Kultura
Kronika jednog naroda i njegove kulturne nacionalne borbe
Knjiga Nace Zelića Javna proslava Dužijance od 1968. do 1971. godine u Subotici – Svjedočenje predstavljena je u subotu, 17. kolovoza, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Promociju je organizirala Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca koje je i njezin nakladnik.
Put nastanka knjige
O knjizi, odnosno ideji da ju tiska UBH Dužijanca, kao i o poteškoćama i radostima njezina nastajanja na promociji je govorio direktor spomenute udruge, kao i urednik knjige Marinko Piuković.
»Vlč. Andrija Anišić i ja susreli smo se 2016. godine s Nacom u župi sv. Roka, kada nam je uz svoju novu knjigu donio i prvi primjerak rukopisa ove knjige. Tada su započeli i naši pregovori i dogovori oko njezina objavljivanja. Razgovarali smo o tome u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, ponudili rukopis Hrvatskoj riječi a u međuvremenu tražili financijska sredstva za njezino objavljivanje. Odlučili smo da knjigu objavi UBH Dužijanca, no došla je korona, nismo imali novca i tako se sve odvuklo. U proteklom periodu Naco nas je sve više požurivao, a kasnije i njegov sin Goran. Razumljivo je to bilo jer je Naco star i bolestan, a želio je što prije vidjeti tu knjigu«, započeo je priču Piuković koji je, vidno emotivno dirnut, uspio pročitati samo mali dio prepiske između Nace, odnosno Gorana i njega putem maila.
Knjiga je konačno objavljena nakon osam godina u čemu im je, kako ističe Piuković, financijski puno pomogao Goran Zelić, te Rotografika Subotica koja ju je tiskala pod povoljnijim uvjetima. Kako je dodao, u međuvremenu je dorađivana te dopunjena fotografijama i prilozima iz kolekcije Grge Piukovića i Ljudevita Vujkovića Lamića.
»Obavijestili smo 9. travnja Nacu i Gorana da je knjiga krenula u realizaciju, 17. lipnja je ušla u tisak a 1. srpnja sam im poslao fotografiju gotove knjige. Naco je 3. srpnja držao svoju knjigu u ruci. Neposredno nakon objavljivanja posjetili smo ga u domu za stare u Velikoj Gorici i predali mu prve primjerke njegove knjige. Bio je to dirljiv susret s Nacom koji je teško bolestan i ne može više hodati samostalno«, rekao je Marinko Piuković.
Svjedočenje o utiranju novog (etno)kulturnog puta
Knjigu je predstavila Biserka Jaramazović Ćurković, profesorica engleskog jezika i autorica više radova iz područja etnologije, koja je napisala i preporuku za nju.
Predstavljajući ukratko sadržaj knjige, koji čini prije svega opis proslava Dužijance tijekom navedene četiri godine, odnosno kako je sve krenulo, a također se spominju i ostala događanja od ’68. do ’72. poput Velikog prela, brojnih aktivnosti Bunjevačkog kola, izložbi i drugih kulturnih događaja, Jaramazović Ćurković je istaknula kako ona predstavlja svojevrsnu kroniku jednog kritičnog razdoblja i jednog naroda te jedne kulturne nacionalne borbe.
»Autor je kao dio lokalne hrvatske intelektualne elite i sam sudjelovao i napose inicirao važna događanja spomenutih godina, kada se unatoč jugoslavenskom komunističkom režimu te njegovoj nasilnoj asimilaciji i represiji, ali ipak uz trenutno dostatan sluh i razum lokalnih vladajućih političara (kako sam autor ističe), postigla ključna revitalizacija proslave Dužijance, tj. njezina se proslava izdigla na javnu razinu kojom je objedinjeno njezino dotadašnje crkveno sa svjetovnim obilježavanjem ... Zelić pripovijeda o objektivnim događanjima vezano uz temu iz svojeg sjećanja, u svoje vlastito ime, ali i u ime svog naroda i svojih takoreći kulturnih ‘suboraca’ – jer je to ujedno i sjećanje našeg naroda na politički kritične godine krajem 60-ih i početkom 70-ih godina 20. stoljeća.«
Ova je knjiga, kako je na koncu istaknula Biserka Jaramazović Ćurković, »svjedočenje o utiranju novog (etno)kulturnog puta kojim će kroz narednih pola stoljeća, uz prekide i znatne mijene, kročiti bački Hrvati-Bunjevci«.
