Intervju

Iza nas su važne reforme

»Ideja i vizija na kojoj je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj nastala – da kao nezavisna udruga privrede, lokalnih samouprava i civilnog sektora potiče i trasira reforme u javnom interesu i za dobrobit cijelog društva – i danas je u srži naše organizacije i ono čime se rukovodimo. Godinama unazad pokrećemo promjene i podržavamo reforme kako bi privreda lakše poslovala, država efikasnije radila, a građani bolje živjeli. Kao neko tko je u NALED-u od samog početka, čini mi se da put koji je organizacija prešla i to što je ona danas mogu slikovito ilustrirati sljedeće brojke: za nepuna dva desetljeća narasli smo na 350 članova, više od 22.000 poduzetnika i malih biznisa okupljeno je kroz udruge u našoj organizaciji, surađujemo s više od 100 institucionalnih i međunarodnih partnera, a iza nas je oko 215 projekata ekonomskog razvoja i 620 analiza i publikacija«, objašnjava izvršna direktorica NALED-a Violeta Jovanović kako je nastala i što je danas, nakon 18 godina postojanja, ova organizacija.

Dodaje kako možda o NALED-u najbolje govori to kako ih vide njihovi članovi i partneri, predstavnici države i lideri međunarodne zajednice, poput ambasadora Europske unije Emanuela Giaufreta, koji je na njihovoj nedavno održanoj godišnjoj konferenciji o ekonomskim reformama rekao »da organizacije kao NALED i publikacije kao što je Siva knjiga, s preporukama za uklanjanje birokratskih prepreka poslovanju, postavljaju jasan slijed koraka koji se mogu poduzeti kako bi se otključali potencijali Srbije i osigurati da reforme budu održive i efikasne«.

Kako funkcionira NALED, kako definirate najvažnije prepreke i probleme i kako formulirate preporuke za njihovo rješavanje? Drugim riječima koji je put od definiranja preporuka do njihovog prihvaćanja i implementacije?

Naša ključna riječ je dijalog, a moto »zajedno činimo razliku«. Kao neovisna, nestranačka, neprofitna udruga u čijem su članstvu privatni, javni i civilni sektor, naša misija je povezati sve dijelove društva, da sinergijom identificiramo zajedničke probleme i prepreke ekonomskom razvoju. U svim prijedlozima, rješenjima s kojima izlazimo, prioritet je, kao što sam već rekla, javni interes, ali tako da on bude rezultat dijaloga i kompromisa zainteresiranih strana. Bez toga nema uspjeha. Zbog toga i u NALED-u prakticiramo javno-privatni dijalog. Tu se često lome koplja oko različitih tema, gdje privreda i lokal često vide na sasvim različit način kako neki problem treba riješiti. Kada se složimo oko rješenja, važno je predstaviti ih javnosti i donositeljima odluka kako bismo kod njih stvorili volju da mijenjaju stvari. Jer reforme su uvijek nepopularne, naročito dok se provode. Kad se jednom završe i budu uspješne, onda ih jako brzo zaboravimo. Zato je Siva knjiga, čije smo 16. izdanje sa 100 preporuka za novu Vladu kako da se poboljša poslovni ambijent u Srbiji nedavno predstavili, važna, jer govori što je sve urađeno, gdje su propuštene šanse, a što su prioriteti.

Za proteklih 16 godina predstavili ste 320 jedinstvenih preporuka, od kojih je, kako navodite, više od polovice djelomično ili u potpunosti riješeno. Koje preporuke se najlakše, a koje najteže realiziraju i implementiraju?

Nema lakih reformi. Naše je posao odraditi temeljno, iza svih realiziranih preporuka stoji naporan rad naših članova i tima Izvršne kancelarije NALED-a, koja danas broji oko 100 ljudi. Ali, svakako bi se do njih mnogo teže dolazilo da u prethodnim godinama ministarstva nisu pokazala otvorenost za naše prijedloge ili da nije bilo medija koji prate naš rad i potiču institucije na djelovanje. Iza nas su važne reforme koje su Srbiju učinile boljim mjestom za život i rad. Navest ću samo neke: uvođenje eFaktura i digitalne fiskalizacije (gdje smo konzultirali i iskustva institucija u Hrvatskoj), velika reforma katastra, uvođenje e-Recepta u zdravstvu, elektroničko izdavanje građevinskih dozvola koje je napravilo revoluciju za investicije u Srbiji. Naravno, pred nama je još mnogo posla. Reforma nije završena kada se izmijeni neki zakon, ona tu tek počinje, primjenom propisa, obukom različitih tijela da ta rješenja implementiraju.

NALED je nedavno objavio 16. izdanje Sive knjige koja sadrži 100 konkretnih preporuka za uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju u Srbiji 2024. Kako navodi predsjednik Izvršnog odbora Dejan Đukić, s 12 u potpunosti ili djelomično riješenih preporuka već treću godinu zaredom institucije drže isti tempo reformi. Naime, knjiga sadrži 19 novih i 81 ažuriranu i unaprijeđenu preporuku. Kako ocjenjujete ovaj tempo – dobrim ili slabim?

U NALED-u mislimo kako uvijek može bolje, ali treba istaći da su tijekom prošle godine riješene neke važne preporuke iz Sive knjige koje su godinama bile »na čekanju«, poput ukidanja naknade za konverziju građevinskog zemljišta. Prema NALED-ovim analizama to će osloboditi 5.000 hektara zemljišta za nove investicije. Od riješenih preporuka u 2023. izdvojila bih i uvođenje obavezne primjene zelenih kriterija i kriterija kvalitete u određenim javnim nabavama, reguliranje elektroničkih komunikacija u skladu s EU standardima i uspostavljanje regulatornog okvira za digitalizaciju zdravstva kojim će biti otvoren put k uvođenju eKartona i e-Bolovanja. Vjerujemo i da će ubrzano rješavanje preporuka iz nove Sive knjige, a koje se odnose na ubrzanje i digitalizaciju postupka ozakonjenja i uspostavljanje platforme za izradu i objavljivanje planskih dokumenata eProstor, dodatno doprinijeti rastu građevinske industrije i investicijama u Srbiji, a to znači i više radnih mjesta i veći prihodi u proračunu.

Kao najvažnije rješenje navodite ukidanje naknade za konverziju prava korištenja u pravo vlasništva zemljišta, što je NALED više godina preporučivao. Zašto smatrate ovo rješenje najvažnijim, odnosno korisnim i kako gledate na kritike da se time to zemljište poklanja izabranim pojedincima?

Možda je najbolji pokazatelj neodrživosti instituta naknade za konverziju prava korištenja u pravo vlasništva na građevinskom zemljištu njen skromni efekt – u proračun je inkasirano svega desetak milijuna eura. Od ukidanja naknade za samo pet mjeseci podneseno je više od 2.000 zahtjeva za besplatnu konverziju. Samo se izgubilo i vrijeme i novac na sudske procese u kojima su korisnici dokazali da je zemljište ispod objekata i za parkinge i putove izuzeto od naknade za konverziju, jer je to predviđeno Zakonom o planiranju i izgradnji. I ne samo to – propuštene su prilike za naplatu poreza na prijenos apsolutnih prava, taksi za uređivanje građevinskog zemljišta, različite namete, propuštena su nova zapošljavanja i investicije. S druge strane, ukidanjem naknade otključavaju se brojne zapuštene lokacije koje su atraktivne za gradnju, procjenjuje se da je to čak 15 milijuna kvadrata, što može rezultirati investicijama vrijednim milijarde eura. Kada je riječ o primjedbama da se ukidanjem konverzije nekome nešto poklanja, važno je istaći da su sve te lokacije, objekti već kupljeni i plaćeni u vlasničkoj transformaciji.

Kao drugu najvažniju ste naveli uspostavu elektroničkog registra poljoprivrednih gospodarstava i poticaja (eAgrar). Zašto je to važno i korisno? S druge strane, bilo je puno primjedbi od strane poljoprivrednika da je to urađeno ishitreno bez dovoljne informiranosti i educiranosti poljoprivrednika jer se susreću s problemima u primjeni. Kako gledate na to?

