Tema
Kapitalni i projekti od strateškog značaja
Na sjednici Vlade Hrvatske, održanoj 9. ožujka, potporu su dobili projekti koji unaprjeđuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Hrvatske te utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Hrvatske s domovinom. Među ostalim, podržana su i dva projekta od važnosti za Hrvate u Srbiji. Prvi je projekt »Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica« Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji.
Potpora izgradnji i strateškim projektima
»Polazeći od činjenice da su Hrvati u Srbiji zajednica nerazvijenih institucija, da većina udruga nema svoj vlastiti prostor za rad te da su Hrvati u Srbiji teritorijalno disperzirana zajednica, pojavila se potreba izgradnje, obnove, to jest uspostavljanja tzv. malih matica u mjestima gdje Hrvati žive u značajnijem broju, analogno krovnoj Matici u Subotici. Te 'male' matice gradit će se u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Rumi, Šidu i Opovu, dakle u jednom mjestu koje nastanjuju Bunjevci, dva mjesta u Podunavlju koje nastanjuju Šokci, tri mjesta u Srijemu i jedno u Banatu«, navodi se u odluci. Za projekt »Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica« Hrvatskog nacionalnog vijeća u 2024. godini izdvojit će se 1.200.000 eura.
Drugi je projekt »Domus Dimitrianum« Srijemske biskupije u Srbiji.
»Zajednica Hrvata koja danas živi na području Srijema sigurno je najstarija na području Srbije. Na području Srijema nema prepoznatljivog prostora koji bi bio svojevrstan centar zajedništva i očuvanja hrvatskog i katoličkog identiteta te imajući to u vidu želi se izgraditi kompleks 'Domus Dimitrianum' na prostoru sadašnje Srijemske Mitrovice u kojoj se nalazi sjedište Srijemske biskupije. Važnost ove investicije je u tome da Hrvati, ali i druge nacionalne manjine, budu osnaženi u nastojanju da opstanu na ovim prostorima«, navodi se u odluci. Za projekt »Domus Dimitrianum« u 2024. godini izdvojit će se 330.000 eura.
Također, Vlada Hrvatske donijela je Odluku o nastavku potpore projektima od strateškog značaja hrvatske nacionalne manjine, gdje se za institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji izdvaja 75.000 eura.
Vojnić: Matice – pokretači razvoja
»Program koji je predočen platformom ‚Hrvati i dalje zajedno‘ na izborima za IV. i V. saziv HNV-a predviđao je ravnomjerni razvoj zajednica u svakom mjestu gdje Hrvata ima u značajnijem broju. Takvo što, osim podrške u područjima obrazovanja i kulture, pretpostavlja i institucionalno snaženje na način osiguravanja svih preduvjeta za funkcioniranje zajednice na lokalnoj razini. Osim toga, iskustvo izgradnje Hrvatskog doma – Matice u Subotici pokazalo je kako jedan kapitalni projekt, osim zadovoljavanja potrebe za redovitim funkcioniranjem, može zapravo biti pokretač razvoja i svih ostalih područja – od podrške mladima, preko jačanja kapaciteta kroz razvoj kompetencija mjesnih Hrvata, do turističke točke na mapi Hrvata u Srbiji«, rekla je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić govoreći o razlozima kojima su se rukovodili kada su donijeli odluku da krenu u izgradnju sedam novih lokalnih matica.
Vojnić objašnjava kako »svi kapitalni projekti koje financira Vlada Hrvatske idu posredstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskog nacionalnog vijeća do krajnjih korisnika.
»Tako i ovoga puta naša institucija – HNV, kao i središnji ured, odgovoran je za zakonito, ciljano i namjensko trošenje dobivenih sredstava prema predanom i od Vlade Hrvatske usvojenom elaboratu. Zbog velikog opsega posla (na sedam gradilišta), osim koordinatora unutar HNV-a, bit će neophodan angažman i ljudi unutar samih zajednica u predviđenim mjestima.«
Što se tiče daljih planova u pogledu korištenja ovih novih/renoviranih objekata Vojnić kaže kako su za sada obavili tek preliminarne razgovore unutar hrvatskih zajednica u svakom mjestu.
»Ono što sada slijedi jest osiguravanje konsenzusa o tome kako će točno svaka ‘mala matica’ izgledati funkcionalno i vizualno uključivanjem predstavnika krovnih institucija, Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, etnologa, dizajnera i ono što je najvažnije vodstva zajednice u svakom mjestu. Prostor mora imati samoodrživu komponentu, ali on mora odražavati i zadovoljiti specifičnosti i potrebe lokalne hrvatske zajednice u svakom mjestu ponaosob. Svaka različita, a u osnovi ista – stjecište svih onih kojima je do razvoja naše zajednice stalo, mjesto gdje će se rađati inicijative i razvojni programi unutar zajednice, oslonac našem puku, spona s matičnom domovinom, većinskim narodom i drugim manjinama i razlog zbog kojeg će obitelji imati razlog ostati ovdje. Naravno, vodit ćemo računa da ovi centri lokalnih zajednica budu na neki način uvezani, da predstavljaju konture kostura zajednice, da funkcioniraju po sličnim modelima i da kao mreža mogu odgovarati na izazove zajednice kao cjeline koja je prostorna razuđena«, objašnjava predsjednica HNV-a.
Početak radova
»Već početkom travnja ćemo započeti s intenzivnim konzultacijama vezanim za projektni zadatak, zatim slijedi izrada projektno-tehničke dokumentacije, rješavanje prostorne funkcionalnosti i dizajna, a tek kada budu i sve dozvole pribavljene uslijedit će okom vidljivi radovi. U svakom slučaju, ako Bog da, jednako brzo kao što je predsjednik Vlade Andrej Plenković prepoznao važnost, usvojio i podržao novi, za nas kapitalni projekt«, kaže Vojnić.
Sadržinu određuju lokalne zajednice
Postavlja se pitanje imaju li udruge u tim mjestima dovoljno ljudskih i financijskih resursa za aktivno korištenje ovih objekata u smislu da oni postanu živi centri okupljanja i potencijalno razvoja hrvatskih zajednica u tim mjestima? Vojnić kaže kako je njihovo da osiguraju preduvjete, a »na svakoj lokalnoj zajednici će biti mogućnost razvijanja dobivenih potencijala i odgovornost daljeg upravljanja. Hrvatsko nacionalno vijeće pružit će podršku u vidu izrade projektno-tehničke dokumentacije, osmišljavanja prostorne funkcionalnosti na temelju projiciranih potreba, dizajna, provođenja javnih nabava i koordiniranja izvođačima radova, a koliko i kakva sadržina će se kasnije unutra zbivati najviše ovisi o pripadnicima naše zajednice u tim mjestima.
»Ono što smo i u preliminarnim razgovorima naglašavali jest važnost promišljanja o samoodrživoj komponenti jer bez toga sam dar bi mogao postati svojevrsni teret za udruge«, kaže ona.
U pogledu potpore HNV-a kako bi se pomoglo ovim udrugama da aktivno koriste ove objekte i privuku pripadnike hrvatske zajednice da se u njima okupljaju i provode aktivnosti, Vojnić kaže kako će »pitati što su njihovi planovi i podržavati njihove inicijative«.
»Vanjska motivacija je dobra za početak, ali interna motivacija je ono što održava život zajednice na dulje staze. Slično tomu, Vlada Hrvatske, Hrvatska zajednica županija ili Hrvatska zajednica općina mogu osigurati preduvjete, ali obim podrške uveliko ovisi i o našim kapacitetima«, kaže Vojnić.
J. D.
