Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Mali Bosut, prvi park prirode na području Općine Šid

Na osnovu prijedloga Ministarstva zaštite okoliša Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju parka prirode Mali Bosut. Vodotok Bosuta s obalnim pojasom predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja, a Mali Bosut postao je prvi park prirode na teritoriju Općine Šid.

 

Međunarodni značaj

Park prirode Mali Bosut nalazi se u Vojvodini, u zapadnom dijelu Srijema, na teritoriju Općine Šid. Zaštićeno područje obuhvaća sjeverozapadni dio donjeg toka rijeke Bosut u dužini od 8 km (od državne granice s Hrvatskom do autoceste E-70), ušće kanalizirane Rastovačke bare/Struge (kanal Boris blato) i šume Draganovci i Kablarovac. Područje koje se predlaže za zaštitu obuhvaća ostatke nekada široko rasprostranjenih prirodnih staništa koja su utjecajem čovjeka značajno izmijenjena u proteklih 150 godina. Za razliku od većine drugih rijeka i vodotokova na teritoriju Vojvodine, na kojima su provedeni zahvati na uređenju toka, vodotok Bosut je u cjelini zadržao svoj izvorni oblik čineći prostranu cjelinu vodenih i vlažnih tipova staništa, prioritetnih za zaštitu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Uslijed suvremenog načina gospodarenja šumama, rijetkost predstavljaju i stari šumski kompleksi hrasta lužnjaka neposredno uz tok Bosuta koji obiluju mrtvim drvetom u različitim fazama raspadanja, neophodnim za razvoj larvenih oblika saproksilnih vrsta od međunarodnog i nacionalnog značaja. Navedeni ostaci prirodnih staništa u kulturnom predjelu agrarnog tipa imaju ulogu šumskog-vodenog ekološkog koridora koji osigurava očuvanje biodiverziteta i opstanak strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta na ovom području. Ukupna površina parka prirode Mali Bosut iznosi 282,34 ha. Prema strukturi površina katastarskih općina po vlasništvu (KO Adaševci, KO Vašica i KO Batrovci), površine u zaštićenom području su u državnom (99,27 %), javnom (0,53 %) i privatnom vlasništvu (0,2 %). Na području parka prirode Mali Bosut uspostavljaju se režimi zaštite drugog i trećeg stupnja. Uredbom o ekološkoj mreži vodotok rijeke Bosut proglašen je ekološkim koridorom od međunarodnog značaja, koji omogućava odvijanje sezonskih migracija vrsta i razmjenu genetskog materijala između prostorno udaljenih staništa.

 

Bogata flora i fauna

Vodena, močvarna, priobalna i šumska staništa ovog područja predstavljaju stanište sa 131 takson viših biljaka, 26 vrsta sisavaca, 27 vrsta beskičmenjaka, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 118 vrsta ptica, 62 vrste planktona i 16 vrsta riba, od kojih je veliki broj strogo zaštićenih. Sve navedeno činit će park prirode jedinstvenim ne samo u Vojvodini i Srbiji, već i šire, jer će se nalaziti na europskom ekološkom koridoru što mu daje poseban značaj.

»Uspjeli smo nakon više od deset godina truda, prvenstveno zahvaljujući Pokretu za njegovanje rijeke Bosut koji je prepoznao tu ideju, u suradnji s Ministarstvom ekologije rijeku Bosut prikazati kao nacionalno bogatstvo naše općine. Na osnovu naloga Ministarstva ekologije i molbe Pokreta Bosut Općina Šid je zajedno s Ministarstvom stupila u kontakt sa Zavodom za zaštitu prirode. Oni su prošle godine proveli istraživanje rijeke Bosut i s tog znanstveno-istraživačkog aspekta izradili studiju s podacima o više od 100 vrsta ptica, velikom broju zglavkara, vodozemaca, planktonskih i neplanktonskih vrsta biljaka i svega onoga što predstavlja floru i faunu. Istraživanje je pokazalo da smo kao općina daleko bogatiji nego što smo mislili. Siguran sam da će Pokret za zaštitu rijeke Bosut primijeniti sve ono što Ministarstvo ekologije zahtijeva: urediti obalu, sačuvati riblji fond, napraviti vizitorski centar, predstaviti autohtone vrste široj javnosti i prije svega napraviti ekološku priču o prirodi i rijeci Bosut. Plan je u budućnosti ekološku priču povezati s razvojem vinogradarskog i vinskog turizma i kulturno-povijesnog turizma naše općine kako bismo obogatili našu turističku ponudu«, ističe predsjednik Općine Šid Zoran Semenović.

