Kultura
Bunjevačka »ruva« na modnoj pisti
U četvrtak, 13. lipnja, dvorana HKC-a Bunjevačko kolo na kratko je postala modna pista. Namjesto svjetski poznatih modnih kreatora, upisana su imena dviju žena koje vole svoje: Nade Sudarević i Ružice Kozma. S velikom ljubavlju, puno rada i strpljenja sašile su više od 40 »velikih bunjevačkih ruva«, a dio onoga što rade prezentirale su na reviji nošnje u organizaciji Hrvatskog ženskog foruma CroFemina.
Osim prekrasnih nošnji koje stilski i materijalima podsjećaju na one s početka XIX. stoljeća, publiku je oduševio i njihova gesta. Ovom prilikom darovale su nošnje HKUD-u Vladimir Nazor iz Sombora, HKPD-u Matija Gubec iz Tavankuta i HKC-u Bunjevačko kolo iz Subotice.
Kako su rekle, misao koja ih je vodila dok su šivale nošnju i u nju utkale tisuće sati, milijune uboda iglom i neopisivu ljubav prema svome blagu, bila je da ju mladi nose. Upravo to razlog je što su učinile ovu gestu, jer samo tako će nošnja živjeti.
Veliko ruvo
»Ideja o reviji rođena je davno, no sada smo stasali da ju možemo i uraditi. Ono što me je osobno dirnulo jest dostojanstvenost i elegancija naših cura koje su ovu reviju nosile kako i priliči«, priča Nada Sudarević i dodaje: »Onaj praktični dio, koji mi je najdraži, jest da se ta nošnja nosi i do 40 puta godišnje. Jedino tada sve ovo šivanje ima smisla. To je za mene najveća vrijednost.«
Za izradu nošnje potreban je odgovarajući materijal, koje autorice nabavljaju u Turskoj, Beogradu i gdje god naiđu na nešto odgovarajuće. No, za jedno veliko ruvo potrebno je dva-tri tjedna, a nekad i mjesec dana.
»Ono što je danas prikazano je rađeno posljednjih 4-5 godina, a baš za ovu prigodu sašiveno je novih 10-15 kompleta. Nošnju koju izradimo volimo da se nosi, jer čemu je šivamo ako će stajati u ormaru. U KUD-ovima vidimo da je potreba za velikim ruvima, te smo odlučile njima ih i darovati« priča autorica Ružica Kozma i pojašnjava kako ona i Nada ovo rade kao hobi, odnosno uz posao koji im je primarni. Nisu imale problema kod »traženja« cura koje bi nosile nošnju na reviji, naprotiv kako je Sudarević rekla, bilo je više zainteresiranih nego što su imale nošnje.
Kompletna revija bila je jedan iskorak u nešto novo, a za to je zaslužan i Marin Jaramazović, koji je bio zadužen za »koreografiju«, odnosno za izlazak modela na modnu pistu, ali i rasvjetu koja je oplemenila i izdigla ovaj događaj. Veliki broj ljudi je uključen u organizaciju i pomoć oko revije nošnje, dok je skupa s autoricama za cure bila zadužena Dunja Šimić, a za momke Marin Jaramazović.
»Ruvo koje sam nosila nekada su nosile snaše. Izuzetna mi je čast i drago da su mene pozvali i da sam imala priliku biti dio ovog događaja. Nada i Ružica su imale puno posla, a mi smo imale svega par proba i reviju, ali smo uživali i nama folklorašima je nositi nošnju samo ponos, nikako teret«, rekla je jedna od modela Anja Borović.
O reviji nošnje modna kreatorica Marija Šabić između ostaloga je rekla:
»Svim srcem podržavam ideju izrade novog tradicijskoj ruva, kao iskoraka i napretka u evaluacije bunjevačke svečane nošnje. Tradicija je kao naše sidro i uzor, ali estetska evolucija naše divne bunjevačke nošnje baš s ovakvim većim ili manjim usavršavanjima, promjenama, prilagođavanjima, a da pri tom ne gubi autentičnost pravi je put. Radost stvaranja je nemjerljiva kada je povezana s estetikom, tada postaje životna nagrada«.
