Kultura

Novi susreti s ikavicom

Bogatim programom za različite uzraste i brojnim gostima, ovogodišnji, 22. Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, održani od 25. do 28. listopada, potvrdili su još jednom svoj epitet najveće i najznačajnije književno-jezične manifestacije Hrvata u Srbiji.

Nagrada za životno djelo prof. Vulić

Središnji događaj bila je Multimedijalna večer na kojoj se, među ostalim, dodjeljuju književne nagrade Hrvata u Srbiji. Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova dodijelio je nagradu Balint Vujkov Dida za životno djelo na području književnosti i jezika prof. dr. sc. Sanji Vulić iz Zagreba.

Prof. Vulić od 2003. sudjeluje na znanstvenom skupu u sklopu Dana Balinta Vujkova. Na različite načine pomagala je istraživanje, očuvanje, promociju i zaštitu jezika i govora Hrvata u Vojvodini. Među ostalim, autorica je knjige Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj, a dala je svoj doprinos i ediciji Izabranih djela Balinta Vujkova kao recenzentica i osoba od ključne važnosti za tumačenje manje poznatih riječi i izraza sa širokog panonskog prostora.

»Ponosna sam i zahvalna na nagradi koja nosi ime Balinta Vujkova, jer je on bio čovjek koji je obilazio Hrvate u gotovo svim državama gdje oni žive kao manjine i bilježio narodnu prozu. Isto to sam kasnije zapravo radila i ja. Hrvatskim manjinskim zajednicama bavim se od 1989. godine. Od srca sam zahvalana što je ovim priznanjem prepoznat moj rad«, rekla je prof. Vulić.

Knjiga godine

Nagrada Emerik Pavić za najbolju knjigu tiskanu u 2022. godini, koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, pripala je znanstvenoj monografiji Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština, identitet glavne urednice dr. sc. Marijete Rajković Ivete. Monografija je sunakladnički projekt Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i ZKVH-a, a nastala je kao rezultat etnoloških istraživanja među banatskim Hrvatima, koje su provodili studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Riječ je o radovima koji objedinjeni prezentiraju sliku o podrijetlu, doseljavanju, povijesti i kulturi pripadnika zajednice Hrvata u Banatu.

Dr. sc. Rajković Iveta zahvalila je svima koji su sudjelovali u izradi ove knjige, od kazivača i domaćina na terenu, studenata, znanstvenika, sunakladnika.

»Ovo je plod dugogodišnje izvrsne suradnje sa ZKVH-om, bez zajedničkoga rada ni jedne od ovih knjiga ne bi bilo. Iako smo istraživali Hrvate u Vojvodini, ove knjige nadilaze tu zajednicu i govore o suživotu i prožimanju kultura Hrvata, Srba, Mađara, Nijemaca, Rumunja, Slovaka...«, rekla je Rajković Iveta.

U ime nakladnika, FF-pressa, zahvalio se i voditelj te izdavačke službe Boris Bui, ističući kako Filozofski fakultet teži biti svjetionikom znanosti, kulture i identiteta Hrvata općenito.

Matoš za Vinjete Bola

ZKVH-ova nagrada Antun Gustav Matoš za najbolje pjesničko djelo u razdoblju 2020. – 2022. godine dodijeljena je knjizi Vinjete Bola, književnom prvijencu Nevene Mlinko. Izdavač knjige je Matica hrvatska Subotica.

»Nagrada me raduje jer je konkurencija bila snažna, bili su zastupljeni i mlađi i stariji autori s različitim temama i poetikama. Također, i zbog toga jer je ovo godina Matoševe obljetnice, 150 godina od njegova rođenja. Drago mi je i da je na ovaj način priznato stvaralaštvo novih pjesničkih glasova. Poručila bih ljudima da čitaju poeziju, svjetske i suvremene hrvatske autore, klasike, knjige iz produkcije ovdašnjih Hrvata, jezik je najbogatiji upravo u poeziji«, izjavila je Mlinko.

Bogatstvo jezika i pisane riječi

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić istaknula je na Multimedijalnoj večeri kako su Hrvati u Srbiji naslijedili bogatstvo jezika i pisane riječi zahvaljujući velikim ljudima kakav je bio Balint Vujkov.

»Hrvati u Srbiji znaju tko su i rade na promociji svoje kulture koju dijele s drugima. Stoga, hvala Hrvatskoj čitaonici i ZKVH-u, posebno Katarini i Bernadici, koji dva desetljeća okupljaju one koji se u znanstvenom području bave nama – jer, mi jesmo stvorili i danas stvaramo zavidne i umjetnički relevantne književne opuse. Mi smo strpljivi i nikada ne odustajemo od ponosnog predstavljanja hrvatske kulture, hrvatskog jezika i hrvatske riječi i riči i vjerujemo da će doći dan kada ćemo biti prepoznati i u znanstvenim krugovima u Srbiji«, poručila je Vojnić.

