Tema
Brojna otvorena pitanja
Krajem prošle godine, 26. prosinca, u Palači Srbija u Beogradu održan je sastanak premijerke Ane Brnabić i ministrice Jelene Tanasković s predstavnicima 65 udruženja i organizacija poljoprivrednika iz cijele Srbije. Ovaj vid dijaloga inicirala je premijerka Brnabić, kako bi na jednom mjestu stočari, ratari, voćari, pčelari, vinogradari i svi ostali, bez obzira na veličinu svoje organizacije, jasno znali tko što i koliko dobija, pod kojim uvjetima i kakve rezultate u odnosu na to svi zajedno da očekuju.
Teme sastanka ticale su se subvencija i uređenja katastra, PIO fonda, refakcije za gorivo, kredita za poljoprivrednike... Prеdstavljеn je proračun za subvеncijе za 2024. godinu, koji ćе iznositi rеkordnih 119 milijardi dinara. O sadržaju ovog sastanka razgovarali smo s predsjednikom Skupštine Udruženja poljoprivrednika Subotice Miroslavom Matkovićem.
Subvencije po hektaru
Što se tiče spominjanih 300 eura subvencija po hektaru, kako Matković smatra, to će dobiti mali broj poljoprivrednika »u vidu 18.000 dinara kroz direktna davanja, drugih 18.000 dinara kroz certificirano sjeme pšenice«:
»Zašto kažem pšenice? Veliki broj poljoprivrednika, da ne kažem 90 %, zasijalo je tavansku pšenicu, ne zato što su htjeli tako nego nisu mogli kupiti sjemensku pšenicu jer je poskupjela četiri puta, a merkantilna pšenica je pojeftinila 50 %. Druga stvar, poljoprivrednici nisu ni mogli znati da trebaju kupovati certificiranu pšenicu jer država to nije objavila. Tijekom protesta u studenom oni su rekli da će to možda tako biti, a sada su nam rekli da će to sigurno tako biti. Pozvao sam se na sastanak u Kisaču i pitao premijerku i ministaricu zašto to rade, jer poljoprivrednici nisu bili ni u mogućnosti kupiti to sjeme. Na to pitanje nisu odgovorili. Po meni oni su to trebali najaviti poljoprivrednicima. Ako već žele pomoći, morali su nam reći da moramo imati fiskalne račune za certificirano sjeme«.
Glede pitanja goriva, kako navodi naš sugovornik, država ni sama ne zna kako to da radi:
»Mi smo tražili da gorivo bude bez akciza, dobili smo dio akciza kroz refakciju. Tražili smo umanjenje odmah na crpki, rečeno nam je da je zakon takav da mora biti kroz refakciju. Što poljoprivrednik radi kada ode na crpku? Oni na to nemaju odgovor. Kažu: on neka uzme račun pa nek čuva«.
Na sastanku je bilo riječi i o ovjeravanju ugovora za prijavljivanje gospodarstava.
»Do objavljivanja javnog poziva ti imaš vremena svoje gospodarstvo prijaviti. Po nekim procjenama objavljivanje će biti sredinom ili krajem siječnja i primjera radi to što ubacite u ovih mjesec dana u eAgrar to vam je to za 2024. godinu. Neki su već počeli u prosincu ubacivati ugovore, ali nije bilo poznato trebaju li ti ugovori biti ovjereni. Prvo je važilo da ugovori ne moraju biti ovjereni, potom su prije par dana ugovori počeli pristizati nazad jer sada trebaju biti ovjereni kod bilježnika. Na pitanje ministrice što se radi u tim slučajevima – nitko ništa ne zna. Nije uopće problem treba li nešto, samo nam recite jasno treba li ili ne treba, jer ovako se sve samo komplicira i ne olakšava ništa nikome«, kaže Matković.
Sistem guši malog proizvođača
Razgovaralo se i o dugu poljoprivrednika PIO fondu.
»To što su oni dali 60 rata – to već u zakonu postoji. Oni su nama ponudili – tko uđe u repogram može na 60 rata. Ako jedan dan zakasniš, ispadaš iz repograma, vraća ti se kamata i sve kao da nisi plaćao. Ako zakasniš, oni ti ne skidaju osnovicu nego sve ide na kamatu, a kamata je veća nego dug. Što je problem? Problem je i to što u zakonu stoji da otpis kamate nije, kako tvrde, 100 % već samo 50 %, a oni nama govore kako će tako biti; to u zakonu još nisu izmijenili, a sada je bila izmjena zakona. Druga stvar – taj poljoprivrednik ako ima 2-3 hektara, ako prelazi preko 200 tisuća dinara duga na godišnjem nivou, on mora staviti hipoteku u iznosu od 200 tisuća. Oni koji imaju preko milijun dinara duga, moraju staviti pod hipoteku kuću ili zemlju samo da uđu u repogram. A ako želiš od banke kredit, a negdje se provlači da imaš dugovanja, ti ne možeš dići kredit da nešto isplatiš i tako završavamo u začaranom krugu. Mi smo pričali o tome, ali ono što oni nude je nešto neizvodivo. Pritom, što je još problem: ako imaš makar pola hektra, a nezaposlen si, onda nemaš pravo na socijalno, automatski te zadužuju 130 tisuća na godišnjem nivou, odnosno 100 tisuća plus zdravstveno«, navodi Matković.
