Tema
Susret premijera i ministara na otvorenju Matice – najznačajniji politički događaj u 2023. godini
1. siječnja
S prvim minutama 2023. godine Hrvatska je službeno postala jedna od 27 europskih zemalja u schengenskoj zoni, koja je s 420 milijuna ljudi najveći svjetski prostor slobodnog kretanja među državama. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinute su i one u zračnim lukama. Završetkom 2022. godine u povijest je otišla kuna, jer je, ulaskom u 2023. godinu, Hrvatska postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.
5. siječnja
Predsjednici DSHV-a Tomislav Žigmanov i SDSS-a Milorad Pupovac potpisali su u Zagrebu 5. siječnja Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije. Taj dokument ratificiran je u kolovozu 2022. na znanstvenom skupu o srpsko-hrvatskim odnosima u Golubiću Obrovačkom u Hrvatskoj na kojem sudjeluju znanstvenici i politički predstavnici Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. Tekst su zatim usvojila stranačka tijela SDSS-a i DHSV-a, kao i manjinska samoupravna tijela Srpsko narodno vijeće u Hrvatskoj i Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji. Predsjednik DSHV-a, koji je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije, susreo se i s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
6. siječnja
Na tradicionalnom Božićnom prijemu SDSS-a, održanom 6. siječnja u Zagrebu, uz suradnike, prijatelje i simpatizere SNV-a, okupio se i hrvatski državni vrh, kao i delegacija Vlade Srbije te predstavnici hrvatske manjine iz Srbije. Posebnu pažnju javnosti izazvao je dolazak prvog potpredsjednika Vlade Srbije Ivice Dačića koji se odmah nakon završetka prijema na zatvorenom sastanku sastao s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, što je najavljivano kao početak otopljavanja već dugo »zaleđenih« odnosa Zagreba i Beograda.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je pozdravio sporazum o suradnji SNV-a i DSHV-a, nazvavši ga pravom porukom što nacionalne manjine mogu i trebaju raditi kako bi utjecali na unaprjeđenje odnosa između dviju država. Ministar Ivica Dačić je rekao kako je došao na prijedlog predsjednika Aleksandra Vučića koji je zadužio ministra Tomislava Žigmanova da zajedno s Miloradom Pupovcem – uz potpisivanje njihovog Sporazuma o suradnji – nađu i adekvatne povode za oživljavanje konstruktivnog dijaloga. Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić kazala je da obje manjinske zajednice moraju biti ravnopravan dio vlasti i adekvatan dio proračuna, kao i postotka zaposlenih, ali i spojnica dviju država. Kazala je kako je vrijeme da Hrvati u Srbiji dobiju svoj školski centar i budu zastupljeni na svim razinama vlasti.
19. siječnja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Hrvatske Andrej Plenković sastali su se 19. siječnja na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Vučić je rekao kako je imao vrlo korektan razgovor s Plenkovićem o srpsko-hrvatskim odnosima i izrazio uvjerenje da će u idućem razdoblju doći do napretka na planu ekonomije, ali i političkih odnosa dvije zemlje. Plenković je ocijenio kako je sastanak s Vučićem bio dobar, da su na stol stavili daljnje odnose između Hrvatske i Srbije, a da su i sva ona pitanja koja su nasljeđe prošlosti, koja su na određeni način prepreka kvalitetnijem odnosu između dvije zemlje, bila na dnevnom redu, kao i daljnji gospodarski odnosi. Kazao je da činjenica da je u hrvatskoj Vladi Anja Šimpraga potpredsjednica Vlade, a Tomislav Žigmanov ministar u Vladi Srbije daju jednu novu situaciju koja će omogućiti i kvalitetniju zaštitu položaja Hrvata kao manjine u Srbiji i Srba kao manjine u Hrvatskoj.
