Aktualno
Manjine na izborima: Promjene iz 2020. donijele pozitivne promjene
Od 2020. godine, kada je izmijenjen Zakon o izboru narodnih zastupnika i smanjen cenzus s 5 pet na 3 posto od ukupnog broja izašlih birača i glasovi za stranke i koalicije nacionalnih manjina se drugačije broje. Naime, istodobno su tada izmijenjenje i odredbe koje se tiču predstavljanja nacionalnih manjina u Narodnoj skupštini Srbije, pokrajinskoj Skupštini i u skupštinama općina. Ovim se izmjenama, kako se navodi u zakonu, trebalo unaprijediti predstavljanje nacionalnih manjina, osobito onih malobrojnijih kao i spriječiti mogućnost zloupotrebe statusa manjinskih stranaka. Među malobrojnijim manjinama je svakako i hrvatska što je predstavljao problem i za njihove stranke, prije svega Demokratski savez Hrvata u Vojvodini kao najjaču i najreprezentativniju, ali i za bilo kakav pluralizam u okviru političkog predstavljanja.
Znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, politolog Dejan Bursać kaže kako su promjene koje su uvedene 2020. godine, uvećanjem količnika za 35 % za nacionalno-manjinske stranke, donijele pozitivne promjene u predstavljenosti nacionalnih manjina te doprinijele suradnji među manjinama.
»Što se tiče izračunavanja mandata, to je mjera koja je donesena pred izbore 2020. godine. Za manjine ranije nije postojao poseban cenzus, to je promijenjeno negdje 2005. godine kada su donositelji odluka u Srbiji shvatili kako je cenzus od 5 % prevelik za manjine, jer nijedna manjinska stranka nije ušla u parlament. Ukinut je cenzus i uveden prirodni prag koji se računao tako što je broj od 100 % izišlih birača podijeljen s 250 mjesta u parlamentu, i to je ugrubo bilo oko 0.40 % po zastupniku. To je dodatno poboljšano, ako promatramo iz pozicije stranaka nacionalnih manjina 2020. godine kada je odlučeno da se njihov koeficijent na izborima množi umjetno s 1.35. Praktično, osvojeni rezultat se pomnoži s tim koeficijentom što je dodatno povećalo broj manjinskih zastupnika te smo već te 2020. godine vidjeli poboljšan rezultat kada je bilo 19 zastupnika, što je bio rekordan rezultat«, kaže Bursać.
Što se tiče samog izračuna broja mandata, on kaže kako se nakon izbora glasovi koje su osvojile manjinske stranke ili koalicije, odnosno njihovi količnici, množe i na taj način se praktično taj količnik umjetno povećava za trećinu.
»Ranije je manjinskoj listi, za našu izlaznost koja je oko 3,7 milijuna birača, bilo potrebno nekih 15 ili 16 tisuća glasova, a sada je bilo dovoljno na posljednjim izborima 11 tisuća«, pojašnjava Bursać.
Na koncu Bursać ocjenjuje kako je ova promjena dobra za nacionalne manjine, prije svega za njihove stranke, osobito one koje su dobro organizirane i imaju disciplinirane glasače.
»Iz perspektive stranaka nacionalnih manjina je to dobro, jer imaju veću predstavljenost, a za njihove stranke je to svakako dobro. Ali mislim da su najviše profitirale one manjine koje su najbolje organizirane, s jedne strane mađarska manjina koja zaista ima veliku disciplinu glasanja za Savez vojvođanskih Mađara i bošnjačka manjina koja ima jedan zanimljiv pluralizam s otprilike tri liste koje se natječu za glasove i to izvede najviše glasača«, ocjenjuje Bursać.
J. D.
