Tema
Stranke centra i dalje vodeće
Stabilna većina do sada vladajuće koalicije na centru, rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih glavna su obilježja izbora za Europski parlament koji su održani u državama članicama od 6. do 9. lipnja. U novom sazivu, usprkos najavama velikog uzleta krajnje ili radikalne desnice, odnos snaga će ostati manje-više isti. Krajnja desnica je dobila više zastupnika, ali na račun zelenih koji su značajno pali, a koalicija stranaka desnog centra, socijaldemokrata i liberala koja je u prethodnom sazivu bila u većini zadržat će taj status i u novom sazivu s 404 zastupnika. Novi saziv Europskog parlamenta broji ukupno 720 zastupnika, a za izbor predsjednika ili predsjednice Europske komisije potrebna je većina od 361 glasa.
Odnos snaga u parlamentu
Europska pučka stranka (EPP) u kojoj su okupljene stranke desnog centra imat će 189 zastupnika, socijaldemokrati će imati 135, a liberali 80 što je ukupno 404, a u prethodnom sazivu su imali ukupno 417 zastupnika.
Stranke tvrde desnice okupljene u zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR) će imati 72 zastupnika, tri više nego u prethodnom sazivu, dok će stranke krajnje desnice Identitet i demokracija (ID) imati 58 zastupnika, devet više nego u prethodnom sazivu. Zeleni su pali sa 71 na 52 zastupnika, a krajnja ljevica imat će 36 zastupnika, jednog manje nego u prethodnom mandatu. U grupi stranaka koje prvi puta ulaze u Europski parlament ili za koje se još ne zna kojoj će grupaciji pripadati ima 52 zastupnika. U toj su grupi i zastupnici Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz kluba krajnje desnice. Nezavisnih zastupnika će biti 46, šesnaest manje nego u prethodnom mandatu.
Glasanje u Srbiji
Na izborima u Srbiji je moglo glasati oko 100.000 građana Srbije koji imaju dvojna državljanstva Mađarske ili Hrvatske. Oko 67.000 Mađara, građana Srbije, upisano je u registar birača za EU izbore u Mađarskoj i oni su mogli glasati putem pošte ili u nedjelju u Veleposlanstvu Mađarske u Beogradu i Greneralnom konzulatu u Subotici ili poštom. Nacionalna izborna komisija je do 7. lipnja primila 33.209 glasačkih listića iz Srbije, što je 49,79 % registriranih birača. U Europskom parlamentu Mađarska ima 21 zastupnika.
Također je moglo glasati oko 38.000 građana Srbije koji imaju i državljanstvo Hrvatske, ali su oni mogli glasati samo u konzularnom odjelu Veleposlanstva R. Hrvatske u Beogradu i u Generalnom konzulatu R. Hrvatske u Subotici.
Posljedice izbora
Ovi su izbori, piše BBC, izazvali politički potres u Europi, a najveći gubitnici su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz. Prema predviđanjima, stranke krajnje desnice su zabilježile odlične rezultate u Francuskoj i u Njemačkoj, zemljama stupovima Europske unije i u još nekim zemljama EU. Zbog teškog poraza njegove stranke od Nacionalnog okupljanja Marine le Pen, Macron se hitno obratio naciji i saopćio kako je raspustio parlament i da će raspisati izvanredne nacionalne izbore za 30. lipanj i 7. srpanj.
U Njemačkoj su i stranke na vlasti očigledno izgubile povjerenje građana. Socijaldemokrati su s 13,9 % ostvarili najgori rezultat ikada na nekim nacionalnim izborima, Zeleni su pali na 11,9 %, a liberali su dobili 5,2 %. S druge strane, stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD) prošla je bolje sa 16,5 % osvojenih glasova. Pobjednici izbora su Demokršćani, savez CDU i CSU, koji su zajedno dobili oko 30 % i koji pozivaju na nove izbore u Njemačkoj smatrajući da je izborima izglasano nepovjerenje kancelaru Olafu Scholtzu koji, međutim, ne želi raspisati prijevremene izbore već očekuju da će biti raspisani redovito na jesen 2025. godine, piše Deutche Welle. Njihova odluka je takva vjerojatno i zbog činjenice da bi njemački kancelar – za razliku od francuskog predsjednika – na izvanrednim izborima vjerojatno izgubio. Macrona direktno bira narod i na funkciji je do 2027. godine, dok njemačkog kancelara bira većina zastupnika u Bundestagu, navodi Deutcshe Welle.