»Knjiga progovara kako zbog zauzetosti i angažiranosti autora i njegovih suvremenika prije pet desetljeća danas imamo jednu reprezentativnu svečanost koja je ujedno i značajan nacionalan kulturni brand i stoga i jedan od najistaknutijih i najprepoznatljivijih markera etnokulturnog identiteta zajednice bunjevačkih Hrvata u Bačkoj«, rekla je ona.
O Naci Zeliću
Predsjednik UBH-a Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić u kratkim je crtama podsjetio na životni put i rad Nace Zelića.
»Rođen je u Subotici 5. listopada 1930. godine. Među ostalim, radio je kao ravnatelj Osmogodišnje škole u Tavankutu (1953./54.), tada škole s hrvatskim nastavnim jezikom, a budući da je etiketiran kao ‘kleronacionalist’ i da je zbog toga bio ‘nepodoban’ za rad u školstvu, napustio je službu i preselio se u Zagreb. Nakon povratka u Suboticu, 1958., radio je i kao sudac Sreskog suda i Okružnog suda u Subotici (1961. – 1973.). Zbog nove optužbe da djeluje s ‘pozicija hrvatskog nacionalizma’ kao član Matice hrvatske u Zagrebu, razriješen je dužnosti suca i ponovno se seli u Zagreb (...) Poznat je kao organizator društvenog života Hrvata Bunjevaca u Subotici. Bio je predsjednik, tajnik i umjetnički voditelj HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu (1965. – 1972.). Osnivač je i prvi tajnik HKUD-a Bunjevačko kolo u Subotici (1970. – 1972.). Inicirao je obnovu i organizirao javnu proslavu žetvenog običaja Dužijance (1968. – 1972.), a zaslužan je i za uspješnu obnovu tradicijske proslave Velikog prela (1970. i 1971.). Organizirao je izložbu Bunjevačko ruho u Etnografskom muzeju u Zagrebu 1983. te sudjelovao u organiziranju izložbe Iz baštine bačkih Hrvata Bunjevaca, u istom muzeju 1998. godine. Objavio je brojne članke u različitim novinama i časopisima te knjige: Protiv zaborava (HKPD Matija Gubec u Tavankutu 1946. – 1996.), Zagreb 2000., Nesto Orčić: monografija, Subotica 2007., Hrvatsko proljeće i bački Hrvati, Subotica 2009., Publikacije bačkih Hrvata, popis izdanja od 1901. do 2007., Zagreb 2009., Slikovali smo se – stare fotografije, izvor podataka o bunjevačkoj narodnoj nošnji, Zagreb 2011., s Petrom Šarčevićem – Hrvatska pisana riječ u Bačkoj, Hrestomatija, Zagreb 2017.«, naveo je, među ostalim, vlč. Anišić.
Ovom je prigodom prikazan i dokumentarni film Dužijanca o proslavi ove žetvene svečanosti 1968. i 1969. godine, fotografije sa susreta s Nacom Zelićem u Subotici 2016. te u Zagrebu u povodu objave njegove knjige, a priređena je i izložba na kojoj su se, među ostalim, mogli vidjeti originalni barjak iz ‘68. te grb Dužijance izrađen od slame i vlati žita, plakati iz ’68. i ’69., fotografije, katalozi koji su pratili proslavu tijekom četiri godine, a sve to iz kolekcije Nace Zelića.
Njegova se najnovija knjiga, po cijeni od 1.000 dinara, može kupiti u uredu UBH-a Dužijanca, u dvorištu župe sv. Roka u Subotici, između 9 i 13 sati.
I. Petrekanić Sič
