Kultura Kultura

Posvećenost vjeri, tradiciji i riječima

Nedavno je iz tiska izašla knjiga subotičke pjesnikinje, publicistice, kiparice, rodom iz Sumartina na Braču, Josipe Dević pod nazivom Put križa za najmlađe. Dogodilo se to točno na blagdan sv. Josipa, sveca koji se, kako ističe ona, prepliće kroz njen život. Osim ove knjige, povod za razgovor s njom je i Udruga Hrid, koju je osnovala koncem prošle godine prije svega s ciljem očuvanja tradicije i narodnih običaja.

Put križa za najmlađe

Knjiga je to, tj. slikovnica za djecu dobi od tri do deset godina i govori o temi koju im je prilično teško opisati/dočarati, približiti im što se tih dana u Isusovu životu doista dogodilo.

»Najčešće su djeca upravo te dobi nekako lepršava, zaigrana i teško im je privući pozornost na ozbiljnije teme kao što je pobožnost križnog puta. Moja nevjesta Antonija, ukazavši na nedostatak slične literature u ponudi, mi je dala ideju da napišem ovako nešto i nekako sam istog momenta znala da ću to i uraditi. U knjizi je na djeci prihvatljiv način opisana svaka postaja i prate ih ilustracije ugodne dječjem oku, a opet vjerno pokrivaju povijesni događaj. Ilustracije potpisuje Višnja Mihatov Barić, umjetnica iz Zagreba, koja je njima tako lijepo 'obgrlila' tekst. Osmišljavale smo ih dogovarajući se oko svake od njih«, kaže Josipa Dević.

Specifičnost ove knjižice je, kako dodaje, i u tome što je Put križa napisan tako kao da sâm Isus vodi dijete od postaje do postaje, obraća mu se, upoznaje se i zbližava s njime kroz situacije bliske dječjem uzrastu.

»Tijekom puta pita ga je li se umorio, objašnjava mu što se dogodilo i sam događaj pokušava djetetu približiti na njemu shvatljiv način, uspoređujući s onim što djeca te dobi moguće proživljavaju. Na taj način na kraju svake postaje u riječima i minijaturi stoje savjeti, poruke, ono što je djetetu današnjice lako shvatljivo i prepoznatljivo, do same poruke na kraju, dakle Nedjelje uskrsnuća, koja govori o vječnom životu kojemu svi težimo«, pojašnjava ona, ističući kako su za Put križa za najmlađe zainteresirani i stariji koji su je i poručili.

Knjiga je tiskana u tisuću primjeraka, a u prvih tjedan dana prodano je već pola tiraže.

»To puno govori o njezinoj potrebi, prepoznatljivosti i vrijednosti kao štiva za najmlađe, ali i pomoćne literature u duhovnom obrazovanju. Povratne informacije i reakcije na nju su jako lijepe. Video snimke i dječje izjave, komentari su jedinstveni i dodatna motivacija, neizmjerno sam zahvalna za to«, kaže autorica.

Križni put za mlade

Josipa Dević je autorica i knjižice Križni put za mlade koja je prije oko deset godina nastala u suradnji s mladima iz župe Uskrsnuće Isusovo u Subotici.

»Tada smo u župi subotom imali omladinske susrete za srednjoškolce i mlade. Okupljali bismo se, razgovarali na temu koja je njima bila interesantna, putovali smo, imali razne humanitarne akcije. Rad s njima u trajanju od pet godina bio je predivno iskustvo. Knjižica je jedan od zajedničkih projekata za koju smo sami osmislili prateće prikaze scena, a fotografije kao ilustracije potpisuje Antonija Sudarević, danas Dević. Ova knjižica postajama Isusova križnog puta provodi mlade kroz teme bliske njihovu uzrastu – teškoće s kojima se susreću, nepravde, osude, osobna traženja, krivi izbori, zlostavljanja, bolest, rastanci…«, pojašnjava Josipa.

Kako dodaje, osim u osobnoj pobožnosti križnog puta, knjižica Križni put za mlade rado je prihvaćena u raznim molitvenim zajednicama, ali i sigurnim kućama i domovima, te je odatle i došlo najviše pozitivnih povratnih informacija kako od korisnika tako i njihovih roditelja i odgajatelja.

»Osim zahvalnosti koju osjećam, te poruke ohrabruju i obvezuju na još konkretnije i kvalitetnije razvijanje i korištenje talenta koji mi je dan«, ističe ona.