Udruga Pokret za zaštitu i očuvanje reke Bosut će u budućnosti poduzeti ozbiljne korake u očuvanju ove rijeke, a jedna od prvih aktivnosti bit će multimedijalna prezentacija parka prirode.

S. D.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

15.11.2024 - Dani hrvatske kulture u Somboru

Udruga građana Urbani Šokci organizira manifestaciju Dani hrvatske kulture 2024., koja će biti održana u petak, 15. studenoga u Gradskoj kući u Somboru, s početkom u 19 sati.

U programu će nastupiti klapa Certisa iz Đakova i Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić iz Osijeka.

16.11.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini 2024.

Ovogodišnji program Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini završava projekcijom dokumentarnih filmova i razgovorom s autorima u Novom Sadu i u Subotici.

Dokumentarni film Goli otok redatelja Darka Bavoljaka bit će prikazan u petak, 15. studenoga u Kulturnoj stanici Eđšeg (Antona Čehova 4) u Novom Sadu. Početak je u 19 sati. Voditelj programa je redatelj i izbornik Ciklusa Branko Ištvančić a gosti će biti: Darko Bavoljak i Jasmina Bavoljak.
Film Goli otok (produkcija Art de facto, Hrvatska, 2012.) tematizira logor na istoimenom otoku na Hrvatskom primorju za vrijeme trajanja sukoba Tito–Staljin od 1949. do 1955. godine. Rekonstrukcija života u logoru i metoda političkog preodgoja tzv. informbiroovaca, temelji se na svjedočanstvu logoraša Alfreda Pala dok riječ Udbinog generala Jove Kapičića daje Udbin pogled na logiku i motive stvaranja Golog otoka. Film donosi na svjetlo dana i niz neobjavljenih dokumenata jugoslavenskih tajnih službi koja rasvjetljavaju posljedice sukoba Tito–Staljin po uhićene informbiroovce. Tendencija filma je prikazati Goli otok iz više kutova i smjestiti ga u tadašnji vremenski, politički i ideološki kontekst.

Dokumentarni film Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije (produkcija Arsseptima, Zagreb, 2021.) poznatog hrvatskog filmskog redatelja Branka Ivande i dugogodišnjeg profesora filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti bit će prikazan sutradan (subota, 16. studenoga) u Art kinu Lifka u Subotici. Početak je u 18,30 sati. Voditelj programa je Branko Ištvančić redatelj a gosti su Branko Ivanda i Lidija Ivanda.
Dokumentarni film Skriveni Vanka – na tragu jedne opsesije redatelja Branka Ivande uz priču povjesničarke umjetnosti Nevenke Posavec Komarica, povezuje skrivena blaga fundusa muzeja Grada Zagreba, Korčule, Pittsburgha i Pennsylvanije. Filmskim jezikom oživljava zanimljive legende i priče zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i života europskih plemićkih obitelji vezanih za Zagreb i Hrvatsku. Autori filma ovim putem pozivaju na suradnju i pomoć u razjašnjavanju tajne ovog slikara čije su freske u crkvi Sv. Nikole u Pittsburghu zaštićeni spomenik američke kulture.

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i u suradnji s Art kinom Lifka u Subotici i Centrom za kulturu – Kulturnom stanicom Eđšeg u Novom Sadu, uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra u okviru međunarodne suradnje.

Ulaz na obje projekcije je slobodan.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika