Intervju
Organska poljoprivreda nije samo trend, već nužnost
Vојvоđаnski klаstеr оrgаnskе poljoprivrede је udruga оsnоvаna 29. rujna 2014. od institucija, udruga, proizvođača, prerađivača i distributera organskih proizvoda. Ima preko 60 članova – proizvođača koji imaju važeći certifikat o organskoj proizvodnji kao i udruge i znanstveno-obrazovne institucije koje se bave unaprjeđenjem organske proizvodnje u Vojvodini. S projektnim menadžerom ovog klastera dr. sc. Milošem Rajkovićem razgovarali smo o tome kako funkcionira klaster, kakvo je stanje i perspektive organske poljoprivrede.
► Što sve radi klaster? Koliko ima zaposlenih? Kako se financira?
Klaster pruža potporu svojim članovima kroz povećanje konkurentnosti i inovativnosti organske poljoprivredne proizvodnje i prerade u Vojvodini, zaštitu i očuvanje životnog okoliša, održivi razvoj ruralnih područja, promociju organskih proizvoda, zastupanja principa definiranih u standardima međunarodnog pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM), objedinjenu nabavu inputa potrebnih za organsku proizvodnju, stimuliranje poduzetništva, naročito kod žena i mladih, poticanje razmjene ideja, znanja i informacija među članicama i jačanje kapaciteta udruge kroz kreiranje zajedničkih programa i projekata.
► S kime sve surađujete?
Mi smo otvoreni za saradnju, kako sa znanstveno-obrazovnim institucijama tako i s donositeljima odluka, udrugama, distributerima i trgovinama koji su direktno ili indirektno uključeni u organsku proizvodnju. Također, značajna je suradnja s međunarodnim institucijama iz polja organske proizvodnje kako bismo njihova znanja i iskustva mogli prenijeti našim članovima.
► Što se promijenilo u području organske poljoprivrede i vašeg rada za deset godina koliko postoji klaster?
Za posljednjih deset godina, kroz naše projekte smo se trudili uključiti što više mladih stručnjaka koji bi svoja znanja mogli prenijeti organskim proizvođačima. Našim članovima smo bili stalna potpora u svim izazovima s kojima su se suočavali, jer smo s njihovim inicijativama težili doprijeti do donositelja odluka i borimo se za unaprjeđenje njihovog statusa. Kroz razne edukativne programe, širenje znanja bio je prioritetni cilj, kako bi visokim i stabilnim prinosima, organska proizvodnja bila profitabilna i mogla se širiti po površinama i broju proizvođača.
Koliko je prihvaćena organska proizvodnja kod nas? Često ljudi kažu kako »ne vjeruju« da je to organsko, ili s druge strane ne vjeruju da se može proizvoditi bez kemije i zaraditi na tome?
Organska proizvodnja u Srbiji doživljava rast, ali suočava se s nizom izazova, posebno u pogledu povjerenja potrošača i održivosti. U posljednjih nekoliko godina, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, značajno su povećane površine pod organskom proizvodnjom, kao i broj proizvođača. Međutim, mnogi potrošači u Srbiji ostaju skeptični prema organskim proizvodima. Ova skepsa se manifestira u dva osnovna oblika. Prvo, neki potrošači ne vjeruju da su proizvodi zaista organski, jer sumnjaju u moguće prevare i nedostatak rigorozne kontrole. Drugo, postoji i značajan broj ljudi koji ne vjeruju da je moguće uspješno proizvoditi hranu bez upotrebe kemijskih sredstava i pritom ostvariti profit. Zakonska regulativa u Srbiji definira organsku proizvodnju i predviđa postojanje certifikacijskih kuća koje garantiraju organski status proizvoda, ali povjerenje potrošača može se dodatno povećati jačanjem kontrole i transparentnošću procesa certifikacije. Što se tiče ekonomičnosti, organska proizvodnja može biti profitabilna, ali zahtijeva specifične metode i često veća inicijalna ulaganja. Ipak, s povećanjem svijesti o prednostima organskih proizvoda, kako za zdravlje tako i za životni okoliš, postoji potencijal za veće prihvaćanje i kupovinu ovih proizvoda. Edukativne kampanje i promocija igraju ključnu ulogu u povećanju svijesti i povjerenja među potrošačima. Povećanje svijesti kroz obrazovne inicijative može pomoći u prevladavanju sumnji i isticanju prednosti organske proizvodnje. Kroz isticanje koristi za zdravlje i životni okoliš, kao i objašnjenje samog procesa organske proizvodnje, potrošači mogu postati informiraniji i sigurniji u odabiru organskih proizvoda. Dakle, iako se organska proizvodnja trenutačno suočava s određenim skepticizmom, ona ima značajan potencijal za dalji rast i razvoj kroz unaprjeđenje regulative, edukaciju potrošača i jasnu demonstraciju koristi organskog načina proizvodnje.