Revija za pamćenje
Događaju su nazočili i izaslanik Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i saborski zastupnik Goran Ivanović Lac, te predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić.
Ovom prigodom Ivanović je naglasio kako je šivanje ovakve nošnje prva ljubav utkana u nju, dok je gracioznost kojom su djevojke i momci iznijeli reviju ono što kompletira samo ruho i zaokružuje cjelinu. Također, istaknuo je:
»Budite ono što jeste. Malo je ovakvih prilika i malo ovakvih ruva, i naroda koji s tolikim ponosom, žarom i srcem nosi svoje ruho«.
»Moramo biti svjesni da su iza ovoga dani i noći rada, puno detalja i da to nije jednostavno. Gracioznost s kojom su mladi nosili nošnju i ljubavi prema njoj govori što je očito: da je nošnja mladim važna, te hvala svima koji su doprinijeli da je oni zavole«, rekla je među ostalim Vojnić i dodala kako se ovim primjerom pokazalo da tradicija i tehnika današnjice mogu biti atraktivni spoj.
Darovana nošnja otići će između ostaloga i u HKUD Vladimir Nazor u Sombor čiji predsjednik Tomica Vuković nije skrivao radost, ali i iznenađenje ovom gestom.
»Zaista sam ostao iznenađen i presretan što smo dobili dvije prekrasne nošnje. Imamo u planu šivanje nove nošnje, ali ovaj dar je nešto što nismo očekivali. Sve ukupno je bilo fantastično. Iskreno, u Hrvatskom domu nisam nikada imao priliku vidjeti ovako nešto, a naša želja je prikupiti staru originalnu nošnju, koja se čuva na salašima i prikazati je na jednom mjestu, ali o tome ćemo kad dođe do toga«, kaže Vuković.
Oduševljena je bila i predsjednica HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta.
»Puna sam emocija, ovo je bilo fantastično. Cure su graciozno nosile nošnju i bilo je uživanje. Mislim da je ovo dobar iskorak. Osim toga, iznenađena sam i dirnuta ovom gestom i darom koji smo mi kao društvo dobili. Dvije nošnje koje ćemo čuvati i radosno nositi«, rekla je Mira Tumbas.
Najveći broj, čak 14 kompleta nošnje, dobio je HKC Bunjevačko kolo u kojem su svoj rad za folklor Nada i Ružica i započele:
»Dirnuti smo i zatečeni ovim činom. Nada i Ružica su u posljednje četiri godine za Bunjavačko kolo šivale veliki broj nošnji, ali isto tako su nebrojeno puta pomagale i radile za naše folkloraše i to na dobrovoljnoj bazi. Njihova izuzetna požrtvovnost se i sada pokazala i dokazala njihovu ljubav prema nošnji. Čast nam je bila ustupiti prostor za ovakav događaj i ustupiti naše ljudske resurse«, rekao je predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo Lazar Cvijin.
Na reviji nošnje bio je i direktor UBH-a Dužijanca i ljubitelj nošnje je, te autor monografije Blago iz dolafa Marinko Piuković, koji je rekao:
»Nadi i Ružici pohvale za rad, ne samo za šivanje, nego za sve detalje o kojima su vodile računa. Mislim da je zajednica bogatija s velikim fondom nošnji, ali i ono što je najvažnije stvorila se prilika da i pojedinci mogu šivati sebi vlastitu nošnju. Vrlo je značajno što su svojom ustrajnošću sve ovo uspjele napraviti i na ovakav način prezentirati. Zaljubljenik sam u stare komade nošnje, ali ovo me podsjeća da su i današnji rariteti nekada bile nove nošnje, te će tako za naredne generacije i ove nošnje biti rariteti. Time je ovo što one rade veliko i značajno«.
Dio ove nošnje sigurno će se prikazati na brojnim folklornim manifestacijama, ali i na ulicama Subotice, ako ne prije, onda za veliku Dužijancu.
Ž. V.