28. siječnja
Veliko prelo održano u Subotici 28. siječnja bilo je mjesto ponovnog susreta i nastavka dijaloga između ministara iz Srbije i Hrvatske u cilju »odmrzavanja« odnosa između Srbije i Hrvatske. Nakon razgovora dvojice šefova diplomacije i susreta u Hrvatskom nacionalnom vijeću i Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini visoki uzvanici bili su gosti na Velikom prelu. Na pozornici jedan uz drugog bili su ministri vanjskih poslova Srbije i Hrvatske Ivica Dačić i Gordan Grlić Radman, prvi čovjek srpske zajednice u Hrvatskoj Milorad Pupovac i čelnici hrvatske zajednice u Srbiji Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića Goran Ivanović Lac i gradonačelnik Subotice Stevan Bakić. Svatko od njih obratio se ponaosob, ali je poruka bila jedinstvena: Srbija i Hrvatske žele graditi bolje odnose.
18. ožujka
DSHV je organizirao 18. ožujka u mjestu Plavna prezentaciju realiziranih projekata Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Projekti su realizirani tijekom 2022. s partnerima iz Hrvatske. To je bilo prvi puta da se na takav način direktno potiče suradnja partnera iz Srbije i Hrvatske i za to osiguravaju sredstva. U uvodnom obraćanju načelnik sektora u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Mislav Kovač istaknuo je da su sredstva povećana za milijun kuna pa će 2023. godine ukupan fond sredstava iznositi oko 530.000 eura.
12. travnja
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i članovi Izvršnog odbora HNV-a boravili su 12. travnja u posjetu premijeru Vlade Hrvatske Andreju Plenkoviću.
»Nastavljamo kvalitetan dijalog i suradnju za boljitak Hrvata u Srbiji te očuvanje njihovog identiteta. Vlada Hrvatske podržat će i projekte za unaprjeđenje uvjeta u odgoju i obrazovanju djece«, objavio je na svojem Twitteru hrvatski premijer Andrej Plenković.
Vojnić je rekla kako su tom prigodom predstavljeni novi članovi Izvršnog odbora HNV-a, godišnji plan, te se razgovaralo o kapitalnim projektima HNV-a.
Dužnosnici HNV-a su u Zagrebu posjetili i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske gdje su se susreli s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i njegovim suradnicima. Također su posjetili i Hrvatsku maticu iseljenika gdje ih je primio ravnatelj Matice prof. Mijo Marić i njegov zamjenik dr. sc. Ivan Tepeš sa suradnicima.
30. travnja
Srpsko narodno vijeće organiziralo je IV. Veliku skupštinu održanu 30. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, a na njoj se okupilo oko 1.500 delegata – vijećnika i predstavnika srpske zajednice iz Hrvatske iz više od 150 općina, gradova i županija te predstavnici srpskih organizacija iz Hrvatske.
Uz domaćina predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, događaju su, među ostalima, prisustvovali predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić, potpredsjednica Vlade Hrvatske iz redova srpske zajednice Anja Šimpraga, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije iz redova hrvatske zajednice Tomislav Žigmanov te kao posebna gošća predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić.
Velika pozornost dana je dugogodišnjem odnosu i suradnji krovnih institucija manjinskih zajednica HNV-a i SNV-a, odnosno DSHV-a i SDSS-a te njihovoj ključnoj ulozi u iniciranju susreta visokih službenika dviju zemalja i zauzimanju za izgradnju boljih odnosa Srbije i Hrvatske.
20. svibnja
U Zagrebu je 20. svibnja održana izborna skupština Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koja djeluje diljem Hrvatske. Za novog predsjednika izabran je Ivo Martinović, porijeklom iz Petrovaradina koji danas živi u Zagrebu te je dugogodišnji član Zajednice. On će u mandatu od četiri godine voditi Zajednicu i Glavni odbor od 25 članova (7 članova po funkciji u Zajednici, 8 članova iz aktivnih ogranaka i aktivnih zavičajnih klubova i 10 aktivnih članova Zajednice direktno izabranih u Glavni odbor).