► Koliki je udio organske poljoprivrede u cjelini u Srbiji, Vojvodini? Raste li interes za organsku poljoprivredu?
Udio organske poljoprivrede u Srbiji i Vojvodini kontinuirano raste, ali i dalje predstavlja relativno mali dio (1%) ukupne poljoprivredne proizvodnje. U Vojvodini, koja je najrazvijenija poljoprivredna regija u zemlji, organska proizvodnja je također u porastu, ali točan postotak može varirati. Bez obzira na ove brojeve, interes za organsku poljoprivredu među proizvođačima i potrošačima u Srbiji i Vojvodini je u stalnom porastu. Ovaj rast je podržan brojnim inicijativama, edukativnim programima i državnim subvencijama, koje imaju za cilj potaknuti proizvođače da usvoje organske metode proizvodnje. Sve veći broj potrošača postaje svjestan prednosti koje organski proizvodi donose za zdravlje i životni okoliš, što dodatno povećava potražnju za ovim proizvodima. Ključni faktori koji doprinose rastu interesa za organsku poljoprivredu su višestruki. Državne subvencije i potpora igraju značajnu ulogu za proizvođače koji žele prijeći na organsku proizvodnju, uključujući financijsku pomoć, edukaciju i tehnološku potporu. Osim toga, edukacija i svijest među potrošačima o prednostima organskih proizvoda su u porastu. Edukativne kampanje i dostupne informacije putem medija i društvenih mreža značajno doprinose povećanju potražnje za organskim proizvodima. Tržišni potencijal organskih proizvoda je također značajan; organski proizvodi često postižu više cijene na tržištu, što može biti ekonomski isplativo za proizvođače. Povećanje svijesti o zdravlju i održivosti među potrošačima stvara stabilnu potražnju za ovim proizvodima. Osim toga, organska poljoprivreda promovira održive prakse koje su bolje za životni okoliš, uključujući smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida i mineralnih gnojiva, očuvanje biodiverziteta i poboljšanje kvalitete zemljišta, što su sve faktori koji privlače suvremene proizvođače. Iako je udio organske poljoprivrede još uvijek relativno mali, trendovi ukazuju na postojan rast i povećanje interesa, kako među proizvođačima tako i među potrošačima. S nastavkom potpore i promocije, očekuje se da će se organska poljoprivreda nastaviti širiti i razvijati u idućim godinama, pridonoseći zdravlju, održivosti i ekonomskoj dobrobiti poljoprivrednih zajednica u Srbiji i Vojvodini.
► Tko su organski proizvođači, jesu li to mlađi ljudi, sa sela iz gradova, više obrazovani ili manje obrazovani? Čime se najviše bave – ratarstvom, povrtlarstvom....?
Organski proizvođači u Srbiji i Vojvodini čine raznoliku grupu koja uključuje ljude različitih demografskih i socijalnih profila. Ovi proizvođači dolaze iz svih starosnih grupa, iako postoji sve veći interes među mlađim generacijama, posebno onima koji su zainteresirani za održive prakse i zdrav način života. Oni dolaze kako iz ruralnih tako i iz urbanih sredina, sa značajnim brojem gradskih stanovnika koji se odlučuju za prelazak na selo i organsku proizvodnju. Organski proizvođači često imaju viši nivo obrazovanja, mnogi su završili fakultete i imaju dodatne edukacije u području poljoprivrede, ekologije i održivog razvoja. Njihove aktivnosti uključuju ratarstvo, gdje uzgajaju žitarice i uljarice, povrtlarstvo s fokusom na organsko povrće, voćarstvo s uzgojem voća bez sintetičkih pesticida i gnojiva. Stočarska organska proizvodnja je u značajnom padu, te su proizvođači koji su se bavili proizvodnjom jaja, junećeg i pilećeg mesa izišli iz organske proizvodnje jer nisu imali ekonomsku isplativost. Među proizvođačima su i mali specijalizirani proizvođači koji se bave proizvodnjom meda, začina, ljekovitog bilja i drugih specifičnih kultura. Ovi proizvođači su motivirani željom za očuvanjem životnog okoliša, proizvodnjom zdrave hrane i održivim načinom života, iako se suočavaju s izazovima poput visokih troškova certifikacije, potrebom za specifičnim znanjima i vještinama, te izazovima u plasmanu proizvoda na tržištu. Sve u svemu, organski proizvođači su posvećeni održivoj poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane, pridonoseći tako razvoju ovog sektora u Srbiji i Vojvodini.
► Kako biste ocijenili potporu, odnosno podsticaje od države, Pokrajine, gradova za organske proizvođače?
Potpora države, Pokrajine i gradova za organske proizvođače u Srbiji je u posljednjih nekoliko godina sve veća, ali još uvijek postoji prostor za napredak. Vlada je prepoznala potencijal organske proizvodnje i uvela različite subvencije, poput subvencija za konverziju u organsku proizvodnju, bespovratnih sredstava za nabavu opreme i edukaciju proizvođača. Međutim, ovi poticaji su često ograničenog opsega i ne pokrivaju sve potrebe proizvođača. Također, postoje razlike u nivou potpore između različitih regija Srbije, što može uvjetovati nejednak razvoj organske proizvodnje. Iako je napravljen značajan korak naprijed, potrebno je dodatno unaprijediti sustav potpore kako bi se organska proizvodnja učinila konkurentnijom i privlačnijom za poljoprivrednike.
► Kakav je interes potrošača za organskim proizvodima? Prodaje li se primarno u zemlji ili se izvozi? Gdje se najviše prodaju organski proizvodi i na koji način?
Interes potrošača za organskim proizvodima je posljednjih godina doživio značajnu ekspanziju. Sve veći broj ljudi svjesno bira organsku hranu, prepoznajući njene brojne prednosti. Ovaj trend pokreću različiti faktori, među kojima su primarno briga za zdravlje, ekološka svijest i etika potrošnje. Potrošači vjeruju da organski proizvodi sadrže manje pesticida, hormona i drugih štetnih stvari, te da su zato sigurniji za konzumaciju. Osim toga, mnogi smatraju kako organska hrana ima bolji okus i aromu, a njena proizvodnja je manje štetna za životni okoliš. Kanali prodaje organskih proizvoda su raznoliki i kontinuirano se šire. Tradicionalno, organski proizvodi se najčešće mogu pronaći u specijaliziranim prodavaonicama zdrave hrane koje nude širok asortiman organskih proizvoda, od svježeg voća i povrća do prerađevina. Međutim, sve češće se organski proizvodi nalaze i na policama konvencionalnih supermarketa, što ukazuje na njihovu sve veću dostupnost. Također, mnogi proizvođači prodaju svoje proizvode direktno potrošačima na svojim farmama ili na lokalnim tržnicama, čime se stvara jača veza između proizvođača i potrošača. Internet prodaje su također postale popularan kanal prodaje, omogućujući potrošačima da jednostavno i brzo naruče željene proizvode. Nedovoljne količine i udruživanje proizvođača limitiraju izvoz organskih proizvoda, te se oni uglavnom prodaju na domaćem, i to najčešće lokalnom tržištu.
