Tema

Traži se međunarodna istraga o nepravilnostima

Europski parlament je 8. veljače izglasao rezoluciju kojom se traži međunarodna istraga o nepravilnostima tijekom izbora održanih 17. prosinca u Srbiji, kao i suspenzija europskih fondova ukoliko se dokaže da su vlasti bile izravno umiješane u prijevaru birača. Od ukupno 705 eurozastupnika prisustvovalo je sjednici i glasanju 557 zastupnika, »za« je glasalo njih 461, »protiv« je bilo 53, a 43 je bilo uzdržanih.

Europski parlament poziva na neovisnu istragu uglednih međunarodnih pravnih stručnjaka i institucija o nepravilnostima na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima, s posebnim osvrtom na izbore za Skupštinu grada Beograda, jer se proširuju pojedini navodi, uključujući i one o organiziranim migracijama birača na lokalnoj razini izvan djelokruga obuhvaćenog izvješćima OESS/ODIHR (Kancelarija OESS za demokratske institucije i ljudska prava), navodi se među ostalim u izglasanoj rezoluciji.

Oštre osude i ozbiljna zabrinutost

Europski parlament poziva Europsku komisiju da detaljno prati izvještaje Revizorskog suda i odmah započne reviziju sredstava koja su pružena Vladi Srbije u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć III (IPA III) i drugih financijskih instrumenata. Istaknuto je da, ukoliko vlasti u Srbiji nisu spremne provesti ključne izborne preporuke ili ako nalazi ove istrage ukazuju da su srpske vlasti bile izravno umiješane u prijevaru birača, poziva na obustavu financiranja EU na osnovu teških kršenja pravila zakona u vezi s izborima.

Ocjenjuje se da su parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji »odstupili od međunarodnih standarda i opredjeljenja Srbije za slobodne i poštene izbore zbog uporne i sustavne zlouporabe institucija i medija od strane dužnosnika kako bi stekli nepravednu i neopravdanu prednost«.

U tekstu se s ozbiljnom zabrinutošću konstatiraju brojni dokazi koje su prikupili međunarodni i domaći promatrači, koji pokazuju aktivnosti koje su prethodile i tijekom izbornog dana, a koje su mogle promijeniti izborni ishod, odnosno koje su mogle kritično utjecati posebno na rezultate izbora za grad Beograd i ozbiljno narušiti legitimitet parlamentarnih izbora.

Vlasti Srbije se pozivaju da osiguraju dovoljno demokratskih garancija za održavanje sljedećih redovitih lokalnih izbora 2024. godine, kao i budućih izbora. Rezolucijom se žali zbog nedostatka institucionalnog odgovora na ozbiljne sumnje o umiješanosti dužnosnika u izborne manipulacije i zlouporabe, što, prema usuglašenom tekstu rezolucije, održava nekažnjivost i osigurava kontinuitet ove prakse.

Također se navodi kako neke od izbornih nepravilnosti, koje su dovele do izbora u prosincu 2023., predstavljaju potencijalno kršenje zakona i Ustava Srbije.

Europski zastupnici rezolucijom oštro osuđuju i neosnovane tvrdnje srpskih vlasti da su države članice EU bile umiješane u organiziranje postizbornih prosvjeda i izražavaju žaljenje što su prosvjedi iskorišteni kao povod za širenje anti-EU narativa u medijima bliskim vladajućoj stranci.

Inicijativu da se održi rasprava i usvoji rezolucija o Srbiji su pokrenuli zastupnici iz grupacije socijaldemokrata dok su Europski narodnjaci (EPP) bili protiv rasprave i usvajanja rezolucije prije konačnog izvještaja OESS/ODHIR. No, kasnije su se predomislili te je ova točka uvrštena u dnevni red.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik rekao je kako je Europski parlament imao teške pregovore o tekstu dva dana, ali da je proizvod toga jasan i čvrst tekst.

»Zadovoljan sam što se veći dio teksta moje političke grupe, EPP, nalazi u rezoluciji. Ima nekih stvari u rezoluciji kojima nisam sasvim zadovoljan, ali to je slučaj za bilo kakve pregovore. Na kraju krajeva, ovaj parlament želi imati dobar kompromis i poslati neke jasne poruke«, rekao je Bilčik i poručio kako je u najboljem interesu Srbije da prihvati konstruktivne elemente rezolucije.

On je rekao kako EP priznaje rezultate izbora koje je objavila Republička izborna komisija, kako je dobra vijest što je održana konstitutivna sjednica Narodne skupštine i što su mandate preuzeli kako vladajuća većina, tako i oporba.

»Veoma jasno podvlačimo da sve optužbe o potencijalnim prijevarama na izborima, o potencijalnoj migraciji birača koje su mogle utjecati na rezultate izbora, bilo parlamentarnih ili općinskih, moraju biti u potpunosti i propisno istražene. Mi, naravno, pozivamo vlasti u Srbiji da to učine, da postupe po preporukama OESS-a i konačnom izvještaju, koji svi čekamo, i da ključne preporuke provedu u potpunosti i bez odgađanja«, rekao je Bilčik za Tanjug.

Predsjednik i premijerka o Rezoluciji

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da »rezolucije Europskog parlamenta dođu i prođu, ali će sramota oporbe ostati vječna«. Naime, uoči glasanja o rezoluciji u Strasbourgu je održan panel pod nazivom »Srbija: Demokracija na raskrižju«, na kojem su sudjelovali i predstavnici oporbene koalicije »Srbija protiv nasilja«. Vučić je članove te koalicije optužio da »kao marionete stranog faktora pokušavaju doći na vlast«.

Premijerka Ana Brnabić izjavila je pak kako je »posredi ogroman pritisak na Srbiju« i »pokušaj destabilizacije«. Ona je poručila i kako »istragu mogu provoditi samo naše institucije«, kao i da nikada, ni s kim, ne bi razgovarala o tome, te da bi podnijela ostavku ako bi joj netko zatražio međunarodnu istragu o izborima.

Oporba: Pozitivna poruka EP

Potpredsjednica oporbene Stranke slobode i pravde Marinika Tepić izjavila je kako je usvajanje rezolucije EP o Srbiji pozitivna poruka koja pomaže građanima Srbije i njenim institucijama da idući izbori koje će imati budu slobodni i pošteni. Tepićeva je istakla kako su dobili uvjeravanja eurozastupnika kako će što prije biti formirana ad hoc misija za koju nije potreban poziv ili suglasnost države domaćina, jer je Srbija kandidat za članicu EU. Misija bi bila u formatu neovisnih eksperata, prije svega pravnika, koji bi trebali pribaviti sve dokaze i dokumente, a očekuje se i da Europska komisija uputi svog emisara ili svoj tim, rekla je Tepić.

Predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac rekao je kako Rezolucija ima veliki simbolički značaj, jer pokazuje spremnost EU da prekine s praksom podrške stabilokraciji i pokazuje nedvosmislenu podršku demokratskim procesima u Srbiji.

»Ova rezolucija ima značaj ne samo zbog toga što predstavlja neprihvaćanje aktualne izborne krađe nego i zato što može biti prekretnica u procesu uspostavljanja uvjeta za slobodne i poštene izbore u budućnosti«, rekao je Lutovac.

Inače, rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno niti politički obvezujuće za države članice i europske institucije, ali imaju određenu političku težinu i utjecaj.

J. D. / Foto: Beta