Tema
Koristimo li svoje pravo?
Iako je školska godina, bar za učenike, gotova, za nastavni kadar te stručno osoblje školska godina traje sve do 31. kolovoza, a već sljedećeg dana započinje nova. Među posljednjim anketiranjima roditeljima, odnosno skrbnicima, ponuđena je anketa koja nudi mogućnost izbornog predmeta – materinji jezik i govor s elementima nacionalne kulture.
Između 16 jezika i govora koji se nude je i hrvatski jezik. Pitanje koje nas je zagolicalo jest provode li se te ankete u svim školama i tko kontrolira njihovu ispravnost? Odgovor, kao i uvijek nismo dobili u potpunosti, ali ono s terena jest da se ankete redovito provode, a kontrole zapravo ima samo kada školu posjeti prosvjetna inspekcija.
Obvezna anketa za sve učenike
Sukladno propisima kojime se uređuju planovi i program nastave i učenja u osnovnim i srednjim školama, roditeljima, odnosno skrbnicima, se ponudi jedinstvena anketa i oni pisanim izjašnjavanjem imaju mogućnost izbora. Osim toga, roditeljima se nudi i anketni list s obveznim izbornim predmetima gdje pripadaju vjeronauk (katolički, pravoslavni, muslimanski) ili građanski odgoj.
Milana Minarski iz Školske uprave Sombor pojasnila je kako je taj anketni list obveza svakog ravnatelja škole i apsolutno nije upitno hoće li biti provedena anketa nego je to obveza.
»Kao i sve drugo, tako je i s ovim anketnim listićima koji kada stignu iz Ministarstva prosvjete, mi prosljeđujemo školama. Svi ravnatelji su u obvezi odraditi anketu i koliko imaju učenika na popisu, toliko moraju imati i papira«, kaže Minarski i pojašnjava kako Školska uprava nije nadležna za provjeru istog, ali ako prosvjetna inspekcija posjeti školu ima pravo tražiti i anketne listove i provjeriti je li svako dijete, odnosno roditelj/skrbnik anketiran.
Anketiranje se obavlja za sve učenike do kraja školske godine, jedina iznimka su prvaši, koji se anketiraju odmah po početku školske godine. Tijekom ljeta na temelju dobivenih rezultata anketiranja formiraju se skupine za određenu školu. Minimalni broj učenika da bi se pokrenula skupina jest 5 zainteresiranih učenika, a kada brojka prelazi 15 i više, formiraju se nove skupine. Za sve njih traži se suglasnost određenog nacionalnog vijeća i dozvola Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja. Odjeli, odnosno skupine za izborni premet mogu biti, u zavisnosti od broja zainteresiranih učenika na nivou odjela (isti uzrast), ali isto tako i da ju čine učenici različitog uzrasta, što je osobito praksa u školama u kojima je mali broj učenika.
Hrvatsko nacionalno vijeće, kada je u pitanju izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, pomaže oko promocije u bilo kom mjestu u vidu podrške i nastavnog kadra, te je u suradnji sa stručnim kadrom izdao udžbenik za ovaj premet, i to za prvi i drugi razred. Udžbenik za 3. i 4. razred je u izradi, a u planu su i udžbenici za sve razrede.
Ovaj predmet u protekloj školskoj godini izučavalo je oko 500 djece, i to u sljedećim mjestima: Đurđin, Tavankut, Sombor, Monoštor, Sonta, Vajska, Plavna, Bereg, Bezdan, Šid, Sot i Srijemska Mitrovica.
»Učenici koji pohađaju ovaj izborni predmet osjete benefite zajednice, osobito u onim mjestima gdje nema cjelovite nastave. Potičemo roditelje iz drugih mjesta gdje ima Hrvata, primjerice Ruma, Bač i Žednik da se odvaže i upišu djecu na ovaj izborni premet. Dobar primjer tome je Lemeš, gdje postoje naznake da će se od sljedeće školske godine hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izučavati i u ovom mjestu. Važno je kada imamo mogućnost koristiti svoja prava i bar dva sata tjedno da djeca mogu učiti o svom jeziku, svojoj kulturi, povijesti, matičnoj domovini«, ističe predsjednica Odbora za obrazovanje pri HNV-u Nataša Francuz i napominje da je nastavni kadar bio u dogovoru s ravnateljima škola i da se vodi računa da to bude jezično stručni kadar, ali isto tako da te osobe budu dio zajednice, koje poznaju naše običaje, tradiciju i kulturu.
