Tema
Klimatske promjene diktiraju ranu žetvu
Klimatske promjene i dugotrajni toplinski val koji je ove godine zahvatio Vojvodinu primorali su poljoprivrednike da pripreme svoje strojeve za žetvu suncokreta i berbu kukuruza ranije nego prošle godine. Predviđa se da će ova sezona započeti prije očekivanog roka zbog neuobičajeno visokih temperatura i manjka oborina, što su glavni uzroci smanjenih prinosa.
Neprekidne vrućine koje su trajale tijekom većeg dijela ljeta, s temperaturama koje su često prelazile 37 stupnjeva Celzija, dovele su do ubrzanog sazrijevanja usjeva. Nažalost, nedostatak kiše dodatno je pogoršao situaciju, ostavljajući poljoprivrednike u strahu od značajno manjih prinosa nego prijašnjih godina. Ova situacija dokazuje sve veći utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju u regiji. S obzirom na to da su suncokret i kukuruz ključne kulture za mnoge poljoprivrednike u Vojvodini, predstojeća žetva i berba bit će ključni pokazatelji kako se poljoprivredni sektor nosi s izazovima koje donose promjene klime.
Poljoprivrednici se pripremaju za neizvjesnu sezonu, svjesni da će ovogodišnji prinosi ovisiti ne samo o njihovom trudu i znanju, već i o čimbenicima na koje ne mogu utjecati – vremenskim uvjetima. Očekivanja su stoga podijeljena između nade i straha, sukladno tome kako je i ovogodišnja kiša padala. Oborine su bile »šarene«, neki dijelovi Vojvodine dobili su 20 litara po padalini, a neki ništa ili 2-3 litre. Najteže je pogođen sjever Vojvodine, točnije sjever Bačke i Banata.
Somborski atar
O situaciji na terenu somborskog atara razgovarali smo s generalnim direktorom kompanije Meteor Commerce Jecom Ilićem. Kako kaže, situacija za proljetne usjeve je sve do kraja svibnja bila više nego povoljna, izuzev u nekim trenucima za šećernu repu kada je došlo do presijavanja parcela gdje se repa nije dovoljno razvila.
»Presijavanje je dovelo do toga da se ukupna površina parcela na kojima je posijan suncokret poveća. Međutim, nakon idealnih uvjeta kada smo se svi ponadali najboljem rodu, uslijedio je nepovoljan lipanj, a naročito početak srpnja s toplinskim valovima koji su značajno poremetili stanje usjeva, točnije suncokreta i kukuruza. Suncokret je ipak u povoljnijoj situaciji od kukuruza na prostoru Zapadnobačkog okruga, čak očekujemo solidan rod. Evidentna je činjenica kako će smanjenje prinosa biti uzrokovano toplinskim valovima koji su se dogodili početkom srpnja jer je time došlo do bržeg sazrijevanja suncokreta. Očekujemo početak žetve suncokreta 5. kolovoza, što nije tipično za naše područje, a intenziviranje žetve se očekuje oko 10. kolovoza te će trajati sigurno još i tijekom rujna zbog parcela koje su kasnije zasađene. Nadamo se dobrom otkupu suncokreta što se tiče količine. Ono što zabrinjava je budući ekonomski položaj poljoprivrednika općenito, s obzirom na to da smo i mi kao poduzeće proizvođač, ali i veliki organizator proizvodnje, odnosno imamo kooperaciju u koju značajno ulažemo financijska i materijalna sredstva. Zainteresirani smo za što bolju poziciju poljoprivrednika kada su u pitanju svi usjevi, a posebno suncokret jer smo tradicionalno jedan od najvećih otkupljivača suncokreta na području Zapadne Bačke. Očekujemo ove godine u našim kapacitetima imati negdje oko 10 tisuća tona suncokreta na prijemu, a što se tiče cijena, ona koja se terminski mogla ugovarati je 350 eura po toni suncokreta. S ovakvom cijenom optimistično se nadamo da će prinosi biti oko 2,5 tone po katastarskom jutru, iako znamo da će biti površina sa znatno manjim prinosima. Dovedeni smo do toga da su cijene na granici ekonomske isplativosti za poljoprivrednike ako se uzmu svi parametri inputa u obzir. Hoće li cijena moći biti preko do maksimalno 44 dinara po kilogramu za proizvođače, mi se nadamo, ali imajući u vidu kako je to ranije ugovarano, možda nije realno očekivati preko toga«, rekao je Jeca Ilić.
Ističe kako je zabrana izvoza ulja pokolebala proizvođače koji su pomišljali da posade suncokret jer je zabrana izvoza ulja prilično nejasno definirana.
»Što se tiče kukuruza, situacija je mnogo kompliciranija. Većina većih proizvođača u Srbiji bazira se na proizvodnji kukuruza i soje. Prema tome, što je bolja pozicija za te dvije kulture, to je bolja pozicija cjelokupne poljoprivrede, stoga je mnogo važnije kakva će biti situacija s kukuruzom. Krajem svibnja svi smo bili uvjereni da će rod biti veći nego ikada, da ćemo morati dobro razmisliti gdje smjestiti svu tu količinu proizvodnje. Međutim, sva ta predviđanja svedena su na jednu mjeru ispod prosječnog roda u Vojvodini. Što se tiče Zapadnobačkog okruga, nismo toliko pogođeni sušom kao neki drugi krajevi Vojvodine, a i zaobišle su nas velike elementarne nepogode poput tuče i oluja. Danonoćne visoke temperature značajno su smanjile prinose i spriječile razvoj kukuruza bez obzira na prisustvo vlage ukoliko su postojali sustavi za navodnjavanje na parceli. Mislim da ulazimo u neizvjesnu jesen kada je u pitanju kukuruz, jer imamo problem s količinama i kvalitetom samog roda. Postoje oštećenja na klipovima kukuruza, a tek će doći pitanje toksina s kojima smo se suočili prije par godina zbog sušnog ljeta. Što se tiče same cijene kukuruza, ugovaranja se kreću oko 150 eura po toni plus PDV, ali naravno s jako strogim uvjetima kvalitete zrna kako bi se ostvarila takva cijena. Problemi s kojima smo se mi suočili glede meteo uvjeta na našem području nisu ti koji će opredijeliti cijenu kukuruza na svjetskom tržištu. Moramo se okrenuti mogućnostima veće proizvodnje s jedne strane, ali i prerade tog kukuruza, jer ukoliko očekujemo samo izvoz postoji niz problema koje ne rješavamo na adekvatan način«, zaključuje Jeca Ilić.
Očekivani prinosi
Direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica Damir Varga iznio je svoje viđenje situacije na sjeveru Vojvodine. Kazao je kako je u Subotici zasađeno oko 33.500 hektara kukuruza i 7.700 hektara suncokreta.
»Što se tiče vremenskih prilika, nisu u potpunosti bile naklonjene ovim usjevima. Imali smo nedostatak oborina i dva toplinska vala. Toplinski valovi trajali su gotovo dva tjedna, što se odrazilo na usjeve smanjenjem prinosa. Kiša koja je pala prethodnih dana padala je mjestimično, negdje je bilo između 30 i 40 litara, a negdje svega 2-3 litre. Za dio usjeva ova kiša je zakasnila. U dijelovima od Ipsilon kraka do prije Žednika, bilo je manje oborina u ranijem razdoblju, tako da kukuruz nije izdržao toplinski val i došlo je do prisilnog sazrijevanja, stoga će tamo biti manji prinosi. Istodobno, dijelovi atara oko Đurđina, Žednika, Tavankuta, gdje je bilo oborina početkom srpnja, tu su biljke izdržale visoke temperature. Ni ovdje prinosi neće biti vrhunski, ali bit će oko 8 tona po hektaru, dok će dijelovi koji su više pogođeni sušom imati prinos oko 3-4 tone po hektaru. Postoje i dijelovi poput Čikerije gdje su lakša zemljišta, tamo će prinosi biti do 3 tone«, govori Varga.
On smatra kako će prosječni prinos kukuruza biti oko 6 tona po hektaru.
»Treba istaknuti da smo u prošlom desetljeću imali prosječni prinos od 8 tona kukuruza po hektaru, a sada u prve četiri godine ovog desetljeća prosječni prinos kukuruza nam je oko 5 tona po hektaru. To je osjetno smanjenje prosječnog prinosa, a isto tako su i cijene osjetno smanjene, što predstavlja još veći problem. Ne očekujem da će kukuruz biti skuplji nego prošle godine. Postoje dijelovi Vojvodine s obilnijim oborinama, srednja i južna Bačka, Srijem i južni Banat. Tamo će prinosi biti veći, što znači da će ti proizvođači biti u daleko povoljnijem položaju nego proizvođači ovdje na sjeveru Bačke i Banata. Što se tiče suncokreta, ova kiša će mu pomoći. Nisam bio optimist, ali mislim da će biti ostvareni solidni prinosi ove godine, točnije oko 2.600 do 2.700 kilograma po hektaru. To znači da će biti parcela s prinosima i preko 3,5 tone po hektaru, ali i onih s 2 tone po hektaru, ovisno o ataru. Što se tiče vremena žetve, tamo gdje je lošije stanje, žetva suncokreta će krenuti oko 15. kolovoza, mislim da ćemo do početka rujna okončati najveći dio žetve. Što se tiče kukuruza, oko 20. kolovoza će početi berba na parcelama gdje je stanje lošije, jer kako su najavili meteorolozi, opet nas u kolovozu očekuju vrućine što će dovesti do prisilnog sazrijevanja. Ove godine će se spojiti početak berbe kukuruza sa žetvom suncokreta. Imamo situaciju da se trenutno silira kukuruz, što se nikada nije dogodilo u srpnju. Vegetacija svih kultura ove godine je dva tjedna ranije, sve ranije sazrijeva«, rekao je Damir Varga.
Kaže kako su oborine dobrodošle za obradu zemljišta jer predstoji sjetva ozimih usjeva, a u Subotici proizvođači siju ozime usjeve na oko 40-45 % površina.
»Jednostavno klimatske prilike ne dozvoljavaju da na većim površinama sijemo kukuruz. Imamo oscilacije u stočnom fondu, proizvedemo više kukuruza nego što je Srbiji potrebno. Postavlja se pitanje izvoza, javlja se aflatoksin u ovako stresnim godinama, što predstavlja problem. Generalno, klimatske promjene nam donose mnogo problema i sve je evidentnije da će se u budućnosti morati raditi na drugačijoj strukturi sjetve. Nemamo dovoljno vode za navodnjavanje svih usjeva, a nemamo ni dovoljno stočnog fonda. Navodnjavanje bez stajnjaka je samo kratkoročno rješenje, dolazi do upropaštavanja zemljišta zbog izostanka organske materije i mi za 20-30 godina ne bi imali zemljište koje ostavljamo budućim generacijama«, zaključio je Varga.
Ivan Ušumović
