Tema
Početak kampanje i proglašavanja lista
Za prvih tjedan dana od kada su raspisani izbori u Srbiji Republička izborna komisija (RIK) je proglasila šest izbornih lista za izbore za Narodnu skupštinu: »Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane«, koalicije SPS-JS-ZS »Ivica Dačić premijer Srbije«; »Dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka«; izbornu listu koalicije Srpskog pokreta Dveri i Srpske stranke Zavetnici »Nacionalno okupljanje – državotvorna snaga«; listu »Dr Miloš Jovanović – Nada za Srbiju – Srpska koalicija NADA – Nacionalno demokratska alternativa – Nova Demokratska stranka Srbije (Novi DSS) – Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) – Vojislav Mihailović« i izbornu listu Saveza vojvođanskih Mađara pod nazivom »Savez vojvođanskih Mađara – za našeg predsjednika, za našu zajednicu, za budućnost«. Redoslijed proglašenja značit će i redoslijed izborne liste na glasačkom listiću koji će se naći pred građanima 17. prosinca.
Ostale stranke i koalicije u procesu su sakupljanja potpisa. Izborne liste mogu se podnijeti do 26. studenoga, a da bi izborna lista na parlamentarnim izborima bila proglašena potrebno je prikupiti 10.000 ovjerenih potpisa građana koji podržavaju listu, dok manjinske stranke trebaju prikupiti 5.000 potpisa.
DSHV u koaliciji sa SPP
I Demokratski savez Hrvata u Vojvodini prikuplja potpise u mjestima gdje žive Hrvati. Naime, Predsjedništvo ove stranke je na svojoj sjednici održanoj 5. listopada u Subotici, jednoglasno usvojilo prijedlog da DSHV izađe na izvanredne izbore za zastupnike u Narodnoj skupštini Srbije u koaliciji sa Strankom pravde i pomirenja na listi kandidata »Usame Zukorlić – Ujedinjeni za pravdu – Stranka pravde i pomirenja – Bošnjaci Sandžaka, Tomislav Žigmanov -– Demokratski savez Hrvata u Vojvodini«. Usvojen je i popis kandidata DSHV-a koji će se nalaziti na kandidacijskoj listi ove koalicije, navodi se na Facebook stranici ove stranke.
Podsjetimo, predsjednici ove dvije stranke, Zukorlić i Žigmanov, potpisali su 18. listopada u Beogradu »izjavu o suradnji dvije nacionalnomanjinske stranke« radi »usuglašenog djelovanja« i »razvijanja uzajamne podrške« u pitanjima od zajedničkog interesa. U izjavi su naveli kako Srbiju razumiju kao državu utemeljenu na načelima demokracije, vladavine prava, pravednosti i lojalnosti njezinih građana, kao i da »jedan značajan broj njezinih građana čine pripadnici nevećinskog naroda, koji također žele s punim pravom ostvariti svoju ravnopravnost i jednakost«. Dalje se navodi kako ostvarenje spomenutoga pretpostavlja jednaku i ravnomjernu ekonomsku, infrastrukturnu i komunalnu razvijenost svih prostora, osobito onih na kojima žive pripadnici nevećinskog naroda te da je »posebno važno voditi računa o dosljednoj primjeni manjinskih prava u području obrazovanja, kulture, informiranja, službene uporabe jezika i pisma te razmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih zajednica u tzv. javnom sektoru«.
Također se navodi i da »kulture sjećanja koje se ostvaruju moraju biti osjetljive i na nevine žrtve i stradanja Hrvata i Bošnjaka na teritoriju Srbije, što treba pratiti razvoj njihovih komemorativnih praksi«.
Na koncu se ističe »da će demokracija u Srbiji imati deficite ako u predstavničkim tijelima i izvršnim dijelovima vlasti ne budu zastupljeni i predstavnici političkih stranaka nacionalnih zajednica«.
Također je i na Radnoj skupštini DSHV-a, održanoj 28. listopada, predsjednik stranke najavio formiranje koalicije rekavši kako se intenzivno vode razgovori s nekoliko političkih stranaka bošnjačke, bugarske, rumunjske i slovačke nacionalne zajednice te je dodao kako će odluku o koaliciji donijeti najviša tijela stranke.
U prethodnom mandatu
Predsjednik daje mandat za formiranje nove Vlade predstavniku liste koja je osvojila najviše glasova ili osigurala većinu za sastavljanje Vlade – najmanje 126 zastupnika. Na prethodnim izborima SNS je uvjerljivo pobijedio, ali nije imao natpolovičnu većinu u Skupštini, pa je Vladu formirao sa starim partnerom – Socijalističkom partijom Srbije.
Narodnu skupštinu su u prethodnom mandatu činili 120 zastupnika Srpske napredne stranke, 38 zastupnika liste Ujedinjeni, Socijalistička partija Srbije i Jedinstvena Srbija su imali 31, Koalicija NADA 15, Moramo 13, Dveri i POKS 10, Zavetnici 10, Savez vojvođanskih Mađara 5, Stranka pravde i pomirenja 3, Zajedno za Vojvodinu 2, Stranka demokratske akcije Sandžaka 2 i Koalicija Albanaca doline jednog zastupnika.
