Tema
Arendaši u defenzivi
Zakup poljoprivrednog zemljišta u Srbiji predstavlja važan dio poljoprivredne proizvodnje koji poljoprivrednicima omogućava da dođu do zemlje bez velikih početnih ulaganja u kupovinu. Cijena zakupa varira ovisno o lokaciji, infrastrukturi, kvaliteti zemljišta, a u nekim slučajevima i dostupnosti vode. Godišnje cijene zakupa su od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura po hektaru.
Visina zakupa ovisi je li zemljište u privatnom ili državnom vlasništvu. Najam zemljišta u privatnom vlasništvu ovisi o međusobnom dogovoru vlasnika i poljoprivrednika (arendaša) koji uzima zemlju u zakup (arendu). Najplodnije parcele obično imaju višu cijenu zakupa. Također, na cijenu utječe i veličina parcele, lokacija, zainteresiranost ostalih arendaša za obrađivanje, ali i umijeće pregovaranja vlasnika i arendaša. Državno poljoprivredno zemljište daje se u zakup putem dražbi koje organiziraju jedinice lokalne samouprave. Cijena zakupa državnog zemljišta može biti konkurentna, ali je postupak dobivanja zakupa često složeniji i zahtijeva poštivanje određenih pravila i rokova. Cijene zakupa državnog zemljišta mogu značajno varirati ovisno o regiji i kvaliteti zemljišta, a pogotovo ako se dogodi situacija nadmetanja na dražbi koja je u stanju podići cijenu zakupa u nevjerojatne visine.
Krajnosti
Kako prenosi portal Nova ekonomija, takav primjer se dogodio prošle godine u Sonti. Početna cijena na dražbi za zakup hektara najskupljeg procijenjenog državnog zemljišta bila je 500.020,48 dinara i to za parcelu od 70 ari. Najjeftinije državno zemljište u istom selu davalo se u zakup po početnoj cijeni od 3.621,19 dinara po hektaru. To samo govori kako zbog određenih razloga cijene zakupa mogu daleko premašiti bilo kakvu isplativost. Početne cijene na dražbama za zakup državnih zemljišta u Srbiji znaju iznositi čak 70.000 dinara, ovise o cijeni zakupa za koju je zemljište izdano na prošlim dražbama. Ako se uzme u obzir da se u pojedinim općinama zemljište daje u zakup na 15 godina, moramo se pitati po kojoj matematici određeni poljoprivrednici kalkuliraju isplativost svoga rada.
Isplativost zakupa poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ovisi o vrsti usjeva koji se uzgajaju, potrebnim ulaganjima i cijeni finalnog proizvoda na tržištu. Visoka ulaganja i niske cijene finalnog proizvoda mogu značajno utjecati na profitabilnost, uzimajući u obzir kako su prošle godine bile vrlo teške za poljoprivrednike. Po velikim sušama, posebice na sjeveru Bačke, pamtit će se 2022. godina, a 2023. po izuzetno niskim cijenama proizvoda, što polako dovodi mnoge poljoprivrednike do praga propasti. Razgovarajući s poljoprivrednicima, došli smo do podatka da se u Vojvodini zemljište koje je u rukama privatnih vlasnika izdaje u prosjeku između 200 i 300 eura. Proljetna sjetva uskoro počinje, a nažalost, događaju se slučajevi da neki arendaši otkazuju najmove jer nisu u mogućnosti pokriti izdatke za novi proizvodni ciklus, a nakon toga još i platiti arendu.
Prema podacima Eurostata, cijena zakupa jednog hektara obradive zemlje i/ili permanentnih pašnjaka u Hrvatskoj iznosi u prosjeku 74 eura po hektaru za 2022. godinu. Što se tiče ostalih zemalja Europske unije, najviša cijena zakupa u prosjeku iznosi 843 eura po hektaru u Nizozemskoj, poljoprivrednici u susjednoj Mađarskoj plaćaju prosječan zakup od 196 eura, a najniža cijena je u Slovačkoj i iznosi 57 eura za hektar obradive zemlje i/ili pašnjaka. Što se tiče cijena zakupa po regijama Europe, prema Eurostatu, najviše se plaća zakup u Flevolandu u Nizozemskoj i iznosi 1.764 eura po hektaru dok je u regiji Övre Norrland (sjeverni dio Švedske) zakup samo 24 eura po hektaru.
Iskustva poljoprivrednika
Nemanja Petrović iz Starčeva radi oko 200 jutara zemlje u zakupu od privatnih osoba i oko 100 jutara zemlje u državnom vlasništvu. Cijena koju plaća za zakup privatnim vlasnicima je od 230 do 300 eura po jutru, ovisno o raznim faktorima.
»Uzimam u obzir kvalitetu zemljišta koje uzimam u zakup, igra li mi lokacija tog zemljišta neku ulogu, a i naravno ovisi o vlasniku zemlje, odnosno možemo li se dogovoriti oko razumne cijene koja svima odgovara. Mi smo u ovome dijelu Vojvodine imali više sreće, jer smo prošlih godina imali solidne prinose, zaobišle su nas jake suše i olujna nevremena. Mislim da se cijena zakupa kod nas u Starčevu neće mijenjati iako je cijena proizvoda drastično manja. Ukoliko se taj trend nastavi, mislim da će ipak doći do pada cijene zakupa, a samim tim i do pada cijene zemljišta«, rekao je Nemanja Petrović.
Tomica Vuković iz Sombora radi oko 20 hektara zemlje u zakupu od privatnih vlasnika, a cijena koju plaća se kreće od 200 do 300 eura po jutru. Kako kaže, nekada se gledala pozicija i klasa zemlje, ali sada to više ne utječe na cijenu zakupa.
»Zbog cjelokupno loše situacije u poljoprivredi događaju se otkazivanja zakupa od arendaša, ali za sada takvi događaji nisu utjecali na smanjenje cijene zakupa. Nažalost, kako se pročula vijest o većim poticajima, neki vlasnici parcela pokušavaju podići zakupninu, iako cijena proizvoda nikako ne može pratiti takve zahtjeve. Čak i u slučaju vrhunskih prinosa, ako uzmemo u obzir da je cijena kukuruza 15 dinara, dati 40 % prinosa na arendu je besmisleno. Moramo uračunati sve naše troškove i rizik da godina ne bude s vrhunskim prinosima. Ovog proljeća u mom ataru ima mnogo zemlje na prodaju po mnogo nižim cijenama nego prije par godina«, naglašava Vuković.
Boris Babičković, mlad poljoprivrednik iz Subotice, uzeo je oko 30 hektara privatnog zemljišta u zakup, po jutru plaća između 200 i 230 eura.
»Cijena zemlje je u padu, kako zbog restitucije tako i zbog teške situacije s kojom se poljoprivrednici suočavaju svakodnevno. Stoga mislim da će uskoro početi padati i cijene zakupa, jer već smo svjedoci situacija gdje arendaši otkazuju zakupe zemljišta. Cijene žitarica i cijene zakupa nisu u razmjeri, krediti su skupi, ulaganja su enormna, tako da iskreno očekujem dalji pad cijene u narednom periodu«, kaže Babičković.
I. U.