23. lipnja
Premijeri Hrvatske i Srbije Andrej Plenković i Ana Brnabić otvorili su 23. lipnja u Subotici Hrvatski dom – Maticu u prisustvu brojnih visokih dužnosnika Hrvatske i Srbije, ministara, zastupnika, župana, gradonačelnika, predstavnika institucija, diplomacije, hrvatske manjine u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Mađarske, Katoličke Crkve te brojnih medija. Susret dva premijera u Gradskoj kući u Subotici prije svečanosti otvorenja bio je prilika ne samo da se govori o Hrvatima u Srbiji, već i odnosima dviju država, koji su još uvijek opterećeni brojnim otvorenima pitanjima.
Izgradnju novog sjedišta institucija hrvatske manjine u Srbiji te kulturnih i društvenih aktivnosti gotovo u cijelosti financirala je Vlada Hrvatske, i to s 1.870.629,39 eura. Hrvatski dom – Matica nalazi se na 1.100 m2 raspoređenih na tri etaže i u njoj će biti sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća i NIU Hrvatska riječ. Osim ureda i redakcije, kuća ima dvije reprezentativne dvorane za sastanke i kreativni kutak za različite namjene.
Prije Subotice, hrvatski premijer sa suradnicima posjetio je Srijemsku Mitrovicu, vjersko i institucionalno središte Hrvata u Srijemu. Plenković se, skupa s brojnim dužnosnicima iz Hrvatske, po dolasku u Suboticu susreo s vodstvom hrvatske zajednice u Srbiji odnosno predstavnicima HNV-a, DSHV-a, ZKVH-a i NIU Hrvatska riječ.
»U snažnom partnerstvu realiziramo brojne projekte koji doprinose boljem položaju Hrvata u Srbiji«, napisao je Plenković na Twitteru poslije sastanka.
Ovo je bio prvi posjet Andreja Plenkovića Srbiji u njegovu prvom i drugom premijerskom mandatu.
4. srpnja
Ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Aleksandar Martinović rekao je 4. srpnja, u raspravi sa zastupnicima oporbe u Skupštini Srbije, da lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj »nije osuđen za ratni zločin«, kako je rekao, »... zato što nijedan Hrvat iz Hrtkovaca nije deportiran, nego su svi Hrvati iz Hrtkovaca, iz Golubinaca, iz Slankamena, iz drugih mjesta u kojima su živjeli, zamjenili svoje kuće«.
Na ovu Martinovićevu izjavu reagirala je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koja je istakla da je devedesetih »prisilno iseljeno više od 40.000 Hrvata sa svojih stoljetnih ognjišta, a koje je postizano planski prijetnjama, zlostavljanjima i nasiljem, fizičkim i verbalnim uključujući i silovanja i ubojstva čitavih obitelji«.
DSHV je istaknuo u svom priopćenju kako je rat tijekom raspada socijalističke Jugoslavije imao višestruke negativne posljedice i po Hrvate u Srijemu do gotovo granica njegova fizičkoga opstanka, devastiranja kohezije naroda i svjedočanstava njegove kulture.
5. srpnja
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska zajedničkom izjavom reagirale su na Deklaraciju »Granice srpske književnosti« usvojenoj na »Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji« održanoj u Tršiću ističući da se u toj deklaraciji naslućuje imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države jednoga dana u budućnosti.
Tu su deklaraciju potpisale sve katedre za srpski jezik i književnost u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, svi pedagoški fakulteti, Matica srpska, Odbor za standardizaciju srpskog jezika, Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Institut za jezik i Institut za književnost.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prosvjednu notu Srbiji zbog posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom povodom ove Deklaracije u kojoj se »najoštrije prosvjeduje zbog novog posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom«.
18. listopada
Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov potpisali su u Beogradu 18. listopada »izjavu o suradnji dvije nacionalno-manjinske stranke« (bošnjačke i hrvatske) radi »usuglašenog djelovanja« i »razvijanja uzajamne podrške« u pitanjima od zajedničkog interesa.
U izjavi se, među ostalim, navodi kako će demokracija u Srbiji imati deficite ako u predstavničkim tijelima i izvršnim dijelovima vlasti ne budu zastupljeni i predstavnici političkih stranaka nacionalnih zajednica.
19. listopada
Demokratska zajednica Hrvata uputila je službeni poziv Vijeću i Predsjedništvu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini za otpočinjanje pregovora o zajedničkom nastupu na izborima i formiranju zajedničke manjinske, Hrvatske liste.
»Zajedničkim nastupom, pod našim, hrvatskim imenom osnažit ćemo jedinstvo Hrvata u Republici Srbiji i pokazati da smo zreli i sposobni koristiti mehanizme afirmativnih mjera za izborne liste nacionalnih manjina«, navodi se u pozivu ove stranke.
21. listopada
U povodu otvorenja spomen-sobe Dragoljuba Mihailovića Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ukazao je kako je to još jedna u nizu prijepornih posljedica revizije prošlosti – posljedica koja djeluje uznemirujuće po ovdašnje Hrvate. To je stoga što je, kako navode, četnički pokret ne samo bio dio kolaboracijskih snaga njemačkih i talijanskih okupatora nego je imao i svoja snažna »ogrešenja« o Hrvate tijekom Drugoga svjetskog rata.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova osudilo je otvaranje spomen-sobe u Beogradu, u okviru koje se nalazi i spomenik vođi četničkog pokreta Dragoljubu Draži Mihailoviću. Ministarstvo je saopćilo kako su takvi postupci apsolutno neprihvatljivi, zabrinjavajući i u potpunoj suprotnosti s onim što Srbija deklarativno navodi kao svoj strateški cilj, a to je članstvo u EU.
24. listopada
Delegati DSHV-a usvojili su na Radnoj skupštini aklamacijom, bez glasova protiv, izvješće o radu, financijsko izvješće, izvješće Nadzornog odbora te Plan i program rada za iduće razdoblje, koji uključuje i pripreme za izvanredne izbore koji će biti održani 17. prosinca.
Radna skupština je održana u Domu kulture u Maloj Bosni, a gost na skupštini je bio ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman sa suradnicima u ime predsjednika Hrvatske demokratske zajednice i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
Obraćajući se skupu Grlić Radman je poručio kako DSHV ima dugu tradiciju postojanja i zastupanja Hrvata u Srbiji i stožerna je stranka te je stoga i podržavaju. Govoreći o predstojećim izborima presjednik stranke Tomislav Žigmanov je kazao kako i dalje inzistiraju na institutu zajamčenih mandata, ali dok se oni ne uvedu trebaju tražiti modele kojima će ih nadomjestiti. Model o kojem se razgovara je jedna široka platforma političkih organizacija nacionalnih zajednica u koalicijskom savezu.
Rekao je kako se trebaju pripremati i za lokalne izbore iduće godine o čemu treba voditi debatu unutar stranke.
27. listopada
Hrvatska zajednica u Srbiji je domaćin I. susreta Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu koji okuplja Hrvate iz 12 država u kojima oni imaju status nacionalne manjine (Slovenija, Italija, Austrija, Češka, Bugarska, Slovačka, Rumunjska, Crna Gora, Mađarska, Sjeverna Makedonija…) i koja se održava od 26. do 28. listopada. Zajednički sastanak članova Odbora održan je 27. listopada u Hrvatskom domu – Matici.
Riječ je o jednom od četiriju odbora Savjeta Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske. Prvi susret Odbora inicirala je predsjednica HNV-a i potpredsjednica Savjeta Jasna Vojnić s ciljem međusobnog povezivanja predstavnika Hrvata 12 država, komuniciranja potreba i izazova s kojima se susreću hrvatske zajednice u dotičnim državama te usuglašavanja zajedničkog djelovanja na promoviranju i poboljšanju položaja Hrvata izvan Hrvatske.
1. studenoga
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raspustio je 1. studenoga Skupštinu Srbije i raspisao parlamentarne izbore za 17. prosinca, kako je to ranije i najavio. Vučić je istakao i da novih parlamentarnih izbora u Srbiji neće biti sve do 2027. godine, jer su pred onim tko bude pobijedio teški zadaci i važno je da onaj koji pobijedi ima čist mandat do 2027. godine.
Vlada Srbije uputila je 30. listopada obrazložen prijedlog predsjedniku Republike da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore za narodne zastupnike. U prijedlogu Vlade je navedeno kako bi izbori u postojećim okolnostima osigurali viši stupanj demokratičnosti, smanjenje tenzija koje se stvaraju između suprotstavljenih opcija u društvu, odbacivanje isključivosti i govora mržnje i afirmiranje prava na slobodno iznošenje mišljenja i stavova o određenim političkim, ekonomskim i drugim pitanjima, uključujući i dalju afirmaciju europskih vrijednosti.
Hitno raspisivanje izvanrednih parlamentarnih i beogradskih izbora i njihovo održavanje do kraja godine zahtjev je koji su iznijeli predstavnici oporbenih političkih stranaka koje organiziraju prosvjede »Srbija protiv nasilja«.
Ranije, istog dana predsjednik Narodne skupštine Vladimir Orlić raspisao je izbore za vijećnike 64 skupština gradova i općina u Srbiji za 17. prosinca.
4. studenoga
»Savez Srpske napredne stranke i Srpske radikalne stranke koju vodi osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj zabrinjava građane Srbije hrvatske nacionalnosti«, izjavio je predsjednik DSHV-a i ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.
Naime, SNS i SRS najavili su koaliciju na beogradskim i lokalnim izborima 17. prosinca, dok će na parlamentarnim nastupati samostalno.
Žigmanov je rekao kako je u »liberalnim demokracijama svima dopušteno slobodno nastupiti na izborima osim onima koji nisu u kontekstu legalnosti isključeni«, ali da savez SNS i SRS izaziva zabrinutost kod građana hrvatske nacionalnosti.
14. studenoga
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov susreo se 14. studenoga s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima u Zagrebu.
»Budući da smo pred velikim izazovima koje sa sobom nose izbori za narodne zastupnike za republičku i pokrajinsku Skupštinu, te da Hrvati svojim glasovima na predstojećim izborima sudjeluju u definiranju ovdašnje političke scene, ohrabreni smo stalnim interesom premijera Plenkovića za aktivnosti DSHV-a«, rekao je Žigmanov.
Nakon sastanka Plenković je na svojim nalozima na društvenim mrežama izjavio: »Izražavamo punu potporu DSHV-u na izborima u Srbiji te se radujemo daljnjem jačanju položaja Hrvata u Srbiji«. Žigmanov se sastao istoga dana i s ministrom za regionalni razvoj i fondove Europske unije Šimom Erlićem, koji vodi ministarstvo iz kojega se u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije izdvaja rastući proračun za različite infrastrukturne i druge potrebe hrvatske zajednice. Erlić je kazao kako je sa Žigmanovim razgovarao »o uspješnom iskustvu s Interreg programima prekogranične suradnje, te osnaženim programima u 2024. godini kojima jačamo podršku i položaj Hrvata u Srbiji«.
20. studenoga
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije priopćilo je, ne navodeći više detalja, da je »20. studenoga 2023. godine donijelo odluku da, u skladu s člankom 9. Bečke konvencije, koja regulira diplomatsko-konzularne odnose, proglasi Hrvoja Šnajdera, prvog tajnika u Velepolanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, za personu non grata«.
Hrvatska je izrazila žaljenje zbog protjerivanja njezina diplomata iz Srbije, istaknuvši da je to »korak prema pogoršanju« odnosa i destabilizaciji regionalnih prilika.
MVEP je dodao kako zadržava pravo odgovoriti na ovaj potez »u vrijeme i na način koji odabere«.
Već dan poslije Hrvatska je uzvratila Srbiji tako što je recipročno »personom non grata« u Hrvatskoj proglašen savjetnik veleposlanstva Srbije u Zagrebu Petar Novaković.
DSHV je iskazao zabrinutost najnovijom napetošću u odnosima između Hrvatske i Srbije, uvjetovanom uskraćivanjem gostoprimstva nižerangiranom hrvatskom diplomatu u Beogradu te reakcijom koja je uslijedila od strane službenog Zagreba.
15. prosinca
Uoči proslave jednog od četiri praznika hrvatske zajednice – Dana izbora za prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici potpisano je Pismo namjere o uspostavljanju suradnje između Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). Pismo namjere potpisali su predsjednik HZŽ-a Danijel Marušić i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić, a sporazumom će biti usustavljeno financiranje programa i projekata Vijeća (15 tisuća eura godišnje od svake županije, a ukupno ih je 21).
U pismu, među ostalim, stoji kako se suradnja uspostavlja »podupirući zajednički gospodarski i kulturni prostor kao i poboljšanje kvalitete življenja kroz stalnu financijsku potporu programima i projektima, a kojima je cilj osnažiti hrvatsku manjinsku zajednicu u domicilnim državama u ostvarivanju manjinskih prava, pogotovo etničku, vjersku, kulturnu i jezičnu samosvijest te ih učiniti punopravnim čimbenikom domicilne države«.
Prethodno je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov sa suradnicima primio u Domu stranke predstavnike Hrvatske zajednice županija s kojima je razgovarao o položaju Hrvata u Srbiji i budućoj suradnji.
17. prosinca
Prijevremeni izbori u Srbiji za republičku i pokrajinsku skupštinu te 65 lokalnih samouprava završili su osvajanjem apsolutne većine Srpske napredne stranke i ulaskom još četiri koalicije. Izborna lista »Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stati« je tako postala pobjednik prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 17. prosinca. Od oporbenih stranaka najbolji je rezultat postigla koalicija »Srbija protiv nasilja« dok je najveće iznenađenje ovogodišnjih prijevremenih izbora uspjeh liste koju predvodi doktor Branislav Nestorović.
U parlament nisu uspjeli ući kandidati DSHV-a koji su na izbore išli skupa s bošnjačkom strankom Stranka pravde i pomirenja na listi »Ujedinjeni za pravdu«. Lista »Ujedinjeni za pravdu« osvojila je tri mjesta, a kandidatkinja hrvatske stranke je bila na četvrtom mjestu. Mandat nisu osvojile ni Koalicija za mir i toleranciju na kojoj su bili i kandidati Demokratske zajednice Hrvata.
DSHV nije uspio osvojiti ni mjesto u Skupštini AP Vojvodine te je predsjednik stranke Tomislav Žigmanov izrazio zabrinutost zbog otežane situacije za artikulaciju interesa Hrvata u Srbiji te ograničenja u ostvarivanju ciljeva koje zastupaju. Unatoč tome, naglasio je važnost što je koalicija osvojila tri zastupnička mjesta, te poručio da će DSHV i dalje imati ulogu u politici u Srbiji.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da su rezultati izbora u Srbiji odraz realnosti i izrazio žaljenje što predstavnik hrvatske manjine nije izborio novi mandat u parlamentu.
»Meni je izuzetno žao što DSHV nije ponovo osvojio mandat, to je ono što me brine. Dali smo snažnu podršku Tomislavu Žigmanovu, ali to se ovaj put nije dogodilo i to je loše«, ocijenio je Plenković.
Kazao je da to za Hrvatsku znači da treba raditi sa Srbijom na onome što je bilateralnim sporazumom dogovoreno još prije dvadeset godina, odnosno da se hrvatskoj manjini garantira mandat u skupštini Srbije.
