Intervju

Izabrali smo da nas izazovi izaberu

Birači u Hrvatskoj 17. travnja glasovat će na izborima za Hrvatski sabor. Izborni sustav Hrvatske takav je da pravo glasa imaju i Hrvati u dijaspori, a procjene su da je takvih glasača oko 900.000, koji glasuju u posebnoj izbornoj jedinici. Jedanaesta je to izborna jedinica, a biračka mjesta u toj izbornoj jedinici bit će otvorena dva dana, 16. i 17. travnja. Nositelj liste za dijasporu Hrvatske demokratske zajednice je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a među 14 imena kandidata za Hrvatski sabor je i Jasna Vojnić, koja je na petom mjestu ove izborne liste. Koliko je za Hrvate u Srbiji važna potpora koju kroz kapitalne i druge projekte imaju iz Hrvatske, zašto je prihvatila poziv Hrvatske demokratske zajednice da bude na izbornoj listi i zašto bi Hrvati u Srbiji trebali glasovati, neka su od pitanja na koja za Hrvatsku riječ odgovara Jasna Vojnić.

Nove jaslice u vrtiću Marija Petković – Sunčica, kapitalni projekt koji financira Vlada Hrvatske »Sagradi mlin gdje je voda« i potpisivanje ugovora prekogranične suranje Hrvatska – Srbija, o tome smo izvještavali u posljednjim brojevima Hrvatske riječi. To je samo dio potpore koja iz Hrvatske stiže Hrvatima u Vojvodini/Srbiji. Kada ste u prvom mandatu postali predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, kolika je bila potpora iz Hrvatske i kako se uspjelo u tome da Vlada Hrvatske poveća skrb o Hrvatima u Srbiji?

Prije šest godina, sjećam se jedna važna politička ličnost trenutno u Hrvatskoj, rekla je kako Hrvatska ne zna što, koga točno i kako pomoći Hrvate u Srbiji. Konsolidirajte se, okupite, udružite i jasno artikulirajte svoje potrebe. I tako je i bilo… 2018. godine iz Hrvatske u našu zajednicu sa svih razina dolazilo je oko 20.000 eura. Danas, šest godina kasnije, ta sredstva prelaze višemilijunske iznose. Čvrsta povezanost s Demokratskim savezom Hrvata u Srbiji, stvaranje košnice unutar krovne institucije, kontinuirano prisustvo u Hrvatskoj i plodovi, Bogu hvala, nisu izostali. S druge strane, nikako to ne bismo mogli ostvariti da nije bilo osjetljivosti od strane Vlade Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića i da sve naše zamisli nije svesrdno podržao. Danas možemo reći da se o ovakvom brzom napretku samo moglo maštati, a ono što je najbolje u svemu je da se još uvijek može ići naprijed.

Vlada Hrvatske odobrila je sredstva za treći kapitalni projekt »Sagradi mlin gdje je voda«. Prošlog i ovog tjedna obišli ste udruge i mjesta u kojima će biti izgrađeno sedam novih, malih matica i potpisali sporazume o suradnji s udrugama koje će dobiti nove ili obnovljene prostore. Koliko je to značajno za sredine izvan Subotice gdje je manje Hrvata, gdje je zajednica ranjivija? I koliko će ti projekti donijeti dobiti lokalnim zajednicama?

Svaka zajednica je ranjiva na svoj poseban i specifičan način. I svaka zajednica ima svoju nezamjenjivu snagu. Ono što je na nama jest samo to prepoznati, pratiti i podržati inicijative koje iz nje dolaze. Tako smo i do sada činili, jer najveći dio poteškoća funkcioniranja mjesnih zajednica proizlazio je iz nepostojanja preduvjeta za njen rad i djelovanje. Osiguravanjem »malih matica« sigurna sam da će svako mjesto dobiti ono što smo dobili i s Hrvatskim domom – Maticom u Subotici: građevinu koja ima život. U kojoj su djeca, mladi, članovi udruga, predstavnici društvenog i političkog života svakodnevno prisutni. U Matici u Subotici se svjetla nerijetko tek iza deset sati gase. Mnogo njih je našlo tu svoj dom. Upravo to je ono što želimo učiniti i u svim mjestima gdje Hrvata ima u značajnijem broju. To ne znači da ostala mjesta koja nisu »ušla« u prvi krug kapitalnog projekta i da će ostati izvan potpore Hrvatskog nacionalnog vijeća nego da trebaju strpljivo jačati kako bi najbolje moguće iskoristili kada dođe vrijeme za njihov ubrzani razvoj. Vodstvo zajednice može osigurati preduvjete, motivirati, ali kasniji duh matice će uveliko ovisiti o tome koliko i na koji način će svatko od njih to iskoristiti. Ipak, kada dobijete jedan atraktivan prostor koji zrači toplinom, povezanošću s pretcima i pogledom u budućnost vjerujem da nitko neće moći ostati po strani.

Koji će biti naredni koraci, odnosno kada bi na terenu mogli početi radovi? Mogu li uduge to same ili mogu očekivati pomoć HNV-a?

»Radovi« su već i počeli. U tijeku je potpisivanje sporazuma s pojedinim udrugama koje će biti nositelji ovog projekta i u čijem vlasništvu će kasnije oni ostati. Sve matice, osim Spomen doma bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu ostat će na dar udrugama ili župama u Somboru, Monoštoru, Sonti, Rumi, Šidu i Opovu. Nakon potpisivanja sporazuma uslijedit će konzultacije unutar svake zajednice uz obavezno uključivanje različitih stručnjaka – od etnologa, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, dizajnera, marketing menadžera… jer komponenta koju svaki objekt mora imati jest funkcionalnost, isplativost, atraktivnost i poveznica s baštinom. A prijedlog koji će konkretno biti usvojen ovisit će o potrebama i željama svake specifične sredine i zajednice. Naše je samo da pratimo i na dar poklonimo ono o čemu su ljudi maštali, prižekljivali i jedva dočekali dan kada će se to ostvariti.

Prije tjedan dana u Osijeku su potpisani ugovori i za projekte prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija. Treća je to godina ovakve potpore i sredstva su uvećana tri puta. Kako ste zadovoljni realizacijom projekata iz prethodna dva natječaja i može li se reći da je to uvećavanje sredstava rezultat dobre realizacije prethodnih projekata i porepoznavanje potreba Hrvata u Srbiji?

Povećanje sredstava je rezultat više faktora. Najprije kontinuiranog zalaganja predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova da se ovakva podrška uopće i pokrene za našu zajednicu. Zatim odgovornog pristupa krovne instituicije tom izazovu i odlične koordinacije od strane predsjednice Izvršnog odbora Karoline Bašić, a onda najvažnije transparentnih i namjenski trošenih sredstava od strane predstavnika udruga i Crkve. U Ministrastvu smo dobili pohvalu i ocjenu izuzetne »financijske higijene« što je svakako uveliko doprinijelo odluci da Hrvati u Srbiji mogu i zaslužuju više. Na koncu, naravno da sve to ne bi moglo biti niti bez bivše ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Nataše Tramišak, sadašnjeg potpredsjednika Vlade Ivana Anušića, sadašnjeg ministra Šime Erlića i zelenog svjetla od strane Vlade Hrvatske. U prvoj godini ovog projekta 2022. godine imali smo 430.000 eura, prošle godine 543.000, a sada 1,5 milijuna eura, što moramo priznati da udruge i župe itekako osjećaju. Jedino još na čemu moramo raditi jest da svi korisnici sredstava posvijeste kako ovakvi ishodi zahtijevaju veličinu i kada primamo i kada treba dati svoj doprinos zajednici.

U tijeku je upis u škole. No, bez obzira što je obrazovanje na hrvatskom jeziku garantirano manjinsko pravo koliko i u tom dijelu Hrvati ovise od potpore iz Hrvatske?

Naše obrazovanje ne bi bilo ovako izvrsno da nije naših kontinuiranih zalaganja Odbora za obrazovanje, Udruge Naša djeca i HPD-a Bela Gabrić, koji su godinama podupirali nastavu na hrvatskom jeziku. To je svakako pratila potpora od pojedinaca, općina, gradova i županija Hrvatske. I ono u što jako vjerujemo da će se jednog dana zaista dogoditi projekt kojeg smo prošle godine osmislili pod nazivom »Pupil’s boom«. Kontinuirani rad, ulaganje i usavršavanje jednom mora donijeti rezultate. U utorak smo imali roditeljski sastanak za upis prvašića i da je bila dvostruko veća velika nam dvorana, bilo bi taman. To je ono što ljudi već ne mogu ne prepoznati. Da naša djeca imaju poteškoću izabrati za koju izvannastavnu aktivnost se opredijeliti, kojem događaju nazočiti i sve uz izuzetno veliko zadovoljstvo pripadanjem okruženju koje iz tebe izvlači sve ono najbolje. Bez pomoći Hrvatske izostao bi i prijevoz djece od kuće do škole, udžbenici na dar, ljetovanja u Novom Vinodolskom, mali, veliki maturalac, program profesionalne orijentacije… ma gotovo sve. A naša djeca sve to, Bogu hvala, uz veliko zalaganje predsjednice odbora HNV-a za obrazovanje Nataše Stipančević, imaju priliku iskusiti.

Kada govorimo o potpori iz Hrvatske, od ove godine preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske prvi puta osigurane su stipendije za studente koji studiraju u Srbiji. Koliko je značajna ta vrsta potpore studentima koji bi kao mladi, obrazovani ljudi mogli biti nova snaga hrvatske zajednice u Srbiji?