Udruga Hrid

Koncem prošle godine Josipa Dević je osnovala Udrugu Hrid (skraćenica od Hrvati izvan domovine), kojoj je akcent na kulturi i umjetnosti, a ciljeva ima puno.

»Jedan od glavnih je očuvati tradiciju i običaje naroda. Želja je okupljanje naših ljudi različitih dobnih skupina kroz rad više sekcija, koji njeguju običaje kraja iz kojeg dolaze. Čuvari su tradicije, ali su i djelić bogatstva suživota na ovom području i, iako možda neotkriveni dio zajednice, itekako važni članovi sa svojim mogućnostima i stremljenjima«, navodi Josipa.

Udruga trenutno ima nešto više od 20 članova, svih dobnih skupina i profesija (prednjače umjetnici), ali s istom željom.

»Imamo zajedničku želju za što više prilika i mogućnosti za okupljanjem gdje bismo kroz razgovor i druženje poticali jedni druge na stvaranje, zatim na zajedničke projekte kroz manifestacije koje su u planu naših aktivnosti, a njima sličnih još nije bilo na našim prostorima. Tu su, primjerice, i žene koje se bave ručnim radom, bore se za svoj kruh i tu bi Udruga mogla pomoći kroz npr. osiguravanje nekog izložbenog prostora gdje bi se ti radovi mogli izložiti i kupiti. Također, tu je i povezivanje s poduzetnicima, posebno ženama poduzetnicama s kojima bi se mogla ostvariti poslovna suradnja.«

Osim onih rodom iz Hrvatske, a žive ovdje, Josipa Dević ističe da su u Udrugu dobrodošli svi i ovim putem poziva zainteresirane da im se pridruže.

»Želimo poraditi na okupljanju, susretima, raznim akcijama, jer jako puno naših ljudi je još uvijek van zajednice, van događanja; žive svoje živote unutar obitelji i uskog kruga ljudi, a možda su željni prikazati npr. dio zavičajnog bogatstva i običaja iz mjesta iz kojih potječu. U Vojvodini konkretno ima jako puno Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca i sigurno je da to bogatstvo ljudi s kojima smo u suživotu daje poticaj da možete još više raditi na jačanju zajednice, veseliti se zajedničkim projektima, a time ujedno raditi i na kristalizaciji identiteta sve s ciljem prepoznatljivosti svakog od nas kao jednako vrijednog člana u suživotu s pripadnicima drugih naroda.«

Josipa Dević podsjeća da je nedavno održana izložba »Snagom svetog Josipa« u predvorju Gradske kuće u Subotici, prvi događaj održan u organizaciji Udruge Hrid, te izražava nadu da će ona zaživjeti i da će krovne institucije prepoznati njihov rad i pomoći im.

Čuvajmo Riječ!

Mnoge Josipine aktivnosti i angažmani čvrsto su povezani s riječima i, kako ističe, jako je važno biti njihov čuvar.

»Svi smo na to pozvani, ne samo mi kojima je pisana riječ ljubav ili profesija. Istina je da sve manje pazimo na riječ. Skloni smo obezvrijediti je, uzimamo je zdravo za gotovo i ne cijenimo je kao što su je cijenili i držali do nje naši stari. Postoji opasnost da nam riječi postanu jeftine, govorimo u slengu, onako kako je 'in', zamjenjujemo ih sličicama i dovodimo u opasnost da našu materinsku riječ, naš govor, prepustimo prošlosti i zaboravu. Nadalje, ne pazimo toliko što izgovaramo, olako se daju obećanja, a tu je, nažalost, i lažni privid da je moderno i moćno koristiti ružne riječi. A Riječ – riječ je vječna. Riječ nas odvaja od životinjskog svijeta, Riječ nas definira kao narod, a ono što govorimo definira nas kao osobe. Kaže se 'Kakve su ti misli, takav ti je život'. A možemo slobodno reći da se po našim riječima, onima koje izgovaramo vidi kakav nam je život, tko smo, što smo, što gajimo u sebi. Zato je jako bitno kako se izražavamo, kako čuvamo Riječ i u konačnici kako je prenosimo mlađim naraštajima. Oni će naučiti i sačuvati najprije ono što od nas čuju i tu leži naša odgovornost«, poručuje na koncu Josipa Dević.

I. Petrekanić Sič

Foto: Antonija Dević

 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika