Tema
»Odleđivanje« na čekanju
Inicijativa je bila Vučićeva, a zadaću da provede u djelo odleđivanje odnosa s Hrvatskom dobio je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. Ili je možda sugestija o potrebi uspostavljanja boljih odnosa između Beograda i Zagreba stigla iz Bruxellesa? Ili je prvi signal popuštanja iz Beograda bilo imenovanje Tomislava Žigmanova za ministra u Vladi Srbije? Kako god bilo, tek početak godine obilježili su susreti Andreja Plenkovića i Ane Brnabić na Božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, susret predsjednika Aleksandra Vučića i Plenkovića u Davosu, te ministara vanjskih poslova Ivice Dačića i Gordana Grlića Radmana na Velikom prelu u Subotici. Posljednji susret na premijerskoj razini bio je u lipnju na otvorenju Hrvatskog doma – Matice u Subotici.
Gdje su Srbija i Hrvatska godinu dana nakon Dačićeve najave o odleđivanju odnosa Beograda i Zagreba za Hrvatsku riječ govore lideri hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj Tomislav Žigmanov i Milorad Pupovac, te specijalni izaslanik za pitanja nestalih Veran Matić.
Žigmanov: Odnosi dviju susjednih država danas bliži
Tomislav Žigmanov kaže kako je važno što je oživljena komunikacija između najviših razina vlasti. »Poruke koje su slane s tih susreta djelovale su ohrabrujuće, napose po pripadnike ovdašnje hrvatske zajednice, i pobudile nade da će biti daleko više, kako ste naveli, konkretno urađenog. No, to je, na žalost, izostalo, ali se ipak teško može osporiti činjenica da su odnosi između dviju susjednih država danas bliži, da je nanovo utvrđeno gradivo glede otvorenih pitanja te da je i vrlo jasan hodogram aktivnosti koje se trebaju ostvariti. Mislim da svi trebamo biti ponosni što je u svemu spomenutomu Demokratski savez Hrvata u Vojvodini imao svoju važnu ulogu, da je davao svoje konstruktivne prinose te da je na taj način osnažio svoju, ali i ukupnu poziciju Hrvata u Srbiji u ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima«, kaže Žigmanov.
Zašto nije urađeno više pitanje je za one koji su u posjedu veće političke moći i kojima je vanjska politika neposredni dio nadležnosti.
»Vjerojatno je točan odgovor situiran u konstataciji da je izostala politička volja za tako što. Koji su razlozi za tako što, pripada prostoru za spekulacije. Na temelju onoga što se događalo tijekom 2023. godine može se zaključiti da manjine imaju važnu ulogu, osobito njihove političke organizacije – Samostalna demokratska srpska stranka i Demokratski savez Hrvata u Vojvodina. Istina, treba i to reći, naša je uloga ipak uvelike limitirana, napose kada je riječ o utjecaju i dosezima u rješavanju pojedinih otvorenih pitanja, pitanja koja najviše opterećuju odnose dviju država«, kaže Žigmanov.
Premijer Plenković je 6. siječnja govorio o Međudržavnom sporazumu koji je značajan za hrvatsku manjinu u Srbiji. Žigmanov ocjenjuje da će to i dalje biti visoko na listi prioriteta hrvatske Vlade.
»Ono je i dalje, što se dalo vidjeti ne samo iz govora predsjednika Vlade R. Hrvatske Andreja Plenkovića koje spominjete, nego i njegovih konkretnih gesta i razvijenih politika podrške Hrvatima u Srbiji u proteklih nekoliko godina, na visokom mjestu prioriteta. Stoga uopće ne sumnjam da u tome može doći do nekakvih promjena, u smislu da pitanja društvenog položaja Hrvata u Srbiji i primjene Međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina mogu izgubiti na važnosti u vanjsko-političkim interesima Vlade Hrvatske«, kaže Žigmanov.
Pupovac: Nije ostvaren napredak, ali ni učinjen nazadak
Odnose Srbije i Hrvatske godinu dana od najavljenog odleđivanja Milorad Pupovac ocjenjuje riječima: nije ostvaren napredak, ali nije učinjen ni nazadak.
»Početkom godine postignuti napredak u ostvarivanju manjinskih prava i obnovljeni rad po pitanju nestalih još su uvijek očuvani i predstavljaju solidnu osnovu za daljni napredak u oba pitanja. Područje gdje nije bilo napretka jeste međuparlamentarna i međudržavna suradnja. Vise od pet godina nije bilo službenih i državnih posjeta na razini parlamenata i vlada. To bi trebalo unaprijediti«, kaže Pupovac.