Braća Italije premijerke Giorgie Meloni osvojila je najviše glasova na izborima za EP (28,85 %) i time potvrdila status najpopularnije stranke u Italiji. Na drugom mjestu je lijeva oporbena Demokratska partija (24,04 %), zatim slijedi druga glavna oporbena stranka, Pokret pet zvjezdica (9,91 %), a stranka pokojnog premijera Silvia Berlusconija Forca Italia osvojila je 9,72 %. Krajnje desna Liga Matea Salvinija osvojila je 8 % glasova.
U Mađarskoj je Fidesz, stranka mađarskog premijera Viktora Orbána, osvojila 43,5 % glasova, nešto manje od očekivanog, dok je stranka Poštovanje i sloboda (TISZA) Petra Magyara s 31 % nadmašila očekivanja. Fidesz će tako u novom sazivu umjesto dosadašnjih 13 imati 11 mandata, dok bi liberalno-konzervativna stranka TISZA trebala imati 7 mandata. Ta stranka je osnovana 2021. godine i još nije jasno kojoj će se političkoj grupaciji pridružiti.
U Slovačkoj je prozapadna oporbena stranka Progresivna Slovačka osvojila 27,81 % glasova dok je stranka slovačkog premijera Roberta Fica SMER – socijaldemokracija, koja se protivi daljem naoružavanju Ukrajine, dobila glasove 24,76 % birača. Republikanska stranka osvojila je 12,53 %, Glas-SD 7,18 %, a Kršćansko-demokratski pokret 7,14 % glasova.
Rezultati izbora u Hrvatskoj
Državljani Hrvatske birali su 12 zastupnika u Europski parlament. Odaziv je bio svega 21,32 %, za 8,53 % manje nego na izborima 2019. Hrvatska demokratska zajednica osvojila je šest mandata (34,6 % glasova), Socijaldemokratska partija četiri s 25,96 % glasova, a po jedan mandat osvojili su Domovinski pokret (8,82 % glasova) i Možemo! (5,92 % glasova).
Na listi HDZ-a najviše glasova dobio je premijer Andrej Plenković (39,7 posto liste ili 101.820), ali budući da on neće ići u Europski parlament, HDZ će u njemu predstavljati Dubravka Šuica (8.864 glasova), Davor Ivo Stier (25.424 glasa), Karlo Ressler (6.273 glasa), Nikolina Brnjac (7.734 glasa), Željana Zovko (6.707 glasova) i Sunčana Glavak (4.840).
S liste koalicije okupljene oko SDP-a u Europski parlament ulaze nositeljica Biljana Borzan, koja je dobila 83.656 glasova, Tonino Picula koji je dobio oko 31 tisuće glasova, Predrag Matić Fred (17.239 glasova) te Romana Jerković (1.005 glasova).
Domovinski pokret se na izborima potvrdio kao treća politička grupacija na hrvatskoj političkoj sceni. Dobili su oko 66.500 glasova u Hrvatskoj i inozemstvu. Iako je listu nosio predsjednik stranke Ivan Penava, najveći broj glasova (35.303 glasa ili 53,99 posto liste) dobio je Stephen Nikola Bartulica koji ulazi u EP.
Politička platforma Možemo! osvojila je posljednji hrvatski mandat u Europskom parlamentu. Najviše glasova na listi dobila je Ivana Kekin (11.307 glasova ili 25 posto liste) koja međutim ostaje u Hrvatskom saboru, a u EP odlazi nositelj liste Gordan Bosanac koji je dobio 6.134 glasa ili oko 14 posto liste.
Razlike u odzivu
Velike su razlike bile u odazivu birača na izborima za EP, tako je u Belgiji skoro 90 % birača izišlo na izbore a u Luksemburgu 82 % (u ovim je državama izlazak na izbore obavezan prema zakonu), Malti 73 %, Njemačkoj 65 %, Mađarskoj 60 %, Danskoj i Cipru oko 58 %, Rumunjskoj 52 %, Francuskoj, Španjolskoj i Švedskoj oko 50 %, Sloveniji i Poljskoj oko 41 %, Finskoj 40 %, Estoniji 38 %, Češkoj i Portugalu 36 %, Slovačkoj i Latviji 34 %, Bugarskoj 32 %, Litvi 28 %, a najniži odaziv birača bio je u Hrvatskoj 21,34 %.