NALED je ovu reformu označio kao jedan od prioriteta u 2023. i proveden je niz aktivnosti i pripremljen regulatorni okvir kako bi se uspostavio eAgrar i pozdravljamo inicijativu nadležnog ministarstva da ovu reformu provede. Jedna od procjena, koja se pokazala kao točna, jest da će biti potrebno dosta vremena da se poljoprivrednici priviknu na sustav i obuče za korištenje eAgrara. Kako bi reforma bila implementirana u punom opsegu i dala željene rezultate, NALED je preporučio da se provedu obuke poljoprivrednika na terenu, koje bi bile vođene od stručnih osoba, uz postupno uvođenje poljoprivrednika u sustav. Ova preporuka nije implementirana i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je edukaciju i stručnu podršku poljoprivrednicima na terenu provelo uz angažiranje poljoprivrednih savjetodavnih i stručnih službi Srbije, koje uz obavljanje savjetodavnih poslova za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje nemaju dovoljno kapaciteta za realizaciju drugih aktivnosti, što se odrazilo na dinamiku registracije gospodarstava. Povratne informacije s terena govore kako je bilo dosta problema prilikom registriranja gospodarstava i upisa parcela u sustav i to je ono što bi trebalo otkloniti u idućem razdoblju. Od izuzetnog značaja je i da se sustav eAgrar dodatno nadogradi i, u skladu sa Zakonom o poticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, široj javnosti kroz elektronički registar poticaja pruže transparentne informacije o odobrenim i isplaćenim poticajima.

Među deset prioritetnih preporuka koje ste izdvojili u 2024. su smanjivanje fiskalnog opterećenja najnižih zarada, objedinjena naplata poreza i doprinosa za poduzetnike, automatski upis staža i elektroničko plaćanje svih neporeznih nameta koji su upućeni Ministarstvu financija. Što time dobijaju građani, odnosno poduzetnici?

Digitalizacija nastavlja biti pokretač velikih promjena i treba iskoristiti njene prednosti za krupne reforme koje NALED u novoj Sivoj knjizi nominira za agendu buduće Vlade. Na primjer, automatizacija upisa staža za poduzetnike bit će dodatna injekcija za poduzetništvo i inovacije, da ne govorim o modernizaciji rada državne uprave kroz, na primjer, omogućavanje elektroničkog plaćanja svih neporeznih nameta. Mi više od deset godina zagovaramo da država uvede javni elektronički registar parafiskala. To su praktično skriveni porezi, takse i naknade koje privrednici plaćaju državi, republičkim tijelima, javnim poduzećima, lokalnoj samoupravi, a koji ih često zateknu nespremne. Prije nekoliko godina smo uradili opsežnu analizu i utvrdili kako postoji više od 800 taksi i naknada koje su adresirane na privredu. Djeluje nam kako je volja sada tu da se ova reforma provede, ali to je veliki posao i uključuje veliki broj državnih tijela.

Izdvojili ste kao jednu od deset najvažnijih preporuka upućenu Ministarstvu zdravlja da uspostavi jedinstveni e-karton i evidenciju materijalnih resursa u zdravstvu. Što time dobijaju pacijenti?

Prema istraživanju o zadovoljstvu liječnika i pacijenata koje je provedeno prošle godine, upravo bi dalja digitalizacija zdravstva trebala smanjiti izazove koje oni ističu kao najveće, odnosno da se uspostavi bolja organizacija posla, da se gubi manje vremena na papirologiju, a pregledi brže zakazuju. Zalažemo se da se napravi medicinski dosije pacijenta koji bi elektronički obuhvatio sve važne podatke o njemu na jednom mjestu, koji bi bili dostupni i pacijentu i liječniku, a kojima je upućen. Cilj je povećati efikasnost procedura u zdravstvu, kako bi svi uputi, recepti i bolovanja, zakazivanje pregleda, laboratorijskih analiza i radiološke dijagnostike, kao i sve druge zdravstvene usluge bile u potpunosti dostupne ‚na klik‘ građanima Srbije.

Čini se kako je mnogo važnije riješiti pitanje korištenja zdravstvenih usluga u privatnoj praksi, isto kao i u javnim, budući da pacijenti sve više koriste usluge privatnih ustanova i to sami moraju plaćati (koji imaju sredstava za to). Jedna od preporuka je da se izvrše izmjene propisa da se integriraju privatni i državni pružatelji usluga. Očekujete li da se ovo pitanje riješi i kada?

U novoj Sivoj knjizi NALED-a na Ministarstvo zdravlja adresirano je čak deset preporuka i nadamo se da će nastavak rada na njima dovesti do kvalitetnije, efikasnije i dostupnije medicinske zaštite za sve građane Srbije. Pravnim okvirom za Republički integrirani zdravstveni informacijski sustav (RIZIS), osim uspostavljanja e-Kartona, bit će omogućeno povezivanje arhiva svih zdravstvenih institucija, i državnih i privatnih, u jedinstveni sustav podataka, uvođenje Jedinstvenog registra resursa u zdravstvu, Registra genetičkih i biomedicinskih podataka, i još 15 drugih registara što će, najvažnije, pridonijeti efikasnijem liječenju i dijagnostici.

Dokle se stiglo po Vašoj ocjeni u digitalnoj transformaciji javne uprave? Je li to zadovoljavajuće?

Tijekom prethodnih godina urađeno je mnogo u digitalnoj transformaciji javne uprave i zato je i NALED-ova nagrada za Reformatora godine za 2023., po izboru naših članova, pripala ministru informiranja i telekomunikacija, a nekada prvom direktoru Ureda za IT Mihailu Jovanoviću. Portal eUprava postao je centralna elektronička pristupna točka za građane i privredu, pružajući desetke različitih elektroničkih usluga, omogućavajući elektroničku dostavu i plaćanje. Tu je i »data državni centar«, jedan od najsuvremenijih u regiji, zatim portal lokalnih poreznih administracija. Daljem razvoju eUprave pridonijet će puna primjena elektroničke dostave kroz uvođenje obaveznog eSandučeta za privredu.

Predmeti u katastru se i dalje u pojedinim slučajevima ne rješavaju mjesecima pa i godinama. U čemu je problem?

Procjenjuje se da za gotovo tri milijuna objekata, u što ne spadaju oni nelegalno izgrađeni, ne postoji potpuna dokumentacija koja bi omogućila upis prava u katastru nepokretnosti u skladu s propisima. Razlog što se predmeti ne rješavaju najčešće je zbog toga što je dokumentacija potrebna za upis prava nepotpuna, negdje je izgubljena ili ima određene nedostatke. Predmeti koji su podneseni na osnovu dokumentacije nastale nakon usvajanja Zakona o postupku upisa nepokretnosti u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture 2018. provode se u katastru u kratkom roku od oko šest dana putem eŠaltera, s tim da prethodnu kontrolu dokumentacije vrši javni bilježnik ili drugi obveznik dostave. Kod predmeta koji se podnose ili su podneseni na osnovu »stare dokumentacije« kontrolu vrše službenici nadležne službe katastra. Imajući u vidu kako postoje nedostaci u dokumentaciji koji se često ne mogu premostiti, na primjer, firma je ugašena, postoje greške u imenu, dokumentacija je oštećena, potrebno je naći način da se ovi predmeti okončaju. Smatramo kako je najprije potrebno zakonom propisati ovlaštenje koje sada ne postoji, da se na osnovu nepotpune dokumentacije utvrđuje status »vjerojatnog, odnosno pretpostavljenog imaoca prava«. Obzirom na to da se nepokretnosti u ovom režimu broje ne stotinama tisuća, već milijunima, ovlaštenje da utvrde tko je imatelj prava i što bi bio osnov za upis u katastar treba dodijeliti komisijama, koje bi se formirale pri lokalnim samoupravama ili sudovima, javnim bilježnicima, koji bi postupali u vanparničnom postupku na zahtjev stranke, i javnim izvršiteljima, koji bi postupali u izvršnom postupku.

Novina u šesnaestom izdanju Sive knjige jeste da je 13 preporuka dobilo oznaku za bezgotovinska plaćanja. U čemu je značaj ovih oznaka?

