Aktualno

Konferencija za medije DSHV-a: Vrednujemo raznolikost i promičemo pravednost

»Inzistirat ćemo u programu na onome po čemu se DSHV prepoznaje, a to je obrana i artikuliranje interesa pripadnika hrvatske zajednice, kao zajednice koja pridonosi multikulturalnom bogatstvu svake zajednice. Mi smo stranka koja vrednuje raznolikost, promiče pravednost i nastoji osigurati prosperitet pripadnika svih, a naročito pripadnika hrvatske zajednice i zato je naša parola na ovim izborima 'Za pravednu Suboticu' i 'Za pravedni Sombor', jasno ukazujući da želimo biti integrirani u strukture lokalnih samouprava, želimo biti dionici institucija u kojima se donose odluke i želimo da se sljedeći put ne okupljamo samo u Uredu Doma naše stranke već da možemo otići na neko gradilište i započeti radove i završiti radove koji se tiču hrvatske zajednice i njenih institucija, a ne kao sada da smo svjedoci da u protekle četiri godine nismo bili svjedoci niti jednog značajnijeg investicijskog programa koji je vezan uz prostore gdje Hrvati žive«, rekao je na konferenciji za medije, održanoj u ponedjeljak 20. svibnja, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

Govoreći o pozicioniranju i nastupu stranke na predstojećim lokalnim izborima u Vojvodini u gradovima Subotici i Somboru u kojima izlaze na izbore na ovoj se konferenciji fokusirao prije svega na izbornu platformu i listu sa 67 kandidata za Grad Suboticu.

Žigmanov je rekao da je DSHV uvijek bio i ostao zainteresiran da sudjeluje u političkom životu »bez obzira na izazove, bez obzira na kontekste, na konstelaciju u kojoj se u danom trenutku nalazili. Nema u našim odlukama alternative, nema druge solucije. Ako hoćemo biti u ringu, moramo se za to spremati, moramo izlaziti. Mi smo na ove izbore odlučili izići u onim lokalnim samoupravama u kojima ima značajan broj pripadnika hrvatske zajednice, koji unutar sebe imaju dovoljan mobilizacijski potencijal da se mogu organizirati«.

Ono gdje jesmo brojčano jači, u većem broju nas ima, jesu Grad Subotica i Grad Sombor. Pokušali smo naći na tržištu političkih partnera one subjekte koji bi s nama htjeli, željeli i imaju istu vrijednosnu orijentaciju. U Subotici idemo s našim sad već tradicionalnim partnerom Strankom pravde i pomirenja, a u Somboru, gdje oni nemaju svoju organiziranu jedinicu, idemo samostalno. I to je prvi puta da DSHV unutar jedne lokalne samouprave izlazi samostalno na izbore, i na to smo ponosni. To govori o dobroj posloženosti, visokom mobilizacijskom potencijalu, povjerenju, ugledu i razvijenosti koju DSHV ima u pojedinim lokalnim samoupravama kao i u Subotici. Vidjeli ste da smo po broju i brzini prikupljenih potpisa građana za naše izborne liste treći predali liste, što također govori o dobroj organiziranosti, dobroj posloženosti, povjerenju koje imamo među pripadnicima hrvatske zajednice i u tom smislu smo više nego zadovoljni kvalitetom i brzinom kojom smo uradili taj prvi dio predizbornih aktivnosti, a to je formiranje liste i prikupljanje potpisa«, kazao je Žigmanov.

Kako je kazao, manjinske zajednice nemaju luksuz biti oštri ideološki takmaci na političkom polju, moraju djelovati integrativno, okupljati sve ono što je korisno i konstruktivno.

»Mi smo u tome uspjeli kada je u pitanju hrvatska zajednica. Kada je u pitanju dob, na listi su od onih najmlađih koji neki imaju 20 godina pa do onih koji su 90-ih osnivali DSHV i koji su danas u dubokoj starosti. Na taj način pokazujemo svu širinu svih struktura kada je u pitanju dob. Pokušali smo i uspjeli i obrazovnu strukturu pokriti, kada su u pitanju profesije kao i kada je u pitanju teritorijalni razmještaj od Palića do Mišićeva, Gornjeg i Donjeg Tavankuta, Mirgeša, svih područja Subotice, Male Bosne, Kaponje, Kucure, Verušića, Đurđina, Žednika, Čantavirskog puta, Bikova. Drugim riječima, u svim područjima gdje Hrvati žive uspjeli smo imati svog predstavnika. Prvi puta imamo na listi 67 kandidata što također govori o ozbiljnom i odgovornom pristupu i kvalitetnom odgovoru naših članova i simpatizera«, kazao je Žigmanov.