Kako je dogovoreno, premija za mlijeko ostaje 19 dinara, minimalna povećanja postoje po grlu, za ovce, svinje, košnice… No, problem je što država daje subvencije samo onima koji predaju mlijeko.
»Pa nije stočar samo onaj tko proizvodi mlijeko! Što je s onima koji kući prave sir ili kajmak? Subvencije za gorivo se dodjeljuju za ratarsku kulturu, po hektaru, a jedan stočar dnevno potroši između 10 do 50 litara goriva samo za 'namirivanje'. Jedan od prijedloga će nam biti da se po grlu stoke i peradi dodjeljuje subvencija za naftu na mjesečnom ili godišnjem nivou. Isto je interesantno što nije ista cijena otkupa mlijeka. Veći proizvođač dobija cijenu od recimo 70 dinara s PDV-om, a mali proizvođač 50 dinara. Nitko se ne bavi time zašto onaj mali proizvođač koji ima pet ili deset krava ne dobije veću cijenu mlijeka? Sistem organizirano guši malog proizvođača, taj koji ima pet krava nema nikakvu stimulaciju da se nastavi baviti time«, pojašnjava Matković.
Krediti za poljoprivredu
Na sastanku je obećano da će od 1. veljače biti osigurani krediti za financiranje poljoprivrede sa 7 % kamate. Po Matkovićevim riječima, prošle godine natječaj je kratko trajao, prošli su samo oni koji su imali unaprijed pripremljene papire.
»Onaj koji je čuo naknadno da je natječaj pokrenut nije mogao stići s papirologijom i natječaj je već zatvoren. Mi tražimo da to traje duže, možda i cijelu godinu. Problem je i pitanje refinanciranja. Od poljoprivrednika se traži da se ponovo zaduži, a nije uspio zatvoriti stare kredite i tako se stvara čep. Država kaže da nema novca za sve te kredite«, kaže on.
Jedan od problema je, kako navodi Matković, i neuređenje katastra:
»Ima dijelova i po Vojvodini, ali uglavnom je to u južnom Banatu. Problem je što se neke parcele vode na imenima ljudi koji su umrli prije 100 godina. Ti takvu parcelu ne možeš onda prijaviti u eAgrar i jednostavno sistem te onda ne prepoznaje i ne dobijaš subvenciju za gorivo. Ono što je interesantno, kada smo pitali premijerku i ministricu koliko ima obradive površine, budući da sada nakon popisa stanovništva oni imaju točan podatak, oni su nam rekli – 2.600.000 hektara. Potom smo pitali na koju površinu su isplaćene subvencije – 1.600.000 hektara, što znači da milijun hektara obradivog zemljišta nije zavedeno u katastar i za tu zemlju se ne isplaćuje subvencija«.
Voćari u problemu
Jedan od dojmova sa sastanka je da o voćarima nitko ne brine.
»Voćari imaju četiri-pet puta veću potrebu za obradu po hektaru, oni su ostali uskraćeni za bilo kakvu subvenciju. Meni je interesantno što voćari nemaju uopće predstavnika, malinari imaju, oni su bili tamo, ali ne znam zašto nijedan voćar nije zainteresiran. Pozivam ih ovom prilikom da dođu u naše udruženje, jer se trudimo da imamo predstavnike iz svake branše i oni će najbolje reći s kakvim se problemima suočavaju«, navodi on.
Na kraju razgovora, što su planovi poljoprivrednika?
»Uređenje PIO fonda pod hitno, a još jedan od zahtjeva koji ćemo iznijeti je da od 2025. godine gorivo bude bez akcize. Prije deset godina budžet za poljoprivredu je bio 18 %, danas je 7 %, prošle godine je bio 5 %. Još jedan naš zahtjev će biti da u 2025. dobijemo 10 % republičkog budžeta za poljoprivredu. Prijedlog premijerki je da se u najkrećem mogućem vremenu nađemo oko rješavanja ubacivanja zemljišta u katastar. Premijerka je rekla da će sastanak ponovno održati u najskorijem mogućem roku. Dodala je i to da bismo se trebali sastajati par puta godišnje i iznositi naše probleme. Međutim, mi još ne znamo tko će biti novi premijer, novi ministar, treba prvo to da se riješi«, kaže naš sugovornik.
Matković smatra kako se razgovor s premijerkom trebao dogoditi prije dva-tri mjeseca.
»Što se tiče budžeta za 2024. godinu, premijerka je rekla da postoji mala mogućnost korekcije. Meni je ovo sve djelovalo kao opipavanje pulsa poljoprivrednika da izbjegnu proteste u nekom narednom periodu«, kaže on.
Ivan Benčik
