunjska kao važne izvozne destinacije za srpsku robu. Zanimljivo je i da u trgovini poljoprivrednim proizvodima Srbija s Europskom unijom ostvaruje suficit. Najveći je bio 2021. godine, kada je »višak« izvoza nad uvozom bio 688 milijuna eura.

EU je najvažnije izvozno tržište srpskih poljoprivrednih proizvoda, jer zemlje Unije čine više od 50 posto izvoznog tržišta za poljoprivredne proizvode iz Srbije. Za deset godina vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište EU povećana je četiri puta i u 2021. godini dostigla je 2,3 milijardi eura. Uz izvoz raste i uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU i u 2021. godini premašio je 1,6 milijardi eura.

Za Srbiju su značajne i direktne investicije koje stižu iz Europske unije i one čine skoro dvije trećine stranih investicija u Srbiji.

Prema podacima Delegacije Europske unije, u Srbiji su strane direktne investicije iz zemalja EU dostigle 17,5 milijardi eura u proteklih jedanaest godina.

Z. V.