Širom Vojvodine
Soja trpi, a suncokret se prilagođava
Na području zapadne Bačke suncokret i soja zauzimaju značajno mjesto u sjetvenoj strukturi. Posljednjih dvadesetak godina soja je dobila primat nad suncokretom, ali su nekoliko sušnih godina razlog što se suncokret ponovo vraća na njive tog dijela Bačke. Prije dvadesetak godina suncokret se sijao na više od 15.000 hektara, a nekoliko loših godina i niska cijena razlog su što su kasnije površine prepolovljene. Tamo gdje se iz sjetvene strukture izbacivao suncokret uvodila se sjetva soje, pa su površine pod ovom uljaricom premašivale i 24.000 hektara. Suša i tropske temperature posljednjih godina natjerale su proizvođače da ipak dobro razmisle prije nego se odluče za sjetvu soje.
Kvalitetna obrada čuva vlagu
Sombor i okolica sojarski su kraj, siju se znatne površine, prinosi su dobri i proizvođači su svladali tehnologiju proizvodnje. Soja je biljka koja voli puno vlage, pa joj ne gode klimatske promjene posljednjih godina, a posljedice su manji prinosi. U tom smislu ekstremna je bila pretprošla godina kada su prinosi bili i ispod tone po hektaru.
»Zbog ovako niskih prinosa i propale sjemenske proizvodnje soje površine su se s 280.000 hektara, koliko je u Srbiji bilo 2022. godine, smanjile na 160.000 hektara, koliko je bilo zasijano prošle godine. Nadamo se da će se te površine ipak povećavati i da ćemo dostići optimalnih 250-260 tisuća hektara«, kazao je na savjetovanju o proizvodnji soje i suncokreta u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor savjetnik za tehnologiju gajenja biljnih kultura u Odjelu za leguminoze Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad dr. sc. Vojin Đukić.
Soja je biljka koja traži i vlažna zemljišta i vlažan zrak, pa su zato najpovoljnija područja ona uz Dunav, gdje čak i u sušnim razdobljima jutarnja rosa koliko-toliko daje vlage biljkama.
»Sve više je godina kada padalina ima dovoljno tijekom vegetacije, ali ne i u vrijeme nalijevanja zrna. Preporuka je sjetva sorata ranijih grupa zrijenja. Tako se može izbjeći da suša dođe baš u razdoblju formiranja mahuna, ako je sorta ranija uspjet će naliti zrno prije suše«, kaže Đukić.
Osim suša i visokih temperatura tijekom ljeta, problem je i toplo rano proljeće i zahlađenje koje može doći nakon toga.
»Ožujak može biti topao, pa onda zahlađenje dođe u travnju, pa čak i u svibnju, što sve dovodi do pomjeranja sjetve. Nekada je sjetva krajem ožujka, početkom travnja davala najveće prinose, a prošle godije najbolji prinosi bili su iz sjetve početkom svibnja«, kaže Đukić i dodaje da vlažno i hladno vrijeme uzrokuje truljenje sjemena.
Soja je biljna vrsta čije se sjeme ne tretira prije sjetve, pa nije otporna na bolesti i štetnike koji uništavaju klicu. Posljedica je proređenost sklopa, što se ne može popraviti niti jednom agrotehničkom mjerom.
»Za proizvodnju soje, naročito u sušnim godinama, bitno je da se jesenska obrada zemljišta odradi na vrijeme, uradi kvalitetna predsjetvena priprema, brazda zatvori čim je moguće strojevima ući u njive, a sve kako bi se smanjilo odavanje vlage iz zemljišta. Svakako, treba se opredijeliti za nove sorte, koje su prilagođene sušnim i toplim ljetima«, kaže Đukić.
Stabilni prinosi
U Srbiji je prošle godine suncokret bio posijan na 270-280 tisuća hektara, a prosječan prinos je bio između 2,7 i 2,9 tona po hektaru i u 2023. godini veća je zarada bila u proizvodnji suncokreta nego soje.
»Posljednje tri-četiri godine vremenski uvjeti išli su na ruku suncokretu i varijacije u prinosu su male. Suncokret je kao jara kultura jedna od biljnih kultura koja je najprilagodljivija klimatskim promjenama. Suncokret ima moćan korijenov sustav i u razdobljima suše, a u ovoj regiji to su lipanj, srpanj i kolovoz. On vodu izvlači iz dubljih slojeva zemljišta, što druge kulture ne mogu«, kazao je na savjetovanju u Somboru istraživač suradnik Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Miloš Krstić.
Poljoprivrednicima je preporuka sjetva ranih i srednje ranih hibrida, koji imaju vegetaciju od 110 do 115 dana.
»Što se tiče datuma sjetve ne treba se voditi kalendarom, već treba pratiti vremenske uvjete i temperaturu zemljišta. Sjetvu treba početi kada temperatura bude četiri-pet dana iznad 8 stupnjeva na dubini od 4 do 6 centimetara«, kaže Krstić.
Z. V.