Posljednjih godina bilježi se afirmacija hrvatskog pitanja u Vojvodini i kada su u pitanju postignuća koje je DSHV imao u suradnji s HNV-om, kapitalni projekati, ukupni hrvatsko-srpski odnosi, dobivanje ministarskog mjesta u Vladi Srbije.

»To sve govori o tome da se s jedne strane prepoznajemo kao odgovorni politički partneri koji mogu voditi i državnu politiku i koji mogu biti konstruktivni kada je u pitanju kreiranje i provođenje svih relevantnih politika koji se od političkih predstavnika očekuju, a s druge strane da smo na unutarnjem manjinskom planu imali brojne beneficije, brojna postignuća. Prepoznati smo, bili smo subjekt međudržavnih susreta i delegacija; uistinu smo pravi posrednici kada je u pitanju rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, hrvatskog i srpskog naroda, naravno u domenama naše moći. Izlazimo pod vrlo jasnom političkom platformom Za pravednu Suboticu. Mi hoćemo ravnopravnost, integraciju i jednakost kada su u pitanju svi segmenti društvenog života. Prvo, hoćemo zaštitu prava hrvatske zajednice, institucionalnu podršku za zaštitu naših prava, počevši od službene uporabe jezika, s čime imamo izazova kada je u pitanju Grad Subotica i Grad Sombor, i u svim segmentima manjinskih prava od informiranja preko obrazovanja, kulture i službene uporabe jezika i pisma. Hoćemo jačati obrazovanje na hrvatskom jeziku, nećemo više da budemo u poziciju da se ćutimo sramotno da kada premijer Plenković u lipnju prošle godine pita tada premijerku Anu Brnabić zašto Grad Subotica nije izdao jedan dokument koji je osnov za formiranje i osnutak Hrvatskog školskog centra kao pravnog subjekta, zašto se na to čeka pet godina. Hoćemo da naši politički predstavnici unutar struktura i zakonodavnih i izvršne vlasti u lokalnim jedinicima interese i prava hrvatske zajednice artikuliraju unutar sistema. Ne s ulice, ne na visokim susretima visokih dužnosnika da kolegica Brnabić, tada premijerka, mora nelagodno pitati gradonačelnika zašto to nije urađeno, jer je to nešto što je normalno da se uradi. Naši zahtjevi nisu ni u kom slučaju izvan onoga što je zakonima Srbije i međunarodnim standardima omogućeno. Hoćemo da se sva zaprječavanja kada su u pitanju administrativni i formalno-pravni procesi ukinu. Ne želimo biti objekti bilo kakvih mjera koje vode u neravnopravni položaj ili ne daj Bože diskriminaciju«, kazao je Žigmanov.

DSHV će se dalje dosljedno zalagati za razvoj i očuvanje hrvatske kulture i baštine, kao što je Drama na hrvatskom jeziku u subotičkom Kazalištu.

»Mislimo da u gradu gdje nas ima značajni broj i gdje imamo baštinu možemo imati svoju jedinicu unutar kazališnog prostora jer ne smatramo sebe manje vrijednim od pripadnika drugih zajednica koje u profesionalnim teatrima imaju tri organizacijske jedinice. Pa nije valjda nekome nešto dopušteno, a nekima nije, nije valjda da jedna inicijativa koja je legitimna koja počiva na stručnom pristupu s vrlo jasnom vizijom se ne može ostvariti jer je pokreću hrvatske institucije? Ne, mi moramo znati da će naše zalaganje, DSHV-a, biti stalno dosljedno i odlučno kada su u pitanju sve legitmne inicijative. Isto tako hoćemo da se pitanje prostora za djelovanje Bunjevačkog kola trajno riješi, ne da budemo vječni podstanari u gradu čiji smo građani«, kazao je Žigmanov.

