Tema
Veći iznos poticaja donio strožu provjeru
U tijeku je podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na osnovne poticaje u biljnoj proizvodnji od 18.000 dinara, a poziv je otvoren do 1. ožujka. Od ove godine poljoprivrednici će subvencije moći ostvariti na 100 hektara, što je značajno povećanje u odnosu na dosadašnjih 20. Donesen je i novi Pravilnik o načinu ostvarivanja ovih prava koji je dostupan na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Površina za poticaje
Među poljoprivrednim proizvođačima pažnju je iz Pravilnika privukla odredba o odlasku u pasivni status gospodarstva, nakon čega neće imati pravo na poticaje. Kako je navedeno, ako poljoprivrednici na obradivom poljoprivrednom zemljištu prijave obavljanje poljoprivredne proizvodnje koju u stvarnosti ne obavljaju, tj. koja nije pod biljnom kulturom, smatra se da su pokušali zloupotrijebiti svoja prava te osim što neće dobiti subvencije, gospodarstvo će im biti prebačeno u pasivni status.
Nadležno Ministarstvo ovih dana oglasilo se priopćenjem kako se pravo na poticaje po hektaru obradive zemlje ostvaruje za poljoprivredno zemljište na kome se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Navedeno je kako Pravilnikom o upisu u registar poljoprivrednih gospodarstava nikada nije bilo, niti trenutno jeste propisano određivanje pasivnog statusa poljoprivrednom gospodarstvu ako prijavi obavljanje poljoprivredne proizvodnje na privatnom poljoprivrednom zemljištu koje se u katastru vodi kao obradivo poljoprivredno zemljište.
Direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica Damir Varga pojašnjava, citirajući Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju Republike Srbije, kako se »poljoprivrednim zemljištem smatraju njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište (vrtače, napuštena riječna korita, zemljišta obrasla niskim žbunastim raslinjem i drugo), koje se po svojim prirodnim i ekonomskim uvjetima može racionalno koristiti za poljoprivrednu proizvodnju«.
Varga tumači kako nositelj gospodarstva na površini koja se u katastru vodi kao trstik, a na terenu je u stvarnosti obrađeno i zasijano npr. pšenicom u registru navodi zasijanu kulturu pšenica, i ima pravo za tu površinu ostvariti poticaj po hektaru ne čineći prekršaj. Citirajući Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na osnovne poticaje u biljnoj proizvodnji i obrascu zahtjeva za ostvarivanje tih poticaja Varga je istaknuo kako je u članku 2. stavak 2. točka 1. navedeno da se poticaji ostvaruju za zasijane, odnosno zasađene i prijavljene u Registru površine pod odgovarajućom kulturom sukladno Šifrarnikom biljne proizvodnje i druge namjene zemljišnih parcela, koji je dio propisa o registraciji poljoprivrednih gospodarstava, osim prirodnih livada i pašnjaka u okviru grupe kultura krmno bilje, kao i neobrađenog zemljišta.
»Na osnovu navedenog, proizlazi da za površinu koju čini put koji je gospodarstvo napravilo preko njive do npr. salaša, ili za zemljište uz salaš na kojem se vrši kamarisanje slame i parkiranje mehanizacije, ili na kome se nalazi šumski pojas, ne može se podnijeti zahtjev za poticaje, jer nije obrađeno i zasijano. Za navedenu površinu umanjuje se kod parcele površina koja se obrađuje ili se za tu površinu navodi da je ugar. Tako se za navedene površine ne traže poticaji i gospodarstvo nije u prekršaju. Isto važi i za zemljište na kome su izgrađeni objekti«, pojašnjava Varga.
Na sajtu Ministarstva stoji kako prigodom donošenja odluke o određivanju pasivnog statusa Uprava za agrarna plaćanja u obzir uzima stanje u Registru poljoprivrednih gospodarstava koje je sam proizvođač popunio kao i inspekcijski zapisnik koji potvrđuje faktičko stanje na terenu nakon što su satelitske snimke pokazale suprotno stanje na terenu u odnosu na prijavljeno u Registru.
U slučaju da se poljoprivredna proizvodnja obavlja na zemljištu koje se u katastru nepokretnosti ne vodi kao obradivo poljoprivredno zemljište, već se vodi kao neplodna površina ili zemljište posebne namjene, poljoprivredni proizvođač na tom zemljištu može podnijeti zahtjev za promjenu katastarske kulture i klase područnoj jedinici Republičkog geodetskog zavoda, do ispravke u katastru može da koristi subvenciju, piše na sajtu Ministarstva.
Subvencije za zakupca ili vlasnika?
Na sajtu Ministarstva stoji kako od ove godine pravo na poticaje imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju – u svoje ime i za svoj račun. Subvencije neće moći koristiti vlasnici zemlje koji tu zemlju zaista ne obrađuju, već je daju u zakup drugoj osobi, pojašnjavaju iz nadležnog Ministarstva. Ova odredba izazvala je negativne reakcije kod pojedinih vlasnika zemljišta koji ju ne obrađuju već daju u zakup, a žele subvencije za sebe.
Direktor PSS-a Subotica ističe kako u takvim situacijama vlasnici zemlje čine prekršaj.
»U navedenom Pravilniku u članku 2., stavak 2. točka 3. navodi se da pravo na poticaje ostvaruje pravna osoba, poduzetnik i fizička osoba – nositelj komercijalnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ‘koje zemlju obrađuje u svoje ime i za svoj račun’. Na osnovu navedenoga proizlazi da tko zemljište registrira u vlastitom gospodarstvu i prijavi se za poticaje po hektaru, a zemljište izda u zakup, čini prekršaj i bit će dužan vratiti subvencije sa zateznom kamatom uz stavljanje gospodarstva u pasivni status sa svim posljedicama koje to nosi«, upozorava Varga.
U tijeku je rad na izmjeni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju u pogledu propisivanja osnova za korištenje zemljišta za dobivanje subvencija. Novina se odnosi na to da se poljoprivrednicima koji nemaju dokaz o vlasništvu, niti ugovor o zakupu, dozvoli upisivanje u eRPG na osnovi posebne izjave ovjerene kod notara pod krivičnom i materijalnom odgovornošću, kojom garantiraju da je navedena parcela ona koju baš oni obrađuju što će i dokumentirati nadležnim inspekcijama kada dođu u provjeru, navode iz Ministarstva.
Poljoprivrednim proizvođačima su na raspolaganju za sva pitanja, pojašnjenja i dodatnu podršku Kontakt centar Uprave za agrarna plaćanja +381 11 30 20 100; +381 11 30 20 118; +381 11 30 20 101; besplatan broj telefona za upite u vezi s eAgrar-om 0800 106 107; kontakt forme na sajtu Uprave za agrarna plaćanja i eAgrar sajtu, elektronički upiti putem email adresa i društvenih mreža (Instagram i Facebook).
J. D. B.
