Kultura Kultura

Hommage slikaru Stipanu Kopiloviću

Slikar Stipan Kopilović rođen je u Bajmaku 24. ožujka 1877. godine, a preminuo je 13. ožujka 1924. godine u Bačkoj Topoli. U povodu 100. obljetnice od njegove smrti, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je prošloga petka, 22. ožujka, u Bajmaku program posvećen ovom umjetniku.

Nakon mise u mjesnoj crkvi svetih apostola Petra i Pavla održana je svečana akademija na kojoj je bilo riječi o životu i djelu ovog likovnog umjetnika. Na akademiji su govorili ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković, župnik vlč. Róbert Erhard i povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.

Impresionist vojvođanskog podneblja

Stipan Kopilović osnovnu je školu završio u rodnom Bajmaku, nakon čega je izučio brijački zanat te počeo raditi kao seoski brijač. Uz zanat je slikao, a djela je postavljao u brijačnici te su mještani prepoznali njegov talent. S preporukama i stipendijom Kalačke nadbiskupije, Grada Subotice te pojedinaca i imućnijih Bajmačana odlazi na umjetničko školovanje u Budimpeštu. Osim u Budimpešti, školovao se i na akadeniji u Münchenu. U dva navrata boravio je u Parizu, putovao je u Italiju, u neostvarenoj namjeri da tamo nastavi studije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata biva ranjen te je liječen u bolnici u Budimpešti. Ubrzo po završetku rata biva i sudionikom događanja oko mađarske Komune 1919. godine (nije poznato u kakvoj ulozi), nakon čega se u strahu od »bijelog terora« vraća u zavičaj, ali u Bačku Topolu.

Sačuvano je ostalo samo dvadeset i sedam njegovih slika te četiri zidne kompozicije u bajmačkoj crkvi koju je oslikao u razdoblju 1907.-1908. godine. Kopilovićeve slike se danas nalaze u Gradskom muzeju Subotica, Zavičajnoj galeriji Dr. Vinko Perčić u Subotici, Subotičkoj biskupiji i u privatnom vlasništvu.

»Značaj slikara Stipana Kopilovića ogleda se u činjenici da je jedan od rijetkih slikara impresionista vojvođanskoga podneblja, a ujedno i jedini slikar impresionist iz redova bačkih Hrvata. Njegovi malobrojni sačuvani radovi svjedoče nam o talentu koji je posjedovao, a kojega je samo djelomice realizirao u svojemu kratkom životu umjetnika samotnjaka. Imao je svega jednu izložbu za života, a priređene su mu dvije retrospektivne izložbe, 1991. te 2007. u Galeriji Vinko Perčić. Najzaslužniji za otkrivanje i valorizaciju njegovog opusa je subotički povjesničar umjetnosti Bela Duranci koji je i autor monografije posvećene Kopiloviću«, kaže povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović.

(Ne)poznati velikani

Program je održan u okviru projekta Godine novog preporoda kojim se čuva sjećanje na velikane i značajne događaje ovdašnjih Hrvata. Također, tiskana je i brošura o Kopilovićevom djelu i životu koju su posjetitelji mogli dobiti.

»Kažu kako svaki narod koji se ponosom sjeća svojih velikana ima pravo na budućnost, ali ako želimo kazati da imamo velikane, moramo ih poznavati. Zbog toga smo danas ovdje. Od 2012. godine trudimo se kroz 'Godine novog preporoda' predstavljati gdje je to moguće one ljude koji su ostavili duboke tragove u kulturi. Zamislite u Bajmaku – jednog biskupa Lajču Budanovića čiju smo 150. obljetnicu rođenja prošle godine svečano obilježili. Htjeli smo doći u Bajmak, nije nam se nekako posložilo, ali ne možemo preskočiti Stipana Kopilovića koji je ovdje iznad nas bio na skelama početkom 20. vijeka i slikao ove predivne slike. Kako da se ne sjetimo čovjeka koji je ukrasio crkvu u kojoj vi svakodnevno zahvaljujete Bogu za život, molite za zdravlje i želite sve najbolje svima koji ovdje žive«, rekla je ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.

Lokalna bi zajednica trebala njegovati sjećanje na zavičajne velikane, kakvih u Bajmaku nije mali broj, naveo je župnik vlč. Róbert Erhard.

»Činjenica je da je Bajmak toliko dao – umjetnike, slikare, vajare, svećenike, biskupe... Ako ih ne znamo cijeniti ili odati poštovanje i sjećanje na te naše mještane, kako ćemo onda poštovati žive i imati poštovanja jedni prema drugima? Znate, to je veliko bogatsvo, obišao sam mnogo župa i sigurno je svugdje bilo nekih znamenitih stanovnika, ali ne kao ovdje u Bajmaku – to je dar. Mislim da se vrlo, vrlo malo zajednica time može pohvaliti. Jesu li oni nama bitni, postoje li u nekoj našoj svijesti to je pitanje na koje moramo i večeras odgovoriti, ali zahvalimo se Gospodinu što imamo i pokojnog gospodina Stipana Kopilovića koji je našu crkvu oslikao, neka ga Gospodin nagradi vječnom srećom«.

U sklopu večeri nastupio je i zbor bajmačke župe pod ravnanjem Bele Anišića.

D. B. P.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika