Tema

Više od trećine mladih ima negativan stav prema EU

Posljednje Demostatovo istraživanje javnog mnijenja rađeno prije tri mjeseca pokazalo je da je u Srbiji došlo do blagog rasta broja pristalica ulaska Srbije u Europsku uniju. Demostatovi istraživači to tumače pragmatizmom i zabrinutošću građana Srbije zbog ekonomskih posljedica odustajanja od europskih integracija. Jedno drugo istraživanje, koje je među mladima uradila Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), pokazuje drugačije: mladi imaju negativnije mišljenje o Europskoj uniji nego što je to bilo prije godinu dana.

Žene neodlučno, muškarci protiv

Istraživanje stava mladih Krovna organizacija mladih Srbije provela je na uzorku od 1.600 mladih iz svih dijelova Srbije. Njih 19 posto bilo je s osnovnim obrazovanjem, 51 posto sa srednjim, a visokoobrazovanih je bilo skoro 30 posto. Neutralan stav prema Europskoj uniji ima više od 44 posto mladih, negativan skoro 40 posto, a pozitivan stav prema EU ima samo 16 posto mladih. Ulazak Srbije u Europsku uniju podržava 36 posto mladih, protiv je 41 posto, a 23 posto ne zna kako bi se izjasnilo o tome. Najviše protivnika članstvu u EU je u istočnoj i centralnoj Srbiji, a najmanje u Beogradu i istočnoj i južnoj Srbiji. U Vojvodini čak 40 posto mladih misli da Srbija ne treba pristupiti EU. Među pristalicama članstva u EU najviše je mladih u starosnoj dobi između 25 i 30 godina. U toj uzrasnoj dobi i najviše je protivnika ulaska Srbije u EU, ali je i najmanje onih koji su po tom pitanju neodlučni. Bez obzira na dob, oko trećine pripadnica ženskog spola ne zna treba li Srbija ili ne postati članica EU. Pripadnici muškog spola imaju o tome svoj stav i njih skoro 50 posto je protiv ulaska Srbije u Europsku uniju. »Mladi u ovom trenutku ne vide EU kao garant stabilnosti, sigurnosti i nekog prosperiteta«, rekla je generalna tajnica KOMS-a Miljana Pejić.

Prema mišljenju mladih, Srbija još uvijek nije postala članica EU jer ne želi priznati neovisnost Kosova. Drugi razlog su Rusija i Kina s kojima Srbija ne želi prekinuti dobre odnose, a treći razlog su kriteriji koje Srbija još nije ispunila, a tiču se demokracije i vladavine prava. Oko 60 posto mladih smatra da Srbija ne treba uvoditi sankcije Rusiji. Na pitanje što bi Srbija trebala uraditi po pitanju Kosova čak 31 posto je za to da Srbija povrati punu vlast na Kosovu vojnim sredstvima. Oko 20 posto mladih je za to da se radi na pomirenju Albanaca i Srba, a da se rješenje statusa Kosova ostavi za kasnije.

U odnosu na istraživanje rađeno prethodne godine opala je potpora demokraciji i pozitivna percepcija o Europskoj uniji među mladima. »Njihov stav prema demokraciji i dalje se najbolje može opisati kao ambivalentan, dok se stav prema EU može opisati kao blago negativan«, navodi se u Zaključku Alternativnog izvješća Krovne organizacije mladih Srbije. Najznačajnija promjena u odnosu na prethodno izvješće, nastala u kontekstu višemjesečnih tenzija na Kosovu, jest porast potpore vojnom rješenju ovog pitanja među mladima. Mladi preferiraju vanjsku politiku »balansiranja« i protive se članstvu u NATO. »Mladi najčešće ne žele birati, zato što žele da Srbija balansira. To tumačimo time kakav je javni diskurs, narativ, kao i kakav je njihov emotivni dojam o vanjskoj politici«, rekla je Pejić.

Većina mladih EU ne vidi kao garant mira i stabilnosti niti smatraju da je rad europskih institucija vidljiv i transparentan. Više njih smatra da se Europska unija raspada i da neće još dugo opstati.

Erasmus, što je to?

Europa više nije toliko poželjna ni kao regija u koju bi se mladi rado iselili. Europu kao svoj izbor vidi nešto iznad 55 posto mladih, a samo prije godinu dana taj procent bio je skoro 72 posto.

Krovna organizacija mladih Srbije istraživala je i uključenost mladih u programe Europske unije za mlade. Za to istraživanje odabrana je fokus grupa u Vranju u kojoj su bili srednjoškolci iz tog grada. Cilj je bio i utvrđivanje stavova i informiranost mladih u vezi s europskim programima za mlade (poput programa Erasmus+). Rezultati pokazuju da više od 70 posto njih nije sudjelovalo u programima EU, više od 16 posto ne zna da takvi programi uopće i postoje, dok je tek 12 posto njih sudjelovalo u nekom europskom projektu.

»Većina mladih nije čula za program Erasmus+, koji smo uzeli za primjer kao najpoznatiji, osim sudionika koji je bio dio razmjene studenata. Mladi nisu sigurni, ali pretpostavljaju da postoji pomoć Europske unije u području omladine i omladinske politike. Smatraju da je pomoć nevidljiva. Na pitanje jesu li omladinske udruge promoteri europskih vrijednosti nismo dobili odgovor od mladih, pa zaključujemo da nisu informirani, kao i da se organizacije većinom bave lokalnim temama. Mladi nisu upoznati ni s ostalim programima koji su financirani od Europske unije«, navodi se u izvješću Krovne organizacije mladih Srbije.

Trenutnačni program Erasmus+, koji traje od 2021. do 2027. godine, ima proračun od 26 milijardi eura i pruža mogućnost za više od četiri milijuna ljudi da se školuju, obučavaju, steknu radno iskustvo i volontiraju u inozemstvu. Srbija je postala punopravni član programa Erasmus+ od raspisivanja natječaja 2019. godine.

Program Erazmus+ nastoji da u razdoblju od 2021. do 2027. godine osigura sudjelovanje još većem broju sudionika i organizacija. Novi program ističe inkluzivnost, zelene inicijative i digitalizaciju kao ključne i najvažnije prioritete koje podržava kroz niz financijskih mehanizama, zatim jačanje građanskih vrijednosti, dijalog kultura, toleranciju i razumijevanje društvenog, kulturnog i povijesnog naslijeđa. Opći cilj programa je da, kroz cjeloživotno učenje, podrži obrazovni, profesionalni i osobni razvoj pojedinaca u području obrazovanja, obuka, omladine i sporta. Pojedinci mogu provesti period mobilnosti ili volontiranja u inozemstvu i dobiti jezičnu obuku. Erasmus+ također podržava nastavu, istraživanje, umrežavanje i raspravu o politikama o EU temama.

Z. V.