Tema
Posvećenost Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika održan je 28. Forum hrvatskih manjina, u prostorima HMI-ja u Zagrebu. Na Forumu su sudjelovali predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.
Prije početka radnog dijela Foruma sudionike je u Predsjedničkim dvorima primio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Prije početka radnog dijela Foruma prisutne su na početku pozdravili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, izaslanik predsjednika hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i saborska zastupnica Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske.
Svi su istakli kako su relevantne institucije u Hrvatskoj desetljećima pokazivale posvećenost pitanjima života i rada Hrvata koji žive izvan granica Hrvatske, o čemu svjedoči i organizacija ovog Foruma već dvadeset i osmi put. Hrvatska je svjesna značaja, doprinosa i potencijala Hrvata koji žive izvan matične domovine, a skrb o očuvanju hrvatskog identiteta, potpora njihovom životu i radu, bit će uvijek na prvom mjestu.
Suradnja kulturnih, obrazovnih i znanstvenih ustanova
Stručni skup za razmatranje tematike vezane uz hrvatsku manjinu u prostoru srednje i jugoistočne Europe, ove je godine za temu izabrao »Veze hrvatskih manjinskih zajednica s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj u desetljeću hrvatskoga članstva u Europskoj uniji«. Cilj ovogodišnjeg Foruma bio je valorizacija dosadašnje suradnje obrazovnih, kulturnih i znanstvenih ustanova kako bismo učinkovitije prepoznavali potrebe hrvatskih manjinskih zajednica. Sudionici Foruma tako su propitivali više područja: pozitivne prakse proizašle iz suradnji hrvatskih manjinskih zajednica s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj; projekti i programi realizirani u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom u Hrvatskoj; konkretne potrebe za stručnim suradnicima s područja obrazovanja, kulture i znanosti; izazovi u realizaciji veza s obrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj; alternativa, umrežavanje i suradnja s drugim hrvatskim manjinskim zajednicama.
Forum hrvatskih manjina održan je u dvije sesije. U prvoj sesiji temu Foruma razrađivali su istaknuti hrvatski stručnjaci i znanstvenici čija su postignuća u 21. stoljeću u području suradnje s kulturnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama najvidljivija. Pozvani izlagači bili su doc. dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, prof. dr. Sanja Vulić s fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mirjana Ana – Maria Piskulić iz hrvatskog Ministarstva kulture i medija, Ivo Kujundžić, urednik Međunarodnog programa Hrvatske radiotelevizije i Doris Vučković, također s Hrvatske radiotelevizije.
Uz predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica, na Forumu su govorili i predstavnici brojnih hrvatskih obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija koje pozitivnim praksama suradnje s Hrvatima izvan domovine mogu doprinijeti poboljšanju kulturnih, obrazovnih i znanstvenih veza između Hrvatske i manjinskih zajednica.
Iz Srbije na Forumu je sudjelovala ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković te predstavnici Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu: predsjednik Ivo Martinović, član Glavnog odbora Marko Raič i tajnik Zlatko Žužić.
»Forum hrvatskih manjina u kvalitetnoj organizaciji Hrvatske matice iseljenika ove je godine pred nas stavio važnu temu na koju smo i mi iz Srbije odgovorili ozbiljno i pripremljeno i pokazali ne samo brojne rezultate već i naše planove u kojima će nam trebati i u kojima računamo na pomoć Hrvatske. Velika nam je podrška Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji uime hrvatske Vlade pruža pomoć u obrazovanju, kulturi, u infrastrukturnim projektima. Ukazali smo na izazove s kojima se susrećemo, od nijekanja našeg hrvatskog jezika i identiteta, kako proglašavanjem jezikom bunjevačkog govora tako i tzv. svojatanjem kulturnih dobara, u čemu smo također imali stručnu pomoć u institucijama Hrvatske. Stoga je za pohvalu veliki broj predstavnika hrvatskih institucija, od Ministarstva kulture i medija, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, instituta, fakulteta i medija – koji su ponudili različite vidove suradnje te skup učinili korisnijim, jer su se i ovdje počele planirati određene aktivnosti«, kaže za Hrvatsku riječ Katarina Čeliković.
Predsjednik Zajednice PHSBB Ivo Martinović, u ime Zajednice pozdravio je sve prisutne i zahvalio se Središnjem uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, bez čije financijske pomoći ne bi bilo moguće realizirati mnoge projekte koje provode manjine u svojim sredinama, te istakao »kako smo mi koji smo doselili u Hrvatsku pod teškim okolnostima sada dio hrvatskog korpusa koji najviše suosjeća i razumije sve izazove s kojima se sreće hrvatska manjina koja je ostala živjeti u Srbiji, te da upravo mi možemo i trebamo biti partner koji će svojim angažmanom konstruktivno pomoći u učinkovitom prevladavanju tih izazova«.
Zaključci
U skladu s temom 28. Foruma hrvatskih manjina, a uzimajući u obzir dosadašnji stupanj i kvalitetu kulturnih, obrazovnih i znanstvenih veza matične države i hrvatskih nacionalnih manjina u Europi, prisutni su valorizirali imenovanu temu i koncipirali sljedeće zaključke: »Zauzimamo se za provedbu međunarodnih pravnih obveza glede manjinskih prava; podupiremo skrb Republike Hrvatske u nastojanjima za potpuniju provedbu ratificiranih sporazuma o zaštiti prava hrvatskih manjina koje je Republika Hrvatska potpisala s njihovim domicilnim državama; veze Hrvata izvan RH s hrvatskim manjinskim zajednicama u području obrazovnih, kulturnih i znanstvenih ustanova u RH valja ojačati uključivanjem manjinskih zajednica u sve obrazovne, kulturne i znanstvene manifestacije u RH; predstavnike institucija RH valja uključiti u sve manifestacije hrvatskih manjinskih zajednica s reprezentativnim uzorcima nacionalne kulture; hrvatske manjinske institucije trebale bi dva puta godišnje napraviti prijedloge potrebnih/potencijalnih suradnji s hrvatskim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama (nastavnicima i studentima), dostaviti ih Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH/ili HMI, koji će ih javno objaviti/uputiti nastavnicima; podržavamo razmjenu reprezentativnih uzoraka nacionalne kulture koju provodi Ministarsvo kulture i medija«.
Zlatko Žužić i HMI / Foto: Zlatko Žužić i HMI