Ljevica ujedinjena, desnica u tri kolone
Izbori se održavaju u godini u kojoj su se dogodila dva masovna ubojstva u samo dva dana, u kojima su stradala djeca u osnovnoj školi u Beogradu i mladi ljudi u Mladenovcu, poslije čega su započeli masovni i višemjesečni prosvjedi u Beogradu i drugim gradovima pod nazivom »Srbija protiv nasilja«.
»Srbija protiv nasilja« je i naziv liste s kojom na izbore izlazi ujedinjena proeuropska oporba, stranke i pokreti koji su predvodili građanske prosvjede. Listu čine Demokratska stranka, Ekološki ustanak, Zeleno levi front, Zajedno, Narodni pokret Srbije, Novo lice Srbije, Pokret slobodnih građana, Rumunjska partija, Stranka slobode i pravde i Srbija centar i ima dva nositelja – Miroslava Aleksića i Mariniku Tepić.
Socijaldemokratska stranka (SDS), na čijem je čelu Boris Tadić, Dosta je bilo (DJB) Saše Radulovića i pokret »Otete bebe« najavili su odvojeni zajednički izlazak na izbore.
Stranke na desnici, premda su nastojale postići dogovor o zajedničkoj listi, nakon neuspješnih pregovora odlučili su izići u nekoliko kolona.
Dveri i Zavetnici su formirali zajedničku listu »Nacionalno okupljanje – državotvorna snaga«.
Novi DSS i POKS čine koaliciju Nada, a Narodna stranka Vuka Jeremića ima svoju listu pod nazivom »Siguran izbor – ozbiljni ljudi«.
Iznenađenje ovih izbora bila je i vijest da će vladajuća stranka SNS na izbore izići u koaliciji sa Srpskom radikalnom strankom. Koaliciju je najavio lider radikala Vojislav Šešelj rekavši da će nastupiti s naprednjacima na beogradskim i lokalnim izborima, jer su im programi na tom nivou podudarni. Dodao je i da je spreman ući u vladu »ako bude neophodna šira koalicija na republičkom nivou, ako naprednjaci sami ne budu mogli formirati vladu ili ne mogu zajedno sa socijalistima«.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao kako na lokalu SNS ima vlast i sa socijalistima i s manjinskim strankama pa tako može i s radikalima te da o tome odlučuju lokalni odbori, ali da neće formirati vladu sa SRS-om, jer su značajne razlike u njihovim programima.
Prigovori na izborni proces
Paralelno s prijavama lista i predizborna kampanja, aktivnosti i skupovi su u punome zamahu. Pojavila su se već i prva osporavanja i kritike na račun izbornog procesa pa su tako predstavnici oporbe napustili sjednicu RIK-a zato što prigovori na nepravilnosti na biračkim mjestima koje su podnosili na prethodnim izborima nisu prihvaćeni. U njihovom saopćenju navedeno je da primjedbe nisu unošene u zapisnik već su bile napisane na posebnom papiru i pored činjenice da je taj papir, koji je formalno bio sastavni dio zapisnika, u ogromnom broju slučajeva nestao te su primjedbe po automatizmu odbijane. Oporbeni predstavnici su stoga zahtijevali da se na predstojećim izborima primjedbe unose u sam zapisnik i da ispod njih budu potpisi svih članova biračkih odbora, ali njihov prijedlog nije prihvaćen.
RIK je odbacio i više prigovora građana kako nije smio proglasiti izbornu listu koja nosi ime »Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane«, jer se »time ruši jedinstvo građana koju bi predsjednik trebao predstavljati«. RIK je odgovorio da formalni razlozi za odbacivanje liste ne postoje, a o tome je li predsjednik prekršio Ustav ne odlučuje RIK nego Ustavni sud, dok RIK može samo konstatirati da je građanin Vučić potpisao suglasnost za ime liste.
Inicijative za izlazak na izbore
Uz aktivnosti stranaka pojavile su se i inicijative javnih ličnosti, među kojima je inicijativa »ProGlas« koju je potpisalo četrnaestero ličnosti iz javnog života – od znanosti i kulture, do obrazovanja, medija i pravosuđa koji su pozvali građane da iskoriste svoje pravo glasa na izborima. Namjera potpisnika inicijative »ProGlas« je da potaknu proces u kom će se svi u punom kapacitetu angažirati na promjeni, na obnovi demokratskog poretka, pravnih i političkih institucija, kao i duha slobodne i kritičke rasprave u kojoj će ljudi sudjelovati bez straha od posljedica.
Pokrenuta je i inicijativa »Dokle više« koja okuplja aktiviste, studente, srednjoškolce, profesore, javne ličnosti i brojne aktivističke grupe širom Srbije u cilju mobilizacije ljudi za masovni izlazak na izbore i čuvanje glasačkih kutija.
J. D. / Foto: RIK