Lideri srpske i hrvatske nacionalne manjine preuzeli su ulogu onih koji bi trebali biti poveznica Beograda i Zagreba, a Pupovac ocjenjuje da su u nekim stvarima bili uspješni, a u nekima ne.
»Bili smo uspješni u zagovaranju participacije predstavnika hrvatskog naroda u Srbiji i poboljšanju unutardržavne i međudržavne atmosfere. Nismo uspjeli u zagovaranju fonda za prekograničnu suradnju čiji bi cilj bio ulaganje u socijalnu i komunalnu strukturu u kojoj žive pripadnici hrvatskog naroda u Srbiji i srpskog u Hrvatskoj, kao i ulaganje u njihove kulturne, obrazovne i medijske programe. Ali nismo ni odustali od toga«, kazao je Pupovac.
Bez obzira što se u Srbiji nova Vlada tek treba formirati i što će u Hrvatskoj ove godine biti izbori, Pupovac smatra da će biti prostora za srpsko-hrvatske odnose.
»I u Srbiji i u Hrvatskoj očekuje se kontinuitet vladajućih politika. Ukoliko još europske i svjetske geopolitičke prilike budu tome išle na ruku, odnosi bi mogli biti nešto otvoreniji i rastreseniji. Mi ćemo nastaviti djelovati u tom smjeru. To je sigurno«, kazao je Pupovac.
Na konstataciju da je ove gdine 20 godina od potpisivanja Međudržavnog sporazuma po kome je srpska manjina dobila pravo na zastupnike u Saboru, te svoje predstavnika na nižim razinama vlasti, dok Srbija taj sporazum još ne primjenjuje, Pupovac kaže da je jedna od prepreka Izborni zakon u Srbiji.
»Pravo na predstavljenost Srba, kao najbrojnijeg manjinskog naroda u Hrvatskoj, odavno je konstitutivna komponenta hrvatske države. Tako je bilo od njezina međunarodnog priznanja do danas. Sporazum koji spominjete govori o očuvanju postojećih prava hrvatske i srpske manjine te prvi put o predstavljenosti Hrvata u Narodnoj skupštini Srbije. Primjena toga dijela sporazuma zasad ima dvije ozbiljne prepreke. Prva je u činjenici što Srbija ima drugačiji načina izbora predstavnika manjina od Hrvatske. Drugi je u činjenici što je Hrvatska prekršila odredbe nekih drugih međudržavnih sporazuma. Sve što smo dosad radili i što radimo ide za tim da se nađe način kako da se te prepreke uklone. A ukloniti se neće ukoliko se pravimo da ih nema, kao i da nema velikih i ozbiljnih razlika u historijskom i aktualnom položaju Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji«, kaže Pupovac i dodaje da Hrvatska treba inzistirati na svemu što može unaprijediti položaj Hrvata u Srbiji, pa i na garantiranim mandatima.
Matić: Potrebno je raditi temeljito i bez velikih riječi
Veran Matić na domjenku SNV-a u Zagrebu bio je i prošle i ove godine, kao i na Velikom prelu prošle godine. Godinu dana od najave odleđivanja odnosa kaže da se to otopljavanje ne odvija dinamikom kojom bi on želio i koja je potrebna kako bi se napravili ozbiljniji iskoraci.
»I sami sudionici otopljavanja govorili su s oprezom, da je potrebno raditi temeljito i bez velikih riječi. S analizom svih otvorenih pitanja, kroz međudržavnu koordinaciju«, kaže Matić.
Do svibnja je bilo nekoliko susreta, ali je onda Srbija ušla u turbulentnu situaciju s masovnim ubojstvima, poslije kojih su došle demonstracije, politička kriza, a potom i izvanredni izbori.
»Svakako i turbulentna međunarodna scena, napad Hamasa na Izrael i vojna intervencija Izraela u Gazi, rat u Ukrajini također su doprinosili neregularnom okviru u kojem je fokus obje zemlje usmjeren na druge prioritete. Naravno, i pored svega mislim da je moglo biti više učinjeno u nekim područjima koja nisu u direktnoj vezi sa spomenutim događajima. Sada slijede izbori u Hrvatskoj i vjerojatno kontinuitet ovih zbivanja. Ono što mislim da je važno je da se ova dinamika ne odrazi negativno na položaj hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj«, zaključuje Matić.
Z. V.