Od 3 do 130 učenika
Osim u školama, hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture izučava se u pojedinim mjestima i u sklopu kulturno-umjetničkog društva. Takav primjer postoji u Somboru i u Srijemskoj Mitrovici. Naime, u ovim slučajevima kada je nastava izvan škole, nastavnika plaća Ministarstvo znanosti i obrazovanja Hrvatske i to je uglavnom za učenike srednjih škola.
Konkretno, u Srijemskoj Mitrovici hrvatski jezik kao izborni predmet izučava se u pet osnovnih škola: Sveti Sava, Boško Palkovljević Pinki, Jovan Popović, Slobodan Bajić Paja i Jovan Jovanović Zmaj, a nastavnik je Dario Španović, koji osim u spomenutim škola izborni predmet predaje i u uredu HNV-a u Srijemskoj Mitrovici i to za zainteresirane učenike srednjih škola.
»Što se tiče osnovne škole, sva djeca su dobila ankete, dok će se anketa za srednju školu obaviti u srpnju budući da tada Ministarstvo znanosti šalje ankete«, priča Španović i pojašnjava: »Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture protekle školske godine, kada je u pitanju osnovna škola, pohađalo je njih 42, dok je u srednjoj školi bilo 24 učenika. Dodatni program koji imamo za učenike koji pohađaju ovaj predmet jest projekt koji je zaživio još 2011. godine pod nazivom Upoznaj domovinu u sklopu kojeg putujemo u Hrvatsku i svake godine obiđemo određenu županiju. Hrvatsko nacionalno vijeće nam plati prijevoz, dok mi putem natječaja osiguramo novac za ostalo. To je neki vid nagrade djeci, pa možda i dodatni poticaj«.
Španović je također napomenuo da i u narednoj školskoj godini očekuje isti broj ili blagi porast učenika. Proteklih godina pokušalo se s formiranjem skupine učenika u Novom Sadu i Petrovaradinu, no to još uvijek nije zaživjeilo.
Kada je u pitanju škola u Sotu, gdje se nastava odvija samo u nižim razredima i gdje je svega 10 učenika u cijeloj školi, ovaj predmet po riječima nastavnice Ane Hodak izučava svega troje učenika. Ono što je također napomenula jest da se ovaj predmet izučava i u centralnoj školi Sremski front u Šidu i to među učenicima viših razreda osnovne škole. Problem koji »muči« Sot, kao i druga mjesta i škole jest mali broj djece uopće. Tako od jeseni u Sotu neće biti prvaša, te će brojka i u narednoj školskoj godini za izborni predmet ostati ista.
OŠ Moše Pijade u Beregu ima isti problem, odnosno sve manji broj učenika.
»Anketa je provedena i zainteresirane djece ima sigurno, e sad koliko će skupina biti i koji broj, to ćemo saznati kad počne nova školska godina. U ovoj je hrvatski jezik pohađalo 23 učenika, od ukupno 44 učenika u cijeloj školi. Pretpostavljam da će brojka biti vrlo slična, odnosno nešto manja, jer je iz škole izašlo šest osmaša, a ima svega tri prvaša«, priča nastavnica Tamara Lerić.
U svim školama je isti problem, odnosno broj učenika je u opadanju, ali valja spomenuti i primjere gdje su brojke veće. U OŠ Ivan Goran Kovačić u Sonti na hrvatskom jeziku ima 130 učenika, dok u OŠ 22. oktobar u Monoštoru ovaj predmet izučava 117 učenika, te dodatno postoji i cjelovita nastavu na hrvatskom jeziku.
Primjera na terenu ima raznih, pa tako i da nastavu na hrvatskom upisuju i djeca iz nacionalno mješovitih brakova, gdje su napomenuli da žele da njihova djeca nauče tradiciju i kulturu i drugog roditelja koji pripada nacionalnoj manjini. Može li se brojka povećati? Sigurno je da može, pa i da se mogu formirati nove skupine u mjestima gdje Hrvata ima, samo je uvijek potrebno da »netko drugi« krene prvi.
Ž. V.