Na konferenciji za novinare on je govorio i o komunalnim i infrastrukturnim temama.

»Kada je u pitanju komunalna i druga infrastruktura, već ste čuli: hoćemo jednakost svih usluga koje imaju javna poduzeća i u tome smo uspjeli. Danas se otpad u sustavu JKP Čistoće i zelenila prikuplja u kantama u svim naseljenim mjestima. To nam je bila vrlo jasna poruka na početku prošloga mandata što smo artikulirali. Ne možemo imati na teritoriju grada da su pojedina naseljena mjesta s većim stupnjem usluga, a neka s manjim. Ne možemo se pomiriti s činjenicom da jedina tri naseljena mjesta nemaju vodovod i sva tri su, zamislite, s pretežitim stanovništvom hrvatske nacionalnosti. Mi ne kažemo da iza toga stoji namjera. Naprotiv. Mi samo konstatiramo i hoćemo da politike koje će Subotica voditi budu usmjerene na to da Tavankut, Gornji i Donji, i Mirgeš dobiju napokon vodovod, a ne da dva mejseca tijekom ljeta žive nedostojno kada su u pitanju standardi 21. stoljeća. Isto vrijedi kada je u pitanju cestovna infrastruktura, kada je u pitanju broj kvalitetnih atarskih putova i kada su u pitanju druge komunalne usluge kao što je plin. U svako naselje, ne samo u ona koja postoje na sjevernom obodu, već da bude nešto i prema jugu i jugozapadu i jugoistoku, i da planovi razvoja komunalne infrastrukture imaju uravnotežen i pravedan aspekt«, kazao je Žigmanov.

DSHV će se zalagati i da zdravstvena i socijalna skrb bude dostupna.

»Ne možemo dopustiti da mjesta koja imaju od 2.000 do 5.000 stanovnika nemaju uslugu ginekologa, pedijatra ili zubara. Moramo se zalagati da u svakom mjestu sa značajnijim brojem stanovnika socijalna i primarna zdravstvena usluga bude jednaka kao u gradu. Ne možemo graditi perspektivu unutar pojedinih područja mjesta s nejednakim uslugama«, kazao je predsjednk DSHV-a te dodao: »U programu DSHV-a je i zalaganje za nova radna mjesta, snažnije uključivanje u kreiranje lokalnih ekonomskih politika, za poduzetničke jedinice i u selima, afirmativno poticanje malih i srednjih poduzeća i kada je u pitanju njihovo teritorijalno razmještanje hoćemo iskoristiti prednosti narasle suradnje između Hrvatske i Srbije da povezujemo hrvatske proizvođače ovdje s hrvatskim tvrtkama i da stvaramo i u gospodarskom smislu čvršće povezivanje s onim inicijativama koje dolaze iz Hrvatske. Značajan broj Hrvata živi od poljoprivrede. Hoćemo veće poticaje, poticaje usmjerene na pojedine ciljne grupe, mlade poljoprivrednike i poljoprivrednice, hoćemo da pluraliziramo kada su u pitanju pojedina područja poljoprivredne aktivnosti s vrlo jasnim pravednim politikama poticaja i u stočarstvu i ratarstvu i voćarstvu i povrtlarstvu i drugim segmentima. Hoćemo da se resursi i mogućnosti koje nudi EU kada je u pitanju politika poljoprivrede, prije svega programi namijenjeni razvoju poljoprivrede kao što je IPARD, da se aktivnije uključe i predstavnici lokalnih vlasti; da ne budemo samo pasivni promatrači i da unutar takvih politika i mjera beneficije imaju i poljoprivrednici koji dolaze iz hrvatske zajednice«.

DSHV je zainteresiran i za očuvanje okoliša.

»Nećemo divlje deponije ni u jednom naselju pa onda ni u naseljima s većim brojem pripadnika hrvatske zajednice. Hoćemo da se politike i mjere koje se budu kreirale i provodile imaju efikasnost kada su u pitanju rezultati koje oni proklamiraju i na koncu mi hoćemo lokalnu samoupravu čije institucije će imati učinkovitu i efikasnu javnu administraciju koja će moći biti tako ekipirana da može dati odgovor na svaki izazov«, zaključio je Žigmanov.

J. D.