Tema
Veći stupanj zaštite
Ulica Braće Radića u centru Subotice proglašena je 18. travnja na sjednici Vlade Srbije za kulturno dobro – prostorno kulturno-povijesnu cjelinu od velikog značaja za Republiku Srbiju. Do sada je ovaj status imala samo gradska jezgra Subotice, koja je za prostorno kulturno-povijesnu cjelinu od velikog značaja proglašena 1991.
Nova grupa – objekti od ambijentalne vrijednosti
Subotička Ulica Braće Radića proglašena je kulturnim dobrom 2019., a sada je povećan njezin stupanj zaštite. Kao razlog za dodatnu zaštitu povjesničarka umjetnosti Međuopćinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture (MZZSK) u Subotici Neda Džamić navela je potrebu za jasnijim definiranjem mjera zaštite zbog »nemilih slučajeva rušenja nekoliko kuća« nakon njezine zaštite 2019. kada je tri kuće porušeno i na njihovom mјestu izgrađena četvеrokatna stambena zgrada.
»Nakon rušenja objekata 2019. željeli smo spriječiti da se ponovno tako nešto dogodi. Jedini način bio je uraditi novu odluku, ponovno valorizirati objekte i zaštititi ih na stroži način – da bude toliko precizno da se ne može tumačiti drukčije«, kaže Džamić.
Pored toga što su mjere zaštite na višoj razini, Džamić kaže kako se od sada u ovoj ulici objekti valoriziraju i u novoj grupi – objekti od ambijentalne vrijednosti.
»Ranije su objekti bili valorizirani u nekoliko grupa: spomenici kulture kao što je objekt pod brojem 74, objekti od posebne vrijednosti i objekti od vrijednosti, a sad smo dodali još jednu grupu – to su objekti od ambijentalne vrijednosti. Ti objekti sami po sebi nemaju neku posebnu vrijednost, ali u toj cjelini s drugim objektima vrijedni su za čuvanje i čine da ta cjelina ima spomeničke odlike«, navodi Džamić.
Iz MZZSK napominju da svi stanari ove ulice, bez obzira imaju li njihove kuće spomeničke vrijednosti ili ne, imaju obavezu da im se obrate za dozvolu ako žele renovirati fasade svojih kuća ili na kućama obavljati druge promjene.
Prvobitni naziv Ulice Braće Radića bio je Petrovaradinska cesta. Od druge polovice XIX. stoljeća nosila je ime Miklósa Veselényija (mađarskog političara i revolucionara), Paje Kujundžića (katoličkog svećenika i borca za nacionalna prava Hrvata Bunjevaca). Sadašnji naziv dobila je nakon Drugog svjetskog rata. Braća Jovan i Dušan Radić bili su ugledni trgovci s kraja XIX. stoljeća, ali i veliki dobrotvori koji su pomagali najznačajnije ustanove kulture i obrazovanja Srba u južnoj Ugarskoj.
Najveći broj do danas očuvanih objekata građen je u razdoblju između 1880. i 1940. godine u stilovima neorenesanse, neobaroka i secesije. Kuće su većinom prizemne. U ulici se nalaze rimokatolička crkva sv. Jurja, evangelistička crkva i stara škola izgrađene početkom XX. stoljeća.
»Zakašnjeli čin«
Džamić kaže kako Subotica ima potencijala da još neki dio grada dobije status prostorno kulturno-povijesne cjeline od velikog značaja. Tako MZZSK radi plan detaljne regulacije ulica Zrinjski i Frankopana, Tolstojeve, Sienkiewiczeve. Kažu, to je dio s nizovima građanskih obiteljskih kuća, gdje postoji stara gradska jezgra.
»Smatramo da ove ulice također imaju spomeničke vrijednosti. I ovdje će biti u pitanju prostorno kulturno-povijesna cjelina koja će se nadovezivati na našu gradsku jezgru, koja je već prostorno kulturno povijesna-cjelina od velikog značaja. Ali, to je dug put i neće biti u skorije vrijeme«, kaže Džamić.
Zakonom o kulturnim dobrima MZZSK ima pravo na pripremi odluke raditi tri godine, nakon čega se prosljeđuje Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture pa u Ministarstvo kulture, pojašnjava Džamić.
Odluku Vlade o proglašenju Ulice Braće Radića za kulturno dobro od velikog značaja povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović ocjenjuje kao pozitivan potez, ali i kao posljedicu rušenja starih i izgradnje novih objekata u ovoj ulici tijekom posljednje tri godine, čime je, kako smatra, nepovratno uništen ambijent ove prostorne kulturno-povijesne cjeline.
»Ovaj potez Ministarstva djeluje ipak kao zakašnjeli čin kojim se pokušava spasiti što se spasiti može, tj. spriječiti eventualna rušenja u budućem razdoblju. Investitorski urbanizam u Subotici je posebna tematika i čini se da su institucije nemoćne spram takve vrste utjecaja privatnog sektora na graditeljsku baštinu«, rekao je Kopilović.
J. D. B.
