Tema
U Sjevernobačkom području svaki treći stanovnik ima dvojno državljanstvo
Prema rezultatima Popisa 2022., 53,48 % stanovništva Srbije je autohtono, dok je u mjesto popisa doseljeno 46,52 % stanovništva.
Među doseljenim stanovništvom najviše je onih koji su mijenjali mjesto prebivališta unutar države. Doseljenici iz inozemstva čine 11 % ukupnog broja stanovnika, od kojih je 8 % doseljeno iz država bivših republika SFRJ.
U Vojvodini manje autohtonog stanovništva
Na prostoru Vojvodine ima za nijansu manje autohtonog stanovništva od državnog prosjeka – 53,05 posto. Među doseljenim stanovništvom najviše ima doseljenih iz drugih područja Srbije, baš kao što su podaci i na razini cijele države. Doseljenih iz inozemstva ima više od državnog prosjeka – 16 posto, od kojih je 13 posto doseljeno iz država bivših republika SFRJ.
Grad u Vojvodini, ali i Srbiji (!) s najmanjim udjelom autohtonog stanovništva je Novi Sad. Samo 40 % stanovnika je rođeno u ovome gradu, dok je preostalih 60 % doseljeno. Najviše doseljenika u Novi Sad došlo je iz drugih područja države (a da nije Južnobačko) i oni čine 22 % stanovnika grada. Brojni su i doseljenici iz bivših država SFRJ kojih ima 17 %.
U Subotici stanovnici koji su rođeni u ovome gradu čine 55 % od ukupnog broja stanovnika grada, u Somboru 58 %, a u Srijemskoj Mitrovici 51 %.
Među područjima Vojvodine po udjelu doseljenih stanovnika iz država bivše SFRJ ističe se srijemsko gdje ovi doseljenici čine 18 % stanovništva. Značajan udio doseljenog stanovništva iz država bivše SFRJ imaju i Južnobačko i Zapadnobačko područje, preko 15 %.
Doseljenici iz Bosne i Hercegovine
Među doseljenicima u Srbiji, njih 75 % dolazi iz drugih općina ili područja Srbije. Preostalih 25 % doseljenika porijeklom su iz inozemstva, najviše iz bivših republika SFRJ. Među njima najbrojniji su doseljenici iz Bosne i Hercegovine, kojih ima gotovo 250.000.
Doseljenika iz Hrvatske ima 188.432, a najviše njih doseljeno je u međupopisnom razdoblju 1991. – 2000., čak 112.937.
U posljednjem međupopisnom razdoblju, od 2011. do 2022. godine prvi puta najviše doseljenika iz inozemstva dolazi iz kategorije »iz drugih država«, tj. država koje nisu bivše republike SFRJ. Broj tih doseljenika od 2011. do 2022. iznosi 104.527, a u odnosu na međupopisno razdoblje 2001. – 2010. povećao se gotovo tri puta.
U Vojvodini ima gotovo milijun doseljenog stanovništva. Najmasovniji val doseljavanja dogodio se upravo u posljednjem međupopisnom razdoblju, od 2011. godine kada je doseljeno 197.949 stanovnika među kojima je 3/4 doseljeno u sklopu unutarnjih migracija, između srpskih općina ili područja. Što se tiče vanjskih migracija u Srbiju, podaci prate državne prosjeke.
U posljednjem međupopisnom razdoblju najbrojnija su doseljavanja pod kategorijom »iz drugih država« – 28.364. Među državama bivšim članicama SFRJ najviše ljudi se doseljava u Vojvodinu iz Bosne i Hercegovine – od 2011. doselilo se 9.962 osoba, a od 1980-ih i ranije ukupno 114.136.
Doseljenih iz Hrvatske u Vojvodini ima 89.172 i čine 47 % ukupnih doseljenika iz Hrvatske u Srbiju.
Dvojno državljanstvo – šest posto
Prema rezultatima Popisa 2022., oko 90 % stanovništva rođeno je na teritoriju Srbije. U inozemstvu je rođeno oko 10 % stanovništva, od čega je 88 % rođeno na teritoriju neke od bivših republika SFRJ, a 12 % u drugim državama.
Među stanovnicima Vojvodine na teritoriju Srbije rođeno je 83 % stanovnika, što je za 7 % manje od državnog prosjeka.
Državljanstvo Srbije ima 99,5 % stanovnika. Od njih 93,5 % ima samo državljanstvo Srbije, dok oko 6 % stanovnika ima dvojno državljanstvo – pored državljanstva Srbije imaju i državljanstvo neke druge države. Oko 0,5 % stanovnika posjeduje samo državljanstvo neke druge države, dok je 0,01 % stanovnika bez državljanstva.
U Vojvodini državljanstvo Srbije ima 99 % stanovnika, od kojih čak 13 % ima dvojno državljanstvo.
Najveći udio osoba s dvojnim državljanstvom ima Sjevernobačko područje, gdje svaki treći stanovnik ima, pored srpskog, još neko državljanstvo. S 31 % udjela stanovnika koji imaju dvojno državljanstvo, Sjevernobačko područje je područje s najvećim udjelom osoba s dvojnim državljanstvom u Srbiji.
J. D. B. / Izvor podataka: Republički zavod za statistiku
