Tema

Najbolesniji stanovnici sjeverne Vojvodine

U Srbiji najviše ljudi oboli i umre od raka pluća i bronhi. Nakon njega, po učestalosti javljanja kancera slijedi rak debelog crijeva te rak dojke. Stopa obolijevanja od raka najveća je u Vojvodini, odnosno u njezinim sjevernim dijelovima – zapadna Bačka, sjeverna Bačka i sjeverni Banat.

Rezultati su ovo Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut za 2021. godinu.

Rak pluća i debelog crijeva

Prema rezultatima Batuta 2021. broj oboljelih od raka bio je 42.000, među kojima je više oboljelih muškaraca nego li žena za 3000. Iste godine, broj umrlih bio je 20.000, od kojih je također više muškaraca umrlo. Stope obolijevanja od raka na 100.000 stanovnika najveće su u Zapadnobačkom, Sjevernobanatskom i Sjevernobačkom okrugu te predstavljaju najviše stope ne samo za Vojvodinu, nego na razini cijele države.

Najveći udio oboljelih od malignih bolesti zauzima rak pluća i bronhi (16,6 %), potom rak debelog crijeva (12,4 %), dojke (10,8 %), kože bez melanoma (5,6 %), mokraćne bešike (5,6 %), prostate (5,4 %), pankreasa (3,7 %), želuca (2,9 %), grlića maternice (2,6 %), mozga (2,5 %), dok na druge lokalizacije odlazi 31,8 %.

Najviše ljudi je 2021. u odnosu na sva maligna oboljenja umrlo od raka pluća i bronhi (23,1 %), raka debelog crijeva (12,5 %), dojke (9 %), pankreasa (5,8 %), prostate (4,9 %), želuca (3,6 %), jetre (3,6 %), mokraćne bešike (3,5 %), raka mozga (2,9 %), leukemije (2,3 %), a od drugih lokalizacija umrlo je 28,9 % oboljelih.

Najviše žena oboli i umre od raka dojke, pluća i bronhi te raka debelog crijeva, dok muškaraca od pluća i bronhi, raka debelog crijeva i raka prostate.

Od raka je najviše oboljelo i umrlo pacijenata u uzrasnoj dobi od 65 do 74 godine.

Od raka pluća i bronhi najviše ima oboljelih muškaraca u Sjevernobanatskom i Srednjobanatskom okrugu, a žena u Srijemskom, Srednjobanatskom, Zapadnobačkom i Sjevernobačkom okrugu.

Najveću stopu obolijevanja od raka debelog crijeva imaju muškarci u Sjevernobačkom okrugu, dok je kod žena on najzastupljeniji u Sjevernobanatskom, Pirotskom i Srijemskom okrugu.

Od raka dojke najveća stopa obolijevanja je u Rasinskom, Sjevernobanatskom i Sjevernobačkom okrugu.

Promatrajući područje Vojvodine, najučestaliji rak je isti kao na razini cijele države – rak pluća i bronhija od kojega je 2021. oboljelo 2052 osobe među kojima je čak 1341 muškarca. Odmah poslije njega slijedi rak debelog crijeva od kojega je oboljelo za jednu godinu u Vojvodini 1775 osoba te rak dojke s novih 1252 pacijentica iz Vojvodine.

Gledano po vojvođanskim okruzima rak pluća i bronhi vodeći je po broju oboljelih u svim okruzima osim u Sjevernobačkom gdje od ovoga kancera ima više oboljelih od raka debelog crijeva.

Sam svoj doktor

Kako je biti onkološki pacijent u okrugu s najvišom stopom maligniteta s nama je podijelila Tatjana Kolar iz Sombora koja se već treću godinu bori s rakom dojke.

Kako ona kaže, onkološki pacijenti u Srbiji se susreću s nizom problema, od loše organizacije zdravstvenog sustava u kojemu bolesnici moraju »pješice« prikupljati upute, manjka aparata i skenera za dijagnozu bolesti, nedostatka stručnih liječnika, neorganiziranosti transporta pacijenata do kliničkog centra gdje primaju terapije te zaključuje kako su pacijenti prinuđeni biti sami sebi doktori ispred svih doktora.