Voditeljica Službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatske manjine Mirjana Vatavuk navela je kako je njegovanje jezika iznimno važno, jer je on »najvažniji čuvar tradicije i opstojnosti jednog naroda«.

»Upravo i ovogodišnji Dani hrvatske knjige i riječi kroz svoj bogat program svjedoče o susretu s hrvatskom riječi, riječi koja pruža toplinu i sigurnost, ali i riječi kojima odzvanjaju ponos i čast naših predaka te naša zahvalnost njima«, rekla je Vatavuk.

Zrelost kulturnih praksi

Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov ukazao je kako ova manifestacija svjedoči zrelost bogatih kulturnih praksi ovdašnjih Hrvata.

»U vremenu društvenih mreža, estradizacije prostora kulture, sadržaja manifestativnog karaktera, ono što vjerojatno najtrajnije ostaje jesu pisana djela. Stoga trebamo biti ponosni što imamo ovakvu manifestaciju, kao i na broj i kvalitetu djela jer imamo najveću godišnju produkciju od svih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske. No, ponos ne bi trebao biti dovoljan, već otvorenost prema drugima, spremnost na suradnju i interakcija trebaju biti poticaj, a kvaliteta onoga što činimo treba biti cilj kojemu težimo«, kazao je Žigmanov.

Ovogodišnji Dani bili su u znaku ikavice, te je i publika na Multimedijalnoj večeri imala prilike čuti različite izričaje ikavskog govora (bunjevački, šokački i hercegovački), kroz pjesmu, govor i glazbu. Nastupili su Dječji orkestar i zbor Raspjevane zvjezdice HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice s vokalnom solisticom Anastazijom Kovač, recitator Marijan Rukavina, pjesnikinja Anita Đipanov Marijanović iz Monoštora, književna autorica Ruža Silađev iz Sonte, Ženska pjevačka skupina Prelje iz HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice te književnica i kolumnistica Ivana Ćurić iz Tomislavgrada.

Godišnja produkcija

Knjišku produkciju Hrvata u Srbiji »Od Dana do Dana« (od listopada 2022. do listopada 2023. godine) predstavila je glavna i odgovorna urednika tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević. U navedenom razdoblju objavljeno je 33 knjige, što je po brojnosti slično prethodnim godinama.

Među novim naslovima najviše je poezije – čak je 13 knjiga pjesama: devet je autorskih i tri zbirke. Objavljeno je sedam naslova kratkih priča, a romana nije bilo. U području publicistike tri su naslova, bilježimo naslove u području znanosti iz povijesti, demografije, etnologije i leksikografije, a četiri su objavljene knjige iz područja umjetnosti. Kao i prijašnjih godina pjesnička produkcija, ove godine s čak 13 naslova, ostala je najizraženija. Književnost za djecu ove godine nije bila zastupljena.

»Moglo bi se reći kako se dio objavljenih naslova odnosi na već poznate projekte unutar hrvatske zajednice u Srbiji kao što su Izabrana djela Balinta Vujkova, Lira naiva, Preprekovo proljeće, Preprekova jesen, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Knjiška produkcija je bogata i raznovrsna. Naravno, nije svaki naslov u kvalitativnom smislu vrhunski, no smijemo reći kako se među objavljenim naslovima mogu izdvojiti značajna djela kako u području književnosti tako i znanosti«, ocijenila je Vasiljević.

Književni salon u Somboru

Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova počeli su u srijedu Književnim salonom koji je priređen u Gradskoj biblioteci Karlo Bijelicki u Somboru. Predstavljen je zbornik radova s prošlogodišnjeg stručno-znanstvenog skupa posvećenog temi »storytellinga« kao i knjiška produkcija Hrvata u Srbiji »Od Dana do Dana«.

Na početku se obratila ravnateljica knjižnice Nataša Turkić. Zbornik je predstavila urednica Katarina Čeliković. Anđelija Pruginić iz somborske knjižnice govorila je o projektu u koji su bili uključeni somborski učenici, a cilj je bio da na zanimljiv način upoznaju povijest Sombora. Planirano je bilo tiskanje slikovnice, ali umjesto toga tiskana je monografija o Somboru.

Čeliković je predstavila i sedmu knjigu iz edicije Izabrana djela Balina Vujkova. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata knjižnici u Somboru darivao je knjige, koje će činiti dio fonda ove knjižnice i bit će, nakon obrade, dostupni korisnicima knjižnice.

Program za srednjoškolce

I ove godine, četvrtak je bio rezerviran za program Narodna književnost u školi koji je priređen u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici (opširnije na stranicama 40. i 41.). Navečer u subotičkoj Gimnaziji Svetozar Marković priređen je program za srednjoškolce. Program je nosio naziv »Hercegovačka i bačka ikavica u Matoševom šeširu«, a ugostio je goste iz Tomislavgrada (BiH).

Prof. Krešimir Tabak s Filozofskog fakulteta u Mostaru održao je predavanje o istaknutom hrvatskom književniku Antunu Gustavu Matošu, u povodu 150. obljetnice rođenja toga velikana. Književnica i kolumnistica Ivana Ćurić predstavila je dio svojih priča na hercegovačkoj (duvanjskoj) ikavici.

Osim gimnazijalaca, sudjelovali su i učenici iz Politehničke i Medicinske škole. Školskim knjižnicama su ovom prigodom darovani primjerci novih knjiga tiskanih povodom Matoševe obljetnice i ovogodišnjih Dana Balinta Vujkova. Među ostalim, ovom programu nazočila je i ministrica znanosti, prosvjete, kulture i sporta iz Hercegbosanske županije Gordana Nakić.

Znanstveno-stručni skup

Dani su poznati i po međunarodnom znanstveno-stručnom skupu koji je u dva dana u Gradskoj knjižnici Subotica okupio više od dvadeset izlagača iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, BiH i Austrije. Dio izlaganja bio je posvećen životu i djelu Antuna Gustava Matoša, u povodu već spomenute 150. obljetnice od njegova rođenja. Od velikana tematizirani su i pojedini aspekti vezani za biskupa Lajču Budanovića (povodom 150. obljetnice smrti) ili dramskoga pisca Matije Poljakovića (povodom 50. obljetnice smrti). Bilo je riječi i o kazalištu, književnosti i jeziku (govorima), kulturnoj povijesti, zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara, knjižničarstvu...

Sudionici skupa pohvalili su aktivnosti ovdašnjih Hrvata i njihovih institucija na očuvanju svoje kulturne baštine i jezika, kao i aktivnosti u suvremenim kulturnim praksama. U tom kontekstu iskazana je potpora inicijativi za reosnutak Drame na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom kazalištu. Jedan od zaključaka skupa je da se Dani A. G. Matoša iduće godine obogate izvedbom skladbi inspiriranih djelom književnika.

Jedna od sudionica skupa, teatrologinja i kazališna kritičarka prof. dr. sc. Sanja Nikčević kaže kako je kazalište iznimno važno u životu svake zajednice, pa tako i nacionalnih manjina.

»Kazalište je iznimno važno, ono utječe na sve razine naše osobnosti. Ono utječe na razum, emocije, dušu, na naše tijelo, jer se ježimo, utječe i na našu podsvijest. Kazalište je moćno i svaka promjena u europskom društvu, od antike do danas, išla je kroz umjetnost, pa tako i kazalište«, kaže Nikčević.

Prof. Krešimir Tabak iz Mostara ocijenio je Dane hrvatske knjige i riječi kao iznimno važnu manifestaciju.

»Vidim da institucije ovdašnjih Hrvata iznimno vode računa o očuvanju hrvatskog identiteta i kulture. Dani hrvatske knjige i riječi su reprezentativan primjer kako to treba raditi, tu imamo profesionalni pristup u koji su uključeni i emocija i strast. Za očuvanje ukupnog hrvatskog identiteta jako je važno zajedništvo, da se međusobno upoznajemo, potpomažemo i razmjenjujemo iskustva kao i da imamo potporu Vlade Hrvatske«, kaže Tabak.

Dr. sc. Ladislav Heka s Pravnog fakulteta u Segedinu kaže kako se povijest zaboravi ukoliko se o njoj ne govori i ne piše. I ovaj stručni skup, kako dodaje, čini da važne osobe i događaje ne zaboravimo.

»Ovakve manifestacije i skupovi su važni, jer identitet nije lako održati. Primjerice, u Segedinu je nekada postojala zajednica Hrvata, Dalmatina, ali su se oni zbog katoličke vjere, koja je ista i kod Mađara, vremenom pomađarili«, navodi Heka.

Čest gost Dana Balinta Vujkova Robert Hajszan iz Panonskog instituta u Pinkovcu (Gradišće, Austrija) ističe važnost povezanosti hrvatskih manjina u panonskom prostoru.

»Balint Vujkov je istraživao i zapisivao i kod nas u Gradišću. Mi smo u Gradišću već petsto godina i situacija kod nas glede hrvatskog jezika nije dobra, ali to nije ni čudo. Primjerice, u Americi su se Hrvati već u trećoj generaciji jezično asimilirali«, kaže Hajszan.

Organizatori Dana hrvatske knjige i riječi su Hrvatska čitaonica Subotica, ZKVH, Gradska knjižnica Subotica i HNV.

Manifestaciju su podržali: Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, HNV, Osječko-baranjska županija, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

D. B. P.

 

 

Podijeli

Tweet