Tema
Moment da Hrvati »povuku« za sva nacionalna vijeća
Na sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, koja je u Palači Srbija u Beogradu održana 7. kolovoza Hrvatsko nacionalno vijeće, odnono Jasna Vojnić, preuzelo je predsjedanje Koordinacijom. Za potpredsjednicu je izabrana predsjednica Nacionalnog savjeta bunjevačke nacionalne manjine Suzana Kujundžić Ostojić.
U razgovoru za Hrvatsku riječ Jasna Vojnić kaže kako stavovi usuglašeni na razini Koordinacije imaju »težinu« jedne osmine stanovništva Srbije, a jedna od tema koja će biti u fokusu jest pitanje uključivanja nacionalnih vijeća u procese donošenja odluka i kreiranje pozitivnih politika spram nacionalnih manjina.
Na sjednici Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina predsjedanje je preuzeo HNV, odnosno Vi kao predsjednica Vijeća, vodite Koordinaciju. Samo da se prisjetimo prijašnjih godina kada se radilo sve kako bi se spriječilo da hrvatska nacionalna manjine preuzme vođenje Koordinacije. Što mislite zašto je postojao taj otpor?
Da, otpor je dugi niz godina postojao i svi se sjećamo koliko puta smo bili preglasani, zbog čega ovaj izbor i predsjedanje za nas ima puno veću težinu. Naime, kao i u svakom drugom poslu predsjedanje se može »odraditi«, a predsjedanje može biti i prilika da se mnogo toga pomakne u smjeru kojim mislite da biste trebali ići. Koordinacija nacionalnih vijeća nacionalnih manjina prema našem mišljenju mora i može imati puno veću težinu budući da je to tijelo unutar kojeg se nalaze 23 nacionalne manjine u Srbiji i kada nešto na toj razini usuglasite to može imati težinu jedne osmine stanovništva cijele države. A zašto je otpor postojao, sasvim je jasno – politika države spušta se uvijek i prožima sve pore jednoga društva.
Može li se reći da je ovo jedno u nizu postignuća HNV-a i DSHV-a kada je riječ o tijelima vlasti i dužnostima gdje sudjeluju predstavnici hrvatske zajednice?
Sigurno da jeste. Prije samog izbora, na sastanku je prethodila rasprava na temu je li dobro da Hrvati imaju i ministra za ljudska i manjinska prava koji direktno sudjeluje u unaprjeđenju prava nacionalnih manjina i budu predsjedavajući Koordinacije. Na koncu je zaključak bio da je sada pravi moment da Hrvati »povuku« sva nacionalna vijeća u smjeru za koji imaju i iskustva i kapaciteta. Vjerujem da ćemo, na dobrobit svih, to zaista i opravdati.
Kako planirate voditi Koordinaciju, hoće li biti više sastanaka, konkretnog rada, suradnje s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog?
Već za početak rujna smo dogovorili prvi dvodnevni susret na kojem se detaljno moramo posvetiti dobroj analizi stanja i formuliranju naših potreba. Kada točno znate što želite, i rezultati će biti izvjesniji. Jedan dio izazova moramo prevladati intenzivnijom komunikacijom s predstavnicima vlasti države u kojoj živimo, a jedan dio izazova riješit će se kristalno jasnim ciljevima, zadaćama i strateškim planom. Bilo je slučajeva kada izostanak pozitivnog ishoda nije bio ni do izvršne vlasti, nego do naše nedovoljno dobre artikulacije. Ipak, vjerujem da će se pomicanjem na oba kolosijeka neke svari jednostavnije rješavati. Neki nacionalni savjeti i sada odlično funkcioniraju i dobro su koordinirali ovim tijelom te imaju sjajna iskustva po pitanju ishoda za svoju zajednicu, no ima i onih kojima je pomoć i podrška potrebna. U svakom slučaju, zajedno sigurno možemo puno više. Kada na jedan dopis stavite potpise nekoliko ili pak svih predsjednika nacionalnih vijeća sigurno ima veću težinu nego jedan sam nacionalni savjet. A suradnje će sigurno biti, prvenstveno s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog pa onda i sa svim ostalim ministarstvima koji se u svom djelovanju dotiču nacionalnih manjina.
Koje teme, problemi će biti u fokusu Vašeg rada?
Mnogo je tema no kada budemo izradili strategiju, odnosno platformu djelovanja biti će jasnije. Za sada, ono što je sasvim sigurno, jest pitanje uključivanja nacionalnih vijeća u procese donošenja odluka i kreiranje pozitivnih politika spram nacionalnih manjina. A od konkretnijih aktivnosti svakako će biti proaktivan odnos predstavnika vlasti spram upisa u nastavu na manjinskom jeziku, očuvanje i zaštita kulturne baštine, povećanje medijskog prostora za nacionalne zajednice i provedba službene uporabe manjinskih jezika u praksu. Sve to svakako moraju pratiti i veća izdvajanja iz državnog proračuna za ove potrebe. Vjerujem da će novi Akcijski plan za manjine u okviru Poglavlja 23 vrlo detaljno sve ovo obuhvatiti.
Svjedočimo da mnoga prva nacionalnih manjina jesu zajamčena Ustavom i zakonima, ali se ne provode. Hoće li jedan od pravaca djelovanja biti upravo to?
Sasvim sigurno. Mađarsko nacionalno vijeće ima najviše kapaciteta i osvještenosti po tom pitanju. Tu ćemo vrlo blisko surađivati i nastojati ostvariti sve zajamčeno, ali i zarad boljih standarda i pozitivnih poena Srbije kao članice za ulazak u Europsku uniju svakako značajno doprinositi.
Koliko ćete raditi na suradnji s republičkim tijelima i posebno lokalnim vlastima?
Taj strateški cilj je u Hrvatskom nacionalnom vijeću već nekoliko godina visoko na agendi. Bez toga ne možemo očekivati da se stvari značajnije pomaknu. Podršku Hrvatske Bogu hvala smo zadobili, ali bez podrške domicilne države nećemo daleko dogurati.
Z. V.