»Najprije idem kod onkologa u Sombor, onda kod liječnika opće prakse koji ispisuje upute za Kamenicu koje nosim na ovjeru u socijalno. Na ovjeri u socijalnom je uvijek gužva, nekad se čeka i do pet dana i svi bolesnici, nas 50 stojimo u hodniku veličine dva sa tri. Kada krenu kemoterapije, između njih ne smije biti pauza veća od mjesec dana, što nije dovoljno da se urade sve potrebne analize i snimanja u matičnom gradu. Onda shvatiš da pored toga što si bolestan moraš biti sebi doktor ispred svih doktora i da se snalaziš i zakazuješ prije nego što li i dobiješ uput«, kaže Kolar i dodaje da je nedostatak adekvatne medicinske opreme ogroman.

»Prošle godine sam u srpnju, na 40 stupnjeva išla u Kamenicu (javnim prijevozom) da zakažem magnetnu rezonancu. Tada mi je gospođa na šalteru rekla da termini nisu otvoreni i da je svakako do listopada sve zauzeto. Koji mjesec prije tog sam trebala ići na CT snimanje. Aparat je u Somboru bio pokvaren, u Subotici također tako da je na ovom području Vojvodine ostao još samo jedan, najbliži u Vrbasu!«, priča Kolar.

Kako bi istjerala pravdu, priča da se jednom prigodom obratila i zaštitniku pacijenata, ali bezuspješno jer bolnica u Kamenici nije htjela izdati potvrdu da joj ne mogu uraditi neophodne pretrage u roku od mjesec dana.

Naša sugovornica kaže kako je nekoliko puta apelirala Gradu Somboru da se umjesto refundiranja troškova prijevoza do Kamenice organizira svakodnevni kombi prijevoz, jer kaže, nažalost potrebe za to ima s obzirom na veliki broj oboljelih sugrađana.

»Naravno da su apeli prošli bezuspješno. Zamislite da ste bolesni, povraćate, slabi, s niskom razinom leukocita u krvi i da morate autobusom ili vlakom ići do Novog Sada, a potom gradskim prijevozom do Kamenice na terapiju!«

Ipak, ono što najviše od svega smeta Kolar je, kaže, činjenica da se pacijenti liječe po protokolu.

»Svatko od nas je individua, jedinka koja drukčije reagira na bolest i terapiju, a oni nas liječe kao po nekom receptu, a ne kao čovjek čovjeka.«

Javne ustanove šute

Koliko uposlenih onkologa ima u somborskoj bolnici nismo dobili odgovor od Uprave ove ustanove niti nakon dva tjedna čekanja. Kolar kaže da je do proljetos bilo tri iskusna onkologa od kojih su dva otišla u mirovinu, a jedan je promijenio posao te da je trenutačno uposleno dvije mlade nove doktorice.

Iz Opće bolnice Subotica dogovor smo dobili kako ovdje radi tri onkologa, dva su na specijalizaciji te da im je u planu uposliti još.

Na upit koliko onkologa stoji na raspolaganju stanovnicima Sjevernobanatskog područja nismo dobili službene podatke niti iz bolnice iz Sente niti iz Kikinde.

Isto tako nismo dobili niti odgovor iz Zavoda za javno zdravlje Subotica na upit kako se objašnjava iznadprosječno velika stopa oboljelih od raka u tom dijelu Srbije i radi li se ili je u planu raditi istraživanje na tu temu.

Iz subotičkog Udruženje za podršku ženama oboljelim i liječenim od karcinoma dojke Jedna uz drugu kažu kako se žene, odnosno stanovnici Subotice pa i Srbije protiv evidentno loših uvjeta zdravstvenog sustava trebaju boriti prevencijom.

»Mi ne raspolažemo sa znanstvenim podacima, zašto kod nas ima tako puno oboljelih od malignih bolesti, ali znamo da razvoju malignih stanica u našem tijelu potpomažu stres, fizička neaktivnost, loša prehrana itd. Znajući to, uvijek savjetujemo da svatko krene od sebe i čuva svoje zdravlje. Također, zalažemo se da se uvedu obvezni mamografski pregledi žena radi ranijeg otkrivanja raka dojke, čime bi se značajno povećala šansa za preživljavanjem ove bolesti«, kaže predsjednica Udruženja Milica Pećerić.

J. D. B.