Najizraženiji pad stočnog fonda
Prema prvim rezultatima Popisa poljoprivrede u Srbiji iz prošle godine zabilježeni su brojni padovi. Popis je ukazao prije svega na pad stočnog fonda, pad broja gospodarstava, pad raspoloživog zemljišta i korištenog poljoprivrednog zemljišta te pad ukupne poljoprivredne radne snage.
»Propast stočarstva«
Prema Popisu poljoprivrede u 2023. bilo 508.365 gospodarstava, od čega je 99,6% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Broj gospodarstava opao je za 10% u odnosu na rezultate istraživanja iz 2018. Najveći pad zabilježen je u Beogradskoj regiji.
Broj uvjetnih grla u gospodarstvima je opao za 20% u odnosu na 2018. Stočarstvom se bavi 6 od 10 gospodarstava, dok je 2018. odnos bio 8 od 10 gospodarstava.
Stočni fond bilježi pad u broju jedinica u svim područjima, osim u broju košnica pčela. Tako je u odnosu na anketu prije 5 godina broj grla koza opao za 31,5%, grla svinja za 30,7% te grla goveda za 17,7%.
Ovi rezultati, prema riječima agroekonomista Milana Prostrana, pokazuju pravu sliku propasti stočarstva i farmera.
»Rezultati popisa poljoprivrede iz prošle godine pokazuju sliku propasti stočarstva, kao noseće grane, kao i propast ljudi koji se bave tim zanimanjem«, rekao je Prostran za Betu.
Dodao je da rezultati popisa govore da je u Srbiji poljoprivredna proizvodnja ekstenzivna, da se negativni trendovi nisu zaustavili i pored subvencija, a da gospodarsvo u prosjeku obrađuju 6,4 hektara, dok taj prosjek u EU iznosi 22 hektara.
Komentirajući Popis, Prostran je izrazio i čuđenje jer su rezultati poređeni s anketom iz 2018. koja je rađena na reprezentativnom uzorku, a ne s posljednjim popisom iz 2012.
Iznadprosječna Vojvodina
U Vojvodini ima 111.884 gospodarstava, što ju čini trećom regijom u Srbiji prema broju gospodarstava – najviše ima regija Šumadije i Zapadne Srbije te regija Južne i Istočne Srbije. Vojvodina je regija u kojoj se koristi najveća površina poljoprivrednog zemljišta – 1,4 milijuna ha. U Vojvodini je iznadprosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u ha. Državni prosjek je 6,4 ha, dok je u Vojvodini 13,2 ha.
Vojvodina je regija Srbije i s najviše svinja, s milijun grla, od ukupno u državi 2,2 milijuna. Osim svinja, Vojvodina prednjači i kada su u pitanju i perad, dok su goveda, ovce i košnice pčela najzastupljeniji u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, a koze u Južnoj i Istočnoj Srbiji.
Najveće površine oranica i vrtova zastupljene su u regiji Vojvodine (55,8%), dok su voćnjaci najviše zastupljeni u regiji Šumadije i Zapadne Srbije (54,9%).
Prosječna starost nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Srbiji je 60 godina. Svaki 11. nositelj gospodarstva mlađi je od 40 godina. Preko tri puta ima više muških nositelja gospodarstava u odnosu na žene, koje su nositeljice u 23% slučajeva. Prosječan broj članova i stalno zaposlenih na obiteljskom gospodarstvu je 2,2.
Prosječno poljoprivredno gospodarstvo obrađuje 6,4 ha, uzgaja jedno grlo goveda, 5 grla svinja, 3 ovce, 43 grla peradi i ima oko 3 košnice pčela.
Popis poljoprivrede proveo je Republički zavod za statistiku od 1. listopada do 15. prosinca 2023. Konačni popisni rezultati bit će objavljeni u diseminativnoj bazi na mrežnoj stranici Republičkog zavoda za statistiku, sukcesivno, tijekom 2024. i 2025. godine.
J. D. B.