Tema
EU najveći trgovinski partner i investitor
Zemlje Europske unije najznačajniji su trgovinski partner Srbije i 60 posto robne razmjene Srbije s inozemstvom čini područje Europske unije. Prema podacima koji su objavljeni za 2022. godinu ukupna robna razmjena Srbije sa zemljama EU bila je iznad 39 milijardi eura. Robna razmjena Srbije i Europske unije pospješena je ukidanjem carina na izvoz robe iz Srbije na tržište EU 2000. godine i smanjenjem uvoznih nameta na robu uvezenu iz EU što je Srbija postupno počela uvoditi od 2009. godine.
Carinske olakšice
Prvi korak u uvođenju carinskih olakšica uvela je Europska unija 2000. godine kada je Srbiji ukinula plaćanje carinskih dažbina na sve industrijske i poljoprivrdne proizvode koji se iz Srbije izvoze u EU. Iz tog paketa bili su izuzeti neki poljoprivredni proizvodi koji su u EU zaštićeni preferencijalnim tarifnim kvotama.
»Oslobađanje od plaćanja carina koje je EU jednostrano odobrila Srbiji predstavljao je najopsežniji sustav trgovinskih povlastica koji je EU ikada odobrila nekoj zemlji ili grupi zemalja. Ovo je značilo trenutačno ukidanje svih carinskih dažbina i količinskih ograničenja na uvoz svih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, osim malog broja poljoprivrednih proizvoda koji su ograničeni preferencijalnim tarifnim kvotama (konkretno šećer, junetina, vino i nekoliko vrsta ribe)«, navodi se u objavi Delegacije Europske unije u Srbiji.
Postupno ukidanje carinske zaštite Srbija je počela primjenjivati od 2009. godine čime je počela primjena trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Prijelazni sporazum).
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2022. godini Srbija je ostvarila ukupnu robnu razmjenu od 66,8 milijardi eura. Izvezeno je robe za 27,6 milijardi eura, a uvezeno za 39 milijardi eura. Zemlje članice EU čine skoro 58 posto ukupne robne razmjene Srbije.
»Ovaj Sporazum je omogućio asimetričnu liberalizaciju trgovine u korist Srbije, na uvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Drugim riječima, trgovinsku liberalizaciju sa srpske strane od 2009. u narednih šest godina pratio je postupni i predvidivi šestogodišnji plan liberalizacije koji odražava razinu osjetljivosti proizvoda za srpske proizvođače. Istovremeno su postupno uvođena jednaka pravila igre na tržištu, kroz primjenu predvidivog carinskog režima, borbu protiv monopola, uvođenje pravila za kontrolu državne pomoći, kao i kroz režim zaštite intelektualne i industrijske svojine. Ovaj plan postupne trgovinske liberalizacije trebao je omogućiti srpskim proizvođačima postupnu pripremu za sve veću konkurenciju koja dolazi iz EU«, navodi se u objavi Delegacije EU u Srbiji.
Uzajamne carinske olakšice pospješile su robnu razmjenu Srbije i tržišta Europske unije. Od 2010. godine trgovinska razmjena je s 9,8 milijardi eura narasla na prošlogodišnjih 39 milijardi. Srbija je svoj izvozni prihod s 3,3 milijarde eura, koliko je iznosio 2010. godine, povećala na skoro 17,7 milijardi eura, dok je EU za Srbiju najznačajnije tržište za izvoz poljoprivrednih proizvoda.
Srbija i EU su od prvog siječnja 2014. godine ušle u šestu, odnosno završnu godinu plana trgovinske liberalizacije. Međutim, najosjetljiviji proizvodi za srpske poljoprivrednike su ostali zaštićeni plaćanjem carinskih dažbina do ulaska Srbije u EU. To se odnosi na sve vrste mesa, jogurt, puter, određene vrste sira, med, neke vrste povrća i brašno.
Izdašne investicije
Europska unija ne samo da je za Srbiju značajan vanjskotrgovinski partner već i najviše investicija u Srbiju dolazi s područja Europske unije. U proteklih 12 godina kompanije iz EU u Srbiju su investirale 20,3 milijarde eura, što čini 59 posto ukupnih stranih investicija, i daleko više od Kine (3,1 milijarda) i Rusije (2,5 milijardi) koje su poslije EU najveći strani investitori.
Prema podacima Privredne komore Vojvodine strane direktne investicije iz Njemačke u Vojvodini su vodeće po broju zaposlenih i u kompanijama iz te države radi oko 25.000 Vojvođana. Među njemačkim kompanijama najviše radnika zapošljavaju Dab Drekslmajer Automative, koja posluje u Zrenjaninu i Hemofarm, koji posluje u Vršcu. Druga je Italija, u čijim kompanijama radi oko 14.000 ljudi. Slijede Austrija i Mađarska s po 7.000 zaposlenih, dok u poduzećima čiji su vlanici francuske kompanije radi oko 6.000 Vojvođana, slijede Hrvatska s oko 5.000 i Slovenija s oko 3.000 uposlenih.
Z. V.
Koliko su investicije iz zemalja članica EU značajne za Srbiju pokazuje i istraživanje Privredne komore Srbije. U istraživanju je sudjelovalo oko 1000 kompanija i čak 80 posto njih smatra da bi im poslovi s EU bili otežani u slučaju bilo kakvog narušavanja načina poslovanja s Europskom unijom. Koliko je za kompanije u Srbiji tržište EU značajno govori podatak da je za 35 posto firmi »EU značajno izvozno tržište«, dok 50 posto firmi u Srbiji ima »značajan uvoz s tržišta EU neophodan za poslovanje«, navodi se u istraživanju.
U Srbiji oko 370.000 ljudi radi u kompanijama koje izvoze u EU. Svakog mjeseca država od njihovih plaća dobije blizu 17 milijardi dinara.