► Što organska poljoprivreda općenito može pružiti poljoprivrednicima u kontekstu klimatskih promjena?
Organska poljoprivreda predstavlja daleko više od puke proizvodnje hrane bez upotrebe sintetičkih sredstava. U svijetu koji se suočava sa sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena organska proizvodnja se pokazuje kao jedan od najefikasnijih načina da se ublaže njihovi negativni utjecaji i osigura održiva budućnost za poljoprivredu. Očuvanje i obnova zemljišta je jedan od temelja organske poljoprivrede. Za razliku od konvencionalnih metoda koje često dovode do degradacije zemljišta, organske prakse poput kompostiranja, rotacije usjeva i sjetve pokrovnih biljaka obogaćuju zemljište organskom tvari, poboljšavaju njegovu strukturu i povećavaju sposobnost zadržavanja vode. Ovakvo zemljište je otpornije na eroziju, sušu i poplave, što je od ključnog značaja u uvjetima sve češćih ekstremnih vremenskih prilika. Biodiverzitet je još jedan stup organske poljoprivrede. Održavanjem različitih vrsta biljaka i životinja na poljoprivrednim površinama organski poljoprivrednici stvaraju zdrave ekosustave koji su otporniji na štetnike i bolesti. Ptice, kukci oprašivači i korisni mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi i doprinose boljem oprašivanju biljaka i kontroli štetnika. Smanjenje emisije plinova staklene bašte je još jedan značajan benefit organske poljoprivrede. Izbjegavanjem upotrebe sintetičkih gnojiva, koja u proizvodnji oslobađaju velike količine stakleničkih plinova, organski poljoprivrednici direktno doprinose smanjenju globalnog zagrijevanja. Također, organska poljoprivreda potiče skladištenje ugljika u zemljištu, što dodatno smanjuje koncentraciju štetnih plinova u atmosferi. Prilagodljivost na promjenljive klimatske uvjete je još jedna važna karakteristika organskih poljoprivrednih sustava. Zahvaljujući svojoj raznovrsnosti i otpornosti, organske farme su bolje pripremljene za suočavanje s nepredvidivim vremenskim uvjetima i promjenama u rasporedu padalina. Organski poljoprivrednici su često inovativniji i spremniji usvojiti nove prakse kako bi se prilagodili novim izazovima. Ekonomski aspekti također igraju važnu ulogu. Iako su početne investicije u organsku proizvodnju često veće, dugoročno gledano organski poljoprivrednici mogu ostvariti veću profitabilnost zahvaljujući višim cijenama organskih proizvoda, manjim troškovima proizvodnje i većoj potražnji potrošača koji su sve svjesniji važnosti održive proizvodnje hrane. Organska poljoprivreda nije samo trend, već nužnost u svijetu suočenom s klimatskim promjenama. Ona predstavlja odgovoran i održiv način proizvodnje hrane koji donosi brojne koristi za životni okoliš, poljoprivrednike i potrošače. Ulaganjem u organsku poljoprivredu ulažemo u zdraviji planet i bolju budućnost za sve nas.
► Koji su najveći problemi u organskoj poljoprivredi? Što bi trebalo mijenjati?
Organska poljoprivreda, iako sve popularnija, suočava se s brojnim izazovima. Najveći problemi leže u visokim troškovima proizvodnje zbog ograničenja u upotrebi sintetičkih sredstava, nižim prinosima i manjoj dostupnosti tržišta. Također, nedostatak radne snage, posebno mladih ljudi, predstavlja značajnu prepreku. Da bi se stanje popravilo, potrebno je uvesti više državnih subvencija, olakšati pristup kreditima, unaprijediti distribuciju organskih proizvoda i povećati svijest potrošača o njihovim prednