Tema
Preporuke Nacionalnog konventa o EU za 2023.
Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o Europskoj uniji za 2023. godinu, koja se u kontinuitetu objavljuje od 2014. godine i predstavlja jedinstven i sveobuhvatan prikaz i ocjenu tijeka pregovora i napretka Srbije na putu ka članstvu u EU, predstavljena je 3. studenoga u Medija centru u Beogradu.
Nacionalni konvent o EU je savez udruga nastao s ciljem održavanja i unaprjeđenja dijaloga između predstavnika državne administracije, političkih pаrtiја, nеvlаdinih оrgаnizаciја, stručnjаkа, privrеdе, sindikаtа i prоfеsiоnаlnih оrgаnizаciја о pristupаnju Srbiје Еuropskoj uniji. Konvent prati, analizira i ocjenjuje napredak u procesu pristupanja, zagovara te prezentira dobiti i troškove članstva u EU. Zajedno s više od 750 organizacija članica predstavljaju najveću organiziranu podršku integraciji Srbije u EU.
Predstavljanje knjige preporuka
Koordinatorica Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković je prigodom predstavljanja istakla da pregovaračka metodologija nije prijateljski nastrojena prema civilnom društvu i građanima zato što je uglavnom birokratizirana i svedena na šture smjernice bez mnogo fokusa na događanja u praksi.
»Pojedine teme treba sagledati kroz različita poglavlja, povezati i učiniti sinergiju s nekim drugim procesima«, rekla je Selaković i objasnila da su baš zbog toga nastale Međusektorske radne grupe Konventa kojima je cilj usmjeravanje dodatne pažnje reformskim procesima kroz različite perspektive. Selaković je istakla kako su procesi donošenja odluka u Srbiji još uvijek nedovoljno transparentni i nedovoljno inkluzivni i ne reflektiraju potrebe građana i drugih državnih aktera.
»Svjedočili smo ovih godina da sve ono što se ispuni kao obaveza Srbije na kojima inzistira Europska komisija ne mora značiti kako je došlo do stvarne promjene. Institucionalni okvir ne funkcionira u praksi«, rekla je Selaković.
Dodala je i kako je bitno osiguravanje fundamentalnih principa, prije svega vladavine prava, za što se zalaže Konvent davanjem seta kontinuiranih preporuka usmjerenih ka državnim vlastima, civilnom društvu i EU.
Stanje po poglavljima
O preporukama su govorili koordinatori radnih grupa za pojedina poglavlja.
Tehnička i politička spremnost države da postane zemlja članica EU pokazana je u području Poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava, budući da se komunikacija ove radne grupe s nadležnim predstavnicima vlasti poboljšala, rekla je dr. sc. Katarina Golubović. Veća suradnja vlasti i civilnog društva će značiti da će preporuke biti relevantnije, objasnila je Golubović, ali i dodala kako suštinska suradnja još uvijek ne postoji uzimajući u obzir da dvije trećine preporuka uopće nije ispunjeno.
»Preporuke koje nastaju u ovom procesu su rezultat sagledavanja kako standarda EU i same prakse na terenu i potreba građana. Preporuke su suštinske i relevantne. One se moraju uzeti u obzir«, rekla je Golubović.
Ona je predstavila set preporuka na kojima je Radna grupa za Poglavlje 23 radila, od kojih su među ostalima omogućavanje transparentnosti rada Visokog savjeta sudstva i tužiteljstva kako bi građani povratili povjerenje u pravosuđe, ponovni izbor javnih tužitelja kako bi građani iskoristili svoju kontrolnu funkciju pri uspostavljanju vladavine prava. Dodala je i zaustavljanje političkih utjecaja na nositelje pravosudnih funkcija, poboljšavanje mehanizama za obranu od ovakvih utjecaja, poboljšavanje statusa sudačkih pomoćnika i unaprjeđenje kapaciteta institucije Povjerenika.
O preporukama i trendovima za Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje govorila je Nataša Vučković, koja je naglasila važnost promjene zakona u području socijalne zaštite i uvođenja strategije o socijalnoj zaštiti, s obzirom na visok postotak siromaštva u zemlji, te je rekla kako Poglavlje 19 ima sličnost s Poglavljem 23 – Pravosuđe i osnovna prava, jer na razini EU nema mnogo čvrstih pravnih propisa za ta poglavlja već je više u pitanju dobra praksa.
Trenutno stanje i preporuke za dalji napredak u poglavljima 11, 12 i 13 predstavio je prof. dr. sc. Dejan Krnjaić, koji je objasnio da se u području poljoprivrede Srbija nalazi u jednoj vrsti »mraka«.
»Ovo je posljednji poziv da svi zajedno učinimo nešto kako bismo poboljšali i osigurali da ljudi koji rade u poljoprivredi mogu živjeti od svog rada«, rekao je on.
O stanju energetike govorio je Luka Milovanović, koji je istakao neophodnost predvidivosti i značaja okrenutosti politike Srbije prema Sustavu za trgovanje emisijama staklene bašte EU, što bi moglo potaknuti dekarbonizaciju energetskog sektora.
O Poglavlju 35 – Ostala pitanja: Odnosi s Prištinom, govorio je Dragiša Mijačić, koji je rekao kako je ovo poglavlje specifično i veoma bitno za Srbiju, te da one uvjete koje Srbija ima u pogledu ovog poglavlja nema nijedna druga zemlja u procesu pristupanja. Mijačić je podsjetio da ovo poglavlje ima klauzulu zaustavljanja europskih integracija ako u njemu ne dođe do progresa.
»Mnoga od prelaznih mjerila nisu više aktualna«, naglasio je Mijačić, budući da se situacija na Kosovu konstantno mijenja i zaključio kako je potrebna detaljna revizija poglavlja.
Poglavlje 23 – bez preporuka za nacionalne manjine
Zanimljivo, u ovogodišnjoj Knjizi preporuka za poglavlje 23 nema niti jedne preporuke koja se tiče prava pripadnika nacionalnih manjina koja su obuhvaćena ovim poglavljem.
Koordinatorica radne grupe za ovo poglavlje Jovana Spremo, direktorica zagovaračkih aktivnosti iz YUCOM-a kazala je za Hrvatsku riječ kako je tema nacionalnih manjina u fokusu, samo nije bilo pomaka u pogledu usvajanja strategijskog okvira, poput recimo Akcijskog plana za manjine pa u skladu s tim nije bilo novih preporuka.
»U skladu s kapacitetima radne grupe Nacionalnog konventa za EU za Poglavlje 23 mi se prilikom izrade Knjige preporuka oslanjamo na ekspertizu članica koje dostavljaju priloge za istu prije nego što koordinator pristupi izradi nacrta. Fokus knjige preporuka su teme koje su se pokretale tijekom godine i konkretni procesi (zakonodavni i strategijski) koji su inicirani od Vlade. Posljednja sjednica koju smo imali s temom položaja nacionalnih manjina bila je krajem 2021. godine, kada se počelo s radom na Akcijskom planu za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ali kako se stalo s radom na ovom dokumentu, to nije bio fokus tijekom 2022. i u prvoj polovici 2023. Ja sam nedavno govorila na tu temu na okruglom stolu organiziranom od strane Akademske inicijative Forum 10. Svakako, tema nam je u fokusu, samo nije bilo pomaka u pogledu usvajanja strategijskog okvira, pa u skladu s tim nije bilo novih preporuka«, rekla je Spremo za Hrvatsku riječ.
Inače, u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa o Europskoj uniji 2021. navode se sljedeće preporuke:
Prilikom izrade Prijedloga akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina omogućiti transparentnost rada radne grupe i kroz isti odgovoriti na realne potrebe manjina, posebno iz područja obrazovanja i uporabe jezika i pisma. Dodatno inzistirati na mjerama veće zastupljenosti i sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u državnim institucijama na nacionalnoj razini.
U kontekstu omogućavanja pristupa pravdi pripadnika nacionalnih manjina, razmotriti angažiranje osoba koje govore manjinske jezike u službama besplatne pravne pomoći u jedinicma lokalnih samouprava u kojima su dva ili više jezika službeni, kao i prijevod formulara za besplatnu pravnu pomoć na manjinske jezike.
Prekinuti sa štetnom praksom i sankcionirati otvoren govor mržnje, posebno u kontekstu nacionalne pripadnosti, koji dolazi od dužnosnika Vlade Srbije i kroz elektroničke medije s nacionalnom frekvencijom.
J. D. / Foto: Medija Centar Beograd
