Tema
Poželjna radna snaga
Pred početak turističke sezone veliki broj radnika iz Srbije već godinama pakira kofere i nekoliko mjeseci provodi radeći na hrvatskom primorju. U isto vrijeme na gradilištima u Srbiji rade Kinezi, a autobuse voze radnici iz Bangladeša. Državljani Srbije koji rade u sezoni na hrvatskom primorju samo su dio od 172.000 stranaca, koliko ih je prošle godine radilo u Hrvatskoj. Kinezi i državljani Bangladeša su među 50.000 stranaca koji su u 2023. bili zaposleni u Srbiji.
Prema podacima Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Srbiji je najviše ruskih državljana 19.645 (5.375 žena), Kineza 10.198 (1.071 žena), Turaka 4.946 (132 žene), Indijaca 4.914 (59 žena) i radnika iz Nepala 1.074 (243 žene). U Hrvatskoj je to malo drugačije. Najviše stranih radnika dolazi iz zemalja okruženja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najviše radnika u 2023. u Hrvatsku je došlo iz BiH, njih 38.236, na drugom mjestu je Srbija, iz koje je stiglo 24.028, i iz Nepala 23.493 radnika.
Zarade ispod minimalca
U Samostalnom sindikatu Srbije kažu da ne postoji službena evidencija o tome koje poslove najčešće obavljaju strani državljani u Srbiji, ali pretpostavlja se da je najveći broj angažiran na gradilištima, plantažama voća i povrća, u kioscima zdrave hrane, kao i na mjestima vozača autobusa. Isto tako u tom sindikatu procjenjuju da je u 2023. godini u Srbiji bilo za trećinu više stranih radnika od službenih 50.000.
»Veliki broj stranih radnika angažiran je na crno, jer je tržište radne snage, naročito kada su u pitanju strane kompanije, prilično neuređeno. Agencije koje posreduju pri zapošljavanju obično su iz drugih zemalja i drže radnike za koje čak nemamo ni evidenciju. Ti radnici rade za niske nadnice i drže damping cijene rada. Tome doprinosi i naša država koja želi dovesti što više stranih investitora, a strani investitori dolaze tamo gdje je jeftina radna snaga. Više se radi na tome da dođe što više stranih tvrtki, a malo na tome da se osiguraju kvalitetna radna mjesta«, kaže za Hrvatsku riječ tajnik Vijeća Samostalnog sindikata Srbije Zoran Mihajlović.
On kaže da i u Srbiji nema dovoljno radnika određenih struka, ali da još uvijek ima dovoljno nezaposlenih koji bi mogli popuniti radna mjesta na kojima su sada angažirani strani radnici.
»Zbog niske cijene rada veliki broj mladih ljudi odlazi tamo gdje je bolja zarada tako da mi ostajemo bez domaće radne snage, a mi uvozimo radnike iz trećih zemalja. Budućnost nijedne zemlje ne treba se zasnivati na tome«, kaže Mihajlović.
Svoj stav on ilustrira primjerom privatne tvrtke Jat Ketering, gdje je 20 domaćih radnika dobilo otkaz, i to porukom da su višak i da sutra ne trebaju doći na posao, a sutra su na ta radna mjesta došli Indijci koji su spavali u jednoj prostoriji s jednim obrokom dnevno i plaćom koja je bila ispod minimalne zarade. »Damping cijene rada i stihijsko angažiranje stranih radnika neće dobro donijeti«, kaže Mihajlović.
U sindikatu UGS-a Nezavisnost suprotno od Samostalnog sindikata ne vide ništa loše u zapošljavanju stranih radnika.
»Radnici iz Rusije uglavnom se bave informatikom i da bi izbjegli rad pod sankcijama u toj zemlji i oni plaćaju porez državi Srbiji. Kineski radnici su vezani za tvrtke iz te zemlje koje rade u Srbiji, a ostatak radnika iz Indije, Turske, Nepala i drugih zemalja su uglavnom s niskom školskom spremom i popunjavaju upražnjena radna mjesta i deficitarna zanimanja«, izjavila je za medije predsjednica UGS-a Nezavisnost Čedankea Andrić.
Ona podsjeća da su migracije radnika svuda u svijetu i da ne treba biti ksenofobičan već omogućiti tim radnicima dostojanstven rad, zarade i sindikalno organiziranje.
U Srbiji otvoreno 30.000 ruskih tvrtki
»Prošle godine u Srbiji je otvoreno 30.000 tvrtki čiji su vlasnici ruski državljani. Uglavnom je riječ o IT sektoru, koji je prebacio svoj kapital u Srbiju. Oni su poslije šest mjeseci morali izaći iz Srbije, vraćati se u Rusiju i tamo boraviti neko vrijeme. Dešavalo se da po povratku u Rusiju budu mobilizirani. Nakon izmjena izmene Zakona o zapošljavanju stranaca u Srbiji više nemaju tu obvezu«, kaže Mihajlović.
Najviše stranaca u graditeljstvu
Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, najveći broj stranih radnika je u sektoru graditeljstva, čak 68.912, u turizmu i ugostiteljstvu radilo je prošle godine 45.868, industriji 24.034, prometu i vezama 11.497, i trgovini 5.126 stranih radnika. Hrvatska priprema i izmjene i dopune Zakona o strancima kako bi se ubrzao proces zapošljavanja stranih radnika i omogućilo dobivanje radnih dozvola na duže vrijeme. Iz Hrvatske narodne banke iznijeli su podatak da Hrvatsku prati problem nedostatka radne snage još od 2017. godine, te će i u 2024. stranci činiti značajan udio na tržištu rada.
Više od 200 tisuća stranih radnika radit će u Hrvatskoj 2024. godine, a do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti iz inozemstva, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca u biltenu Fokus tjedna.
S obzirom na gospodarski rast i zahtjeve tržišta rada, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi ukupan broj stranih radnika mogao dosegnuti 400-500 tisuća do 2030. godine uz pretpostavku rasta BDP-a od oko dva i pol posto u idućih sedam godina.
Otvaranje tržišta za strance bit će uvjetovano demografskim kretanjima, jer bi se, prema analizi Hrvatske narodne banke, stanovništvo u radno aktivnoj dobi (od 25 do 64 godine) moglo smanjiti za dodatnih 400 tisuća u idućih 20 godina.
U Hrvatskoj značajan postotak stranih radnika čine oni koji dolaze iz trećih zemalja kojima je nepoznavanje jezika jedan od problema u snalaženju na poslu i novoj sredini. Zbog toga će Grad Zagreb za strane radnike u Zagrebu organizirati besplatne tečajeve hrvatskog jezika. Osigirano je za to 150.000 eura, a tečaj će na početku moći pohađati oko 500 stranaca. Potporu će dati i država, koja će stranim radnicima koji imaju radnu dozvolu na tri godine dati vaučere od 500 eura za tečaj hrvatskog jezika.
Z. V. / Foto: Beta
