Tema
Skupština zasjeda, građani prosvjeduju
Skupština Srbije započela je 23. srpnja prvu izvanrednu sjednicu na čijem je dnevnom redu ukupno 60 točaka. Među njima je Prijedlog odluke o usvajanju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, poskupljenje pretplate za javni servis, nekoliko zakona o zaduživanju dok je tema vezana za projekt Jadar, iako nije na dnevnom redu, u centru brojnih polemika.
Sjednica je počela postavljanjem zastupničkih pitanja, poslije čega je počela rasprava po dnevnom redu te amandmanima.
Pitanja za Vladu
Prije prelaska na dnevni red zastupnici su postavljali pitanja izvršnoj vlasti. Najviše interesa zastupnici oporbe pokazali su za projekt Jadar, dok je zastupnik Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković upitao nadležne do kada će se tolerirati govor mržnje i pozivi na ubojstva državnih dužnosnika.
Đorđe Stanković iz Narodnog pokreta Srbije smatra da su budućnost maline, jabuke, hrana uopće, a ne »ono što ćemo kopati i zagaditi životnu sredinu«. Iz Stranke slobode i pravde su ponovo tražili da se raspišu izbori i da građani odluče jesu li za kopanje litija. Zastupnik Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta zapitao je predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić zašto je, kako je rekao, »slagala građane Srbije kada je rekla da je projekt Jadar gotov«. Ministarica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović je rekla da su priče o raseljavanju ljudi zbog projekta Jadar neistinite i da se sve to radi kako bi se širila panika i strah.
Ministar financija Siniša Mali rekao je kako je proračun Srbije stabilan i da na računu trenutno ima 740 milijardi dinara, odnosno više od 6,5 milijardi eura, što je više nego što je potrebno za normalno funkcioniranje zemlje. On je, odgovarajući na kritike zastupnika, rekao da će Vlada Srbije nastaviti ulagati u projekte koji popravljaju kvalitetu života građana Srbije, u putove, škole, objekte za Expo 2027.
»Kažete da se zadužujemo, a važno je da građani znaju kako je udio duga u BDP-u Srbije manji od 50 posto«, istakao je Mali.
60 točaka na dnevnom redu
Prijedlog Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda je 8. lipnja 2024. godine u Beogradu proglasio Svesrpski sabor naroda Srbije i Republike Srpske. U deklaraciji, među ostalim, piše kako se uzima u obzir trajna opredijeljenost za očuvanje mira, političke i ekonomske stabilnosti, samostalnosti u odlučivanju, integriteta Srbije i integriteta RS u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
»Ovo je program koji je 2. srpnja ove godine usvojila i Narodna skupština Republike Srpske i koji je dobio blagoslov njegove svetosti i patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve, gospodina Porfirija. Mi se trebamo izjasniti o 49 točaka ovog programa koje jasno, glasno, prijateljski i dobronamjerno uz uvažavanje svega i svih proklamiraju našu narodnu sabornost i jedinstvo«, rekao je premijer Miloš Vučević.
U Deklaraciji se navodi kako srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu, kako postoji neophodnost održavanja Svesrpskog sabora jednom u dvije godine, kao i da će se realizirati proces nacionalnog pomirenja.
Druga točka dnevnog reda od ukupno 60 je poskupljenje pretplate za javni servis, a zatim slijede prijedlozi izmjene Zakona o posebnim uvjetima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga sigurnosti, kao i Zakona o platnim uslugama i nekoliko zakona o zaduživanju među kojima je i prijedlog o zaduživanju Srbije za izgradnju nacionalnog stadiona u vrijednosti od 42 milijarde dinara za koliko će se Srbija zadužiti kod banke Poštanska štedionica.
Žigmanov: Povećanje TV takse za bolje funkcioniranje javnih servisa
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov izjavio je da će povećanje TV takse od 50 dinara pridonijeti boljem funkcioniranju javnih servisa, a posebno informiranju na jezicima nacionalnih manjina na RTV-u i RTS-u.
»Neznatno povećanja takse bit će u funkciji tih programa. Po tome se RTV prepoznaje ne samo u Srbiji, već i u Europi. Emitira program na 14 jezika, i to ne samo informativni, već i druge programe. RTV je primjer kako treba osigurati informiranje na materinjem jeziku«, rekao je Žigmanov tijekom razmatranja amandmana na predložene zakonske izmjene kojima se predviđa povećanje takse za RTS s 299 na 349 dinara.
Naveo je kako slično funkcionira i Radio Novi Sad, a da u okviru RTS-a postoji redakcija na romskom i albanskom jeziku te da je održan okrugli stol kako bi se moglo uspostaviti informiranje i na bošnjačkom jeziku.
»Svjesni smo izazova, a to su visina plaća profesionalnih novinara i zapošljavanja mladih. Vjerujem da će povećanjem takse biti riješen i taj problem uz zadržavanje kvalitete i razvoj programskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina«, poručio je Žigmanov.
Zatupnici oporbe su najavili da neće glasati za povećanje pretplate za RTS kritizirajući rad javnog servisa. Zastupnici Narodnog pokreta Srbije, Zeleno levog fronta, Stranke slobode i pravde, Ekološkog ustanka, koalicije NADA i pokreta Mi-snaga naroda-Branimir Nestorović su iskazali niz primjedbi na izvještavanje Radio-televizije Srbije u informativnim emisijama, »cenzuru svakog kritičkog mišljenja«, kao i promoviranje »kockanja u reklamama«.
Projekt Jadar
Veliki dio vremena tijekom sjednice zastupnici su polemizirali o eksploataciji litija i projekta Jadar iako ova tema nije bila na dnevnom redu.
Šefica zastupničke grupe Stranke slobode i pravde Marinika Tepić rekla je da nitko nije protiv rudarstva, nego protiv rudnika Rio Tinto, rudnika litija koji vlast prevarom pokušava izgurati nakon izbora i ta prevara, kako je rekla, neće proći tek tako.
Ministrica Dubravka Đedović Handanović je pak rekla kako sporazum, kada se potpiše s EU, ima najveće ekološke standarde i može se garantirati da se ovaj projekt može izvesti po najvišim standardima – ekološkim, socijalnim i da se poštuje zaštita prava radnika.
I dok se u parlamentu vode rasprave, na ulicama više gradova zapadne Srbije posljednjih dana prosvjeduju ekološki aktivisti i građani zbog nedavne odluke Vlade Srbije da odobri nastavak projekta izgradnje rudnika litija u dolini Jadra, stopiranog prije dvije i pol godine.
Građani strahuju da će projekt britansko-australske kompanije Rio Tinto vrijedan 2,4 milijarde dolara nepopravljivo zagaditi vodu, zrak, rijeke i zemljište.
Od 22. srpnja prosvjedi su održani u Valjevu, Loznici, Grockoj, Koceljevi, Negotinu, Arilju, Bogatiću i Krupnju, a zahtjevima za obustavu rudarenja litija su se 29. srpnja pridružili i stanovnici Šapca i Aranđelovca.
Zastupnici su u srijedu nastavili raspravu po amandmanima na izmjene i dopune Zakona o platnim uslugama.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je da je NBS blagovremeno podnijela zakon i u najkraćem roku odgovorila na amandmane.
»Izmjene i dopune zakona o platnim uslugama jesu uvjet za pristupanje projektu SEPA, takozvanom regionalnom plaćanju, koje treba prevazići neke postojeće probleme i ubrzati suradnju unutar regije, a da nas nitko ne zarobi čekanjem«, rekla je Tabaković i dodala kako je riječ o usklađivanju s europskom direktivom PSD2.
J. D. / Foto: Beta