Rezultati nedavnog istraživanja koje smo proveli s članovima NALED-a pokazuju da i privreda i lokalne samouprave i civilni sektor ponovo, poslije dužeg razdoblja, nominiraju borbu protiv sive ekonomije kao jedan od prioritetnih zadataka za novu Vladu u ovoj godini, ukazuju kako je to jedan od važnih poslova za državu. Kako bi se smanjio opseg neformalnog poslovanja u 16. izdanju Sive knjige 13 preporuka je s novom oznakom »bezgotovinska plaćanja«, gdje su sagledane reforme kroz prizmu moguće digitalizacije transakcija čime se značajno smanjuje rizik od sive ekonomije i potiče dalji razvoj eUprave i olakšava poslovanje privredi. Jedna od analiza koje smo proveli pokazuje kako bi dostizanje prosjeka centralne i istočne Europe u pogledu razvijenosti bezgotovinskih plaćanja u Srbiji moglo utjecati na smanjenje sive ekonomije za oko 3,4 % BDP-a, što bi moglo dovesti do rasta poreznih prihoda za 700 milijuna eura godišnje. Da bi se ti rezultati postigli potrebna je primjena širokog skupa mjera javnih politika – od regulatornih, preko financijskih odnosno poticajnih do obrazovnih. Ukoliko me pitate koje su to mjere, pozvat ću se na Sivu knjigu 16 i reći da su neke od njih uvođenje elektroničkog plaćanja svih neporeznih nameta, spuštanje dozvoljenog limita za plaćanje u gotovom novcu, uvođenje poticaja za razvoj bezgotovinskih plaćanja…

Veliki je značaj i zaštite okoliša u vašim preporukama, ali se postavlja pitanje zašto se neke jednostavne stvari ne mogu riješiti – kao na primjer organizirano sakupljanje baterija ili staklene, plastične ambalaže i drugih vrsta otpadnih materijala.

Zaštita životnog okoliša ima veliki značaj ne samo u reformskim preporukama NALED-a već na razini čitave EU koja je to spustila i na razinu regije zapadnog Balkana kroz Sofijsku deklaraciju. Iz ugla građana, upravljanje otpadom djeluje jednostavno. Međutim, u praksi to zahtijeva suštinske izmjene organizacije javnih komunalnih poduzeća, investicije u opremu i ljudske kapacitete. Također, treba raditi i na promjeni svijesti građana, da oni zaista kao pojedinci doprinose tome da sustav funkcionira. Rezultati naših projekata pokazuju da su građani, kada vjeruju da sustav reciklaže zaista funkcionira, spremni učiniti dodatni napor i selektirati otpad na izvoru – kod svoje kuće. Bitna je također i povratna informacija od strane poduzeća koja se bave sakupljanjem i reciklažom koliko je takvog otpada sakupljeno, što se s njim dogodilo, koliko to zaista pomaže da nam gradovi i sela budu čistiji. Uvođenje depozitnog sustava za povrat ambalaže za piće, što je i jedna od naših deset prioritetnih preporuka u novoj Sivoj knjizi, moglo bi značajno pridonijeti smanjenju ambalaže kako na ulicama tako i na deponijima širom Srbije. Kada govorimo o baterijama, one spadaju u opasni otpad i zahtijevaju dodatnu pažnju pri sakupljanju, skladištenju i odvoženju na dalji tretman. Ovo pitanje predstavlja svojevrsnu sivu zonu za sve sudionike u procesu zbog strogog tumačenja termina skladištenja čije smo zakonsko rješenje predložili u našoj Sivoj knjizi.

Prije tri godine u okviru NALED-a osnovan je Klub gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem (BFC klub) u kojem je 25 lokalnih samouprava, uključujući Suboticu. Što je cilj BFC kluba?

Cilj je podići ekonomski razvoj lokalnih samouprava, primijeniti najviše međunarodne standarde povoljnog poslovnog okruženja, modernizirati upravu, promovirati poduzetništvo i inovacije, poboljšati imidž gradova i općina i privući investitore, što su i teme regionalne konferencije »Core days« koja je 2022. organizirana u Dubrovniku uz sudjelovanje visokih dužnosnika iz svih ekonomija zapadnog Balkana i Hrvatske. U radu kluba sudjeluju lokalne samouprave koje su nositelji BFC SEE certifikata ili se nalaze u procesu certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi. Neki od srpskih gradova koji su nositelji ovog svojevrsnog »pečata kvalitete« našli su se nedavno u vrhu liste Financial Times-a europskih gradova budućnosti. Među njima je i Subotica koja je na šestom mjestu u kategoriji manjih gradova po efikasnosti troškova.

Intervju vodila: Jasminka Dulić

Foto: privatna arhiva