Tema
Nedorečeni zakoni i nedjelotvorni savjeti
Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 2002. godine uspostavljena je obaveza jedinica lokalne samouprave u nacionalno mješovitim sredinama (ako ima više od 5 % jedne manjine ili više od 10 % više manjina skupa) da formiraju savjete za međunacionalne odnose. Takvih mjesta ima u Srbiji 72, a savjet je osnovan u 57 lokalnih samouprava. Gledano u postotcima to je skoro 80 %, ali je problem u tome što je način financiranja nereguliran, ovlasti su nedorečene, a još je veći problem što i kad savjeti postoje njihove aktivnosti su minimalne. Problem je i što »sankcije za one koji ne formiraju takav savjet ne postoje čime je primjena jedne zakonske odredbe prepuštena (samo)volji lokalnih vlasti«, rekao je među ostalim savjetnik u pokrajinskom Tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Adrian Borka.
Funkcioniranje Savjeta za međunacionalne odnose bila je tema dvodnevnog seminara u sklopu višegodišnjeg programa pod nazivom »Svi naši tornjevi« kojeg provodi Centar lokalne demokracije LDA iz Subotice. Seminar je održan u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju Općine Kanjiža 24. i 25. studenog.
Raskorak između zakona i prakse
Akcijskim planom za pregovaračko poglavlje 23 Srbija je preuzela obvezu provesti aktivnost i promovirati uspostavljanje i djelotvorno funkcioniranje ovih savjeta. Do danas se u tome malo uspjelo.
»Namjera osnivanja ovih savjeta je bila da se urede međuetnički odnosi, umire i spriječe konflikti i ustanove mehanizmi kojima bi se izbjegla mogućnost donošenja odluka koje mogu narušiti nacionalnu ravnopravnost. Ovo tijelo je trebalo razmatrati odluke jedinice lokalne samouprave koje se tiču nacionalne ravnopravnosti, davati mišljenje o tome i kada ocijene da je to potrebno, pokrenuti odgovarajući postupak pred Ustavnim i Vrhovnim sada Kasacionim sudom. Osnovni cilj, naime, osnivanja ovih savjeta je ‘očuvanje nacionalne ravnopravnosti’ na lokalnoj razini, zaštita i ostvarivanje prava nacionalnih manjina«, rekao je Borka govoreći o zakonskoj regulativi i praksi u različitim lokalnim samoupravama.
»Tamo gdje savjeti postoje, rijetko se sastaju, rijetko kada skupštini dostavljaju izvještaje i rijetko kada su aktivno uključeni u proces donošenja odluka na lokalu. To je jedan nedostatak koji se mora razriješiti samom aktivnošću članova, ali i političkom voljom jedinica lokalne samouprave i njenih tijela«, smatra Borka.
Prema njegovoj ocjeni, savjeti ne funkcioniraju prije svega jer nije jasno koji su njihovi zadaci, a diskutabilan je i sam izbor članova.
»Teško se dolazi do konsenzusa za imenovanje članova, a i kada se oni imenuju, teško se donose odluke jer je zakonodavac predvidio jednoglasno odlučivanje, što je teško provesti u djelo, a ponekad je to i razlog zbog kojeg skupštinska tijela izbjegavaju neke svoje prijedloge odluka slati na ovaj savjet jer tako dolazi do blokade u samom radu i blokade funkcioniranja«, objašnjava Borka.
On je ocijenio da se među rijetkim primjerima dobrog funkcioniranja nalaze Bačka Topola i Subotica, kao i Temerin u kojem je ovakav Savjet prvi osnovan.
Inače, sukobi koji su se događali u Temerinu ranijih godina između pripadnika mađarske i srpske zajednice su i bili poticaj, na inicijativu OESS-a, da se ovakvi savjeti formiraju u višeetničkim lokalnim zajednicama.
Među razlozima zašto savjeti i nakon dvadeset godina od donošenja zakona slabo funkcioniraju Borka ističe nedorečenost samog zakona koji je ostavio slobodu jedinicama lokalne samouprave da prilikom donošenja odluke o osnivanju savjeta one uređuju i njihovo funkcioniranje svojim poslovnicima.
»Neki to uređuju dobro, a neki nažalost ne. To stvara prostor za neka lutanja u radu savjeta. Osim toga, jedan od problema je i nepostojanje financiranja rada savjeta koje demotivira ljude da sudjeluju u njegovom radu«, ocijenio je Adrian Borka.
Promoviranje dijaloga i poziv na suradnju
»Kao organizacija civilnog društva uspjeli smo okupiti jedan broj organizacija koje su voljne uključiti se u ove aktivnosti s dva osnovna cilja. Prvi je promoviranje dijaloga i modela lokalnih praksi kada je u pitanju interkulturalno obrazovanje, a vezano za mlade. Drugi je poziv i naša inicijativa koja je usmjerena prema lokalnim samoupravama i posebno savjetima za međunacionalne odnose s kojima bismo željeli ostvariti komunikaciju i suradnju, posebno u Subotici, Kanjiži i Somboru«, rekla je Parać Damjanović.
Istakla je u vezi s time Kanjižu kao dobar primjer, jer je obuci prisustvovao i predsjednik općine Robert Fejstamer, pokazujući time da lokalna vlast ovaj problem prepoznaje, te je dodala da u svakom gradu i općini postoje specifičnosti.
»Mislim da je to nešto što ovdje u Kanjiži lokalne vlasti prepoznaju. S jedne strane, i zbog toga što imaju veoma razvijenu praksu suradnje s civilnim sektorom. Mi smo u Somboru također imali jedan dobar odziv članova Savjeta za međunacionalne odnose. U Subotici, pak, najviše surađujemo s nacionalnim vijećima nacionalnih zajednica«, rekla je Stanka Parać Damjanović.
Mjere uspostaviti na osnovu istraživanja
Direktorica Centra lokalne demokracije Subotica Stanka Parać Damjanović je govoreći o primjeni Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu prava nacionalnih manjina istakla kako je ukupan dojam da su kapaciteti savjeta još uvijek slabi, kao što je i inicijativa ovih tijela da utječu na odluke lokalnih vlasti. Upravo se stoga organiziranjem seminara i kontinuiranih obuka za predstavnike jedinica lokalne samouprave i članova savjeta očekuje da njihov rad i funkcioniranje bude unaprijeđeno. Parać Damjanović je navela i kako Savjetodavni komitet Vijeća Europe poziva nadležne institucije u Srbiji da, na osnovu relevantnih istraživanja uspostave mjere koje doprinose provođenju, praćenju i periodičnom preispitivanju strategije usmjerene na revitalizaciju međuetničkih odnosa, u konzultacijama s pripadnicima nacionalnih manjina i jedinica lokalne samouprave. Kao najvažnije istraživanje u kontekstu ovih preporuka izdvojila je istraživanje koje je proveo Centar za istraživanje etniciteta u suradnji s Institutom za društvene nauke iz Beograda o etničkoj distanci.
I u okviru programa koji je počeo prije dvije godine i koje provodi LDA Subotica pod nazivom »Svi naši tornjevi« provedeno je empirijsko istraživanje o vrijednostima, stavovima i vjerskoj (ne)toleranciji koje je predstavila sociologinja dr. sc. Jasminka Dulić.
»U ovome istraživanju pošlo se od definicije tolerancije prema kojoj je to stav koji s uvažavanjem, razumijevanjem i empatijom gleda na ljude ili grupe koji, u kontekstu razlika, prihvaća i brani pravo pojedinaca i grupa da njeguju slobodno određena uvjerenja i vrijednosti dok se istovremeno prihvaća sloboda i pravo da se prosuđuju ta ista uvjerenja i vrijednosti u terminima vlastitog vrijednosnog sustava«, rekla je dr. sc. Dulić.
Ključne su u ovom određenju empatija, vrijednosti kao i određeni socijalni stavovi (etnocentrizam, prihvaćanje ili neprihvaćanje jednakosti, odnosno socijalne dominacije) te su takvi stavovi, vrijednosti i crte ličnosti i ispitivani u odnosu na iskazivanje vjerske (ne)tolerancije.
»Rezultati istraživanja su pokazali da oni koji u većoj mjeri izražavaju vjersku (ne)toleranciju u isto vrijeme izražavaju etnocetrični stav, orijentaciju ka socijalnoj dominaciji, vrijednosti vlastitog probitka te narcizam i psihopatiju. S druge strane, pokazalo se da oni koji izražavaju stav vjerske tolerancije u većoj mjeri usvajaju vrijednosti vlastitog odricanja, to jest jednu prosocijalnu orijentaciju i univerzalne vrijednosti te odbacuju princip socijalne dominacije u društvu«, iznijela je dr. sc. Jasminka Dulić.
Na koncu seminara sudionici su predložiili više aktivnosti za realizaciju u idućem razdoblju u tri mjesta – Kanjiži, Somboru i Subotici, od kojih su najvažniji dalja istraživanja u području međuetničkih odnosa, interkulturalnosti i tolerancije kao i rad s mladima na polju unaprjeđenja interetničkog dijaloga, tolerancije i interkulturalnog obrazovanja kroz različite programe.
H. R.