Izbori održani u Srbiji
Na izborima za Europski parlament 390 hrvatskih državljana s prebivalištem u Srbiji iskoristilo je svoje biračko pravo, a od toga je približno 56 % glasalo za kandidate Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
U Subotici, u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske, glasalo je 237 državljana Hrvatske. Od njih 168 je svoj glas dalo HDZ-u, dok je 148 glasova pripalo nositelju liste Andreju Plenkoviću. U Beogradu, u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, od 110 izašlih birača, 12 je podržalo HDZ.
Ukupno je za one liste koje su ušle u Europski parlament glasalo za HDZ 218 birača (56,04 %), za Možemo! 40 (10,28 %), koaliciju oko SDP-a 32 (8,22 %) i za Domovinski pokret 6 (1,54 %). Ostali su glasali za druge liste koje nisu osvojile mandate.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić rekla je nakon što je glasovala u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Subotici kako je HNV poticao ljude da iziđu na izbore i glasuju za one »koji su nam i do sada otvarali vrata«.
»Nadamo se da ćemo sada svoj glas moći dobaciti i do Europskog parlamenta. Naime, Hrvatska demokratska zajednica ima izuzetno dobru suradnju i izuzetno dobro poznaje prilike Hrvata u Srbiji i smatramo da je ovo jako važno da se za naše stanje i prilike čuje i u Europskom parlamentu. Ovom bih se prilikom zahvalila i svima onima koji su izišli na glasanje kada smo birali zastupnike za Hrvatski sabor nedavno, koji su vjerovali i koji su pokazali da naš glas ima težinu da nije besmisleno izlaziti na izbore i da zaista nekada nešto možemo promijeniti. Jako je i sada važno da se naš glas čuje u EP, a dodatna vrijednost je i da je vladajuća stranka u Srbiji članica iste Europske pučke partije kao i HDZ i ovo je prilika možda da se borimo za neke zajedničke vrijednosti«, rekla je Jasna Vojnić.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) čestitao je HDZ-u na pobjedi. Predsjednik DSHV-a i ministar u Vladi Republike Srbije Tomislav Žigmanov izrazio je zadovoljstvo velikom podrškom hrvatskih državljana iz Srbije ovoj stranci i njenom nositelju Andreju Plenkoviću.
»Čestitam na uvjerljivoj pobjedi! Veselimo se nastavku plodonosne suradnje za dobrobit Hrvata u Vojvodini«, napisao je Žigmanov na društvenoj mreži X.
On je podsjetio kako je prije izbora pozvao sunarodnjake u Srbiji da podrže HDZ, ističući da se ova stranka pokazala odgovornom u vođenju europskih politika te da je značajno doprinijela poboljšanju položaja hrvatske manjine.
»Naravno, budući da smo građani i Srbije, to ima i svoje posljedice kada su u pitanju određene politike koje nisu usuglašene i nisu u suglasju sa stavovima i određenim mjerama koje se odvijaju, događaju i zastupaju unutar Srbije. U tom smislu bili smo svjedoci u proteklih 11 godina, otkako je Hrvatska postala članica EU, da je bilo različitih stavova, različitih iskustava i da smo u određenim situacijama trpjeli i drukčije, osim pozitivnih, utjecaje i prilike. Vjerujem da usuglašeno djelovanje i vodstva hrvatske zajednice i tijela vlasti u Hrvatskoj s vrlo jasnom platformom novih politika kada su u pitanju europske integracije zapadnog Balkana i programa rasta koji otvara perspektivu i za Srbiju u EU integracijama, da možemo onda bez napetosti i samo s beneficijama ići dalje i kada su u pitanju EU integracije i prinosi koje DSHV prije svega kao stranka posvećena ovim integracijama može tome pridonijeti«, kazao je Žigmanov nakon glasovanja.
Prema neslužbenim procjenama, oko 30.000 hrvatskih državljana s prebivalištem u Srbiji ima pravo glasa na izborima.
J. D. / Foto: Agencija Verian za Europski parlament