Kada smo započinjali projekt »Rasti gdje si posijan« vrlo simbolično je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas najavio i ovu veliku i dugo iščekivanu novinu za naše studente. To je bila posljedica podrške našoj inicijativi od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i ministra Radovana Fuchsa i našeg višegodišnjeg kandidiranja ove teme. Oni koji studiraju u Srbiji vrlo vjerojatno će ostati i rasti gdje su posijani i zbog toga smo godinama inzistirali na toj potpori. 150 stipendija od po 150 eura mjesečno bit će, vjerujem, novi zamah u našoj zajednici. Mladi i studenti su ti koji će nastaviti sve ono što smo mi započeli, a sigurna sam da ove poticaje neće zaboraviti i da će zbog njih oni jednoga dana sve ovo nadograditi. Osim toga, Središnji državni ured značajni doprinos razvoju naše zajednice daje i putem natječaja čija su se sredstva od 2016. uvećala 16 puta, otvaranjem posebnih upisnih kvota za studije u Hrvatskoj, stipendijama studentima u Hrvatskoj i vidljivom podrškom u obliku prisutnosti na svim našim značajnijim manifestacijama.

Ono što je do sada izostalo je potpora gospodarstvu. Tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je u intervjuu za Hrvatsku riječ u prošlom broju da će se tražiti način i za tu vrstu potpore. Očekujete li da će i gospodarstvenici uskoro moći računati na pomoć iz Hrvatske?

Ne smatram da je ta potpora izostala. Crofond je to odlično prepoznao i uradio ono što je moralo prethoditi kako bi uopće to pitanje otvorili u Hrvatskoj. Svaka potreba se mora na pravi način jasno artikulirati i moramo izraditi strategiju kako bismo uopće znali što nam je potrebno i što želimo. Otvaranje novih fondova imamo već u najavi i od strane Ministarstva poljoprivrede i već idućeg mjeseca ćemo otpočeti te pregovore. Vjerujem, kao i ostale potpore, od kojih su mnoga pitanja godinama bila na stolu, naići će na pravu adresu u pravo vrijeme. Ipak ono što moram naglasiti kao i kod stipendija, doprinos zajednici, upis djece u hrvatske odjele, glasanje na izborima, sudjelovanje u kulturnom i političkom životu bit će neizostavni dio odluke kod ovih programa.

Kada se sve o čemu smo govorili zbroji, jeste li zadovoljni onim što Vlada Hrvatske čini za Hrvate u Srbiji?

Ne zadovoljni, nego zahvalni. Što su nas pratili, poticali, podupirali, stavljali na pijedestal u bilateralnim pregovorima, sastancima, manifestacija… Riječju, što su nam pomogli da sami učinimo sve ovo za našu zajednicu. Ne smijemo zaboraviti ni Hrvatsku zajednicu županija koja nas je od ove godine rasteretila da ne moramo »prositi« za svakodnevno funkcioniranje nego se možemo posvetiti svim našim razvojnim programima.

Hrvatska je pred parlamentarnim izborima. Izborni sustav je takav da glasovati mogu i Hrvati koji žive izvan Domovine, u posebnoj izbornoj jednici (XI. izborna jedinica). Vi ste dobili poziv iz HDZ-a da budete na listi u izbornoj jednici za dijasporu. Je li Vas poziv iznenadio i zašto ste ga prihvatili?

Jeste. Iznenadio, uplašio, pa obradovao, pa izazvao odgovornost. U svakom slučaju, bio je to poziv koji se nije mogao odbiti. Hrvatska demokratska zajednica na čelu s premijerom Plenkovićem toliko je učinila za Hrvate u Srbiji da je za dvojbu ostalo vrlo malo prostora. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu sa Zvonkom Milasom također je pružio takvu potporu da njega kao nositelja ove izborne jedinice nismo mogli ne podržati. U svakom slučaju veliko priznanje za našu zajednicu. Kako u spotu HDZ-a premijer naglašava: »Kaže da izazove ne biraš sam, izazovi biraju tebe«. Tako je ovo bio izazov na koji smo kao zajednica ili trebali odgovoriti ili priznati da smo dostigli svoj maksimum i da dalje ne idemo. Izabrali smo da nas izazovi izaberu.

U Beogradu i Subotici glasovat će se 16. i 17. travnja. Zašto bi Hrvate u Srbiji trebali zanimati izbori u Hrvatskoj, zašto bi trebali glasovati?

Ono što će sad trebati učini jest da se kao zajednica pokažemo da smo dostojni časti i priznanja koje nam je Hrvatska ukazala. Da nas ne bude 846 glasova kao na prethodnim izborima, da unatoč poteškoći što imamo samo dva glasačka mjesta i što mnogi pripadnici naše zajednice nemaju hrvatsko državljanstvo animiramo sve koji mogu glasati. Da pokažemo kako smo kao zajednica dorasli i ovom zadatku, da smo zahvalni za sve učinjeno i da smo spremni dati svoj doprinos za dalji vlastiti rast. Naš glas u Hrvatskom saboru itekako je važan i važno je da svoju odgovornost prema svemu što se oko nas događa snažno probudimo. Dobar kršnjanin je studen ili vreo, i nikako mu nije svejedno što će sve svojoj djeci ostaviti.

Intervju vodila: Zlata Vasiljević

Podijeli

Tweet