Širom Vojvodine

Veterinar s vizijom i posvećenošću

U prethodnih 160 nastavaka rubrike Naši gospodarstvenici pisali smo o vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava, vlasnicima obrta, trgovina, poduzeća, pa se tako gledano naš ovotjedni sugovornik Igor Prka ne uklapa u to. Ipak, budući da je Igor Prka doktor veterine, jedan od priznatih stručnjaka u području umjetnog osjemenjavanja, da vodi značajan centar za osjemenjavanje, te da je iz Beograda, odakle još nismo imali sugovornike u ovoj rubrici, činilo nam se to dovoljnim razlozima za razgovor.

Kako nam na početku govori, prezime Prka datira iz 1717. godine. Podrijetlom su iz sela Studenci kod Imotskog, a davni Prkini preci potekli su iz sela Crveni Grm u Hercegovini kod Posušja. Iako je rođen u Splitu, Igor se s obitelji kao dijete preselio u Beograd početkom 80-ih godina. Fakultet veterinarske medicine završio je u Beogradu, a specijalizirao se u reprodukciji domaćih životinja. Stjecajem okolnosti počeo je raditi u »maloj praksi« u ambulanti za male životinje u Beogradu.

»Nakon toga prešao sam u Centar za umjetno osjemenjavanje u Beogradu, firmu čiji je osnivač bila Srbija. Tu sam radio 15 godina, došao sam do pozicije zamjenika direktora, zbog čega sam i specijalizirao reprodukciju, jer je to bila neka zakonska obveza. U međuvremenu sam to sve i zavolio, shvatio sam da su centri za reprodukciju mješavina veterinarske i stočarske struke. Oni usmjeravaju genetiku, tj. bave se vrhunskom genetikom priplodnih bikova čije sjeme se koristi za osjemenjavanje krava«, kaže Prka.

Centar za umjetno osjemenjavanje bio je vrhunska institucija za plasiranje genetike.

»Radila se stroga selekcija, sa stočarske strane biraju se najbolji priplodnjaci, a s veterinarske se osigurava zdravlje jedinki, plodnost sjemena, te još neki drugi uvjeti propisani zakonom. Radom i angažiranjem sam postigao određene kvalitete koji su me doveli do pozicije direktora Centra za umjetno osjemenjavanje«, govori nam Prka.

No, promjene u upravi i političkom okruženju 2013. godine označile su propast ove uspješne firme. Prka je napustio Centar, ali nije odustao od svojih strasti i ciljeva.

Češka genetika za domaće farmere

Odlučivši se za privatni sektor, Prka je iskoristio svoje znanje i kontakte koje je stekao tijekom godina. Postao je direktor Centra za distribuciju sjemena u Topoli Toplek, što uspješno radi već šest godina. Centar se bavi veletrgovinom veterinarskih lijekova i distribucijom sjemena, a pokrivaju cijelu Srbiju. S profesionalne strane, kako nam govori, izuzetno je zadovoljan jer vodi posao kako želi što sa sobom povlači odgovornost za potencijalni neuspjeh, ali ostvareni uspjesi su njegova osobna satisfakcija.

Jedna od ključnih suradnji koju je ostvario je ona s češkim Centrom za umjetnu oplodnju. Oba centra se bave genetikom stoke i surađuju kako bi poboljšali kvalitetu stoke u Srbiji. Češka je naprednija u proizvodnji mlijeka, a Prka je iskoristio tu prednost kako bi doveo kvalitetnu genetiku i sjeme na srpsko tržište.

»Pasmine goveda se razlikuju. Na našim prostorima je najzastupljenija simentalska pasmina goveda koja zauzima oko 80 % udjela u govedarstvu. To je jedno odlično goveče za sve potrebe, u pitanju je kombinirana pasmina koja se koristi za uzgoj mesa i mlijeka. Potpuno drugačija je rasa holstein, crno-bijelo goveče, koje se koristi više za proizvodnju mleka. Situacija u Češkoj je slična poput one u Srbiji, stočari u našim država drže simentalce, stoga je bilo logično spojiti naše centre i skupa razvijati tu suradnju. Češka je mnogo razvijenija u pogledu proizvodnje, prosječna proizvodnja mlijeka u Srbiji je oko 4.500 litara mleka u laktaciji, dok je u Češkoj taj iznos 7.500 litara, a u pitanju je ista pasmina goveda«, naglašava Igor Prka.

Nije mu bilo lako izboriti se na tržištu Balkana za svoje mjesto, ali na kraju je ipak stekao povjerenje farmera.

»U početku im nije bilo lako prihvatiti genetiku goveda iz Češke, jer ipak sve što dolazi iz Austrije i Njemačke je pojam kvalitete. Morali su shvatiti kako centri u Europskoj uniji surađuju, Česi uzimaju genetiku goveda iz Njemačke, Austije, Nizozemske i Danske. To je samo uvjetno rečeno genetika goveda iz Češke, ispravnije bi bilo reći iz zapadne Europe. Najbolje što mogu naći od priplodnih goveda, oni uzimaju za sebe, stoga je prirodno intenzivirati suradnju s takvim centrom. S druge strane, možda je i moja korporativna prednost to što sam specijalizirao reprodukciju i sterilitet domaćih životinja. Stoga često farmerima i mojim mlađim kolegama izvršim praktičnu obuku samog postupka osjemenjavanja. Presvučem se, uđem u štalu, volim to da radim, dok moja konkurencija zasniva odnos na relaciji trgovac-kupac. Volim dići tu našu uslugu na višu razinu, biti servis ljudima koji od mene mogu očekivati i izravnu pomoć«, ističe Prka.

Inovacije na terenu

Još jedan od Igorovih uspjeha je organiziranje seminara za umjetno osjemenjavanje na kojima okupi zainteresirane farmere i kolege veterinare iz cijelog regiona. Obučava ih kako pravilno izvršiti osjemenjavanje, jer i farmeri po zakonu imaju pravo to raditi.

»Moji kolege nisu baš svesrdno to prihvatili, jer smatraju da im se na taj način oduzima posao. Budući da sam dobio odobrenje od Ministarstva poljoprivrede, sklopio sam suradnju i s poljoprivrednom školom u Topoli, jer naš Centar ne može samostalno provoditi takve edukacije. To je trodnevni seminar, dolaze ljudi iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, svi koji govore sličan jezik. Osmislio sam detaljnu teorijsku i praktičnu edukaciju, posjećujemo farme širom Srbije kako bi se lakše proveo praktični dio. Na ovaj način zakonodavac je omogućio farmerima samostalnu, a time i bržu selekciju genetike koja je prilagođena njihovim potrebama. Pritom farmeri imaju i određenu uštedu u veterinarskim uslugama. Ponosan sam na ovu edukaciju koju provodim, jer mi je to neka posebnost, nitko ne radi nešto slično ne samo u Srbiji nego i šire«, govori nam Prka.

Na kraju, on naglašava važnost promjena u načinu razmišljanja među farmerima. Ističe kako su edukacija i razvoj menadžerskih vještina ključni za povećanje prihoda i isplativost farmi. Prka vidi svijetlu budućnost u mladim farmerima koji su spremni prihvatiti promjene i unaprijediti svoje poslovanje.

»Jedan od najvećih problema naših farmera koji stalno ističu je otkupna cijena mlijeka koja iznosi 65 dinara po litri. U Češkoj je 0,50 eura po litri, što nije mnogo velika razlika. Uzimajući u obzir stanje češkog i srpskog farmera, možemo slobodno reći kako mi u mnogo aspekata zaostajemo za njima. Po meni, farmer je također taj koji treba promijeniti način i stil razmišljanja. Imao sam priliku posjetiti specijaliziranu školu za farmere u Austriji. Poanta postojanja te škole je naučiti mlade farmere kako da postanu menadžeri i razmotre sve aspekte svoje proizvodnje, od ratarstva, stočarstva pa do osnova ekonomije, a ne samo da ovise od otkupne cijene svog proizvoda. Edukacija je nešto što moraju prihvatiti kako bi povećali efektivnost i isplativost svoga rada. Naš farmer zarađuje upola manje od češkog kolege, a provode isto vrijeme u štali«, zaključuje Igor Prka.

Ivan Ušumović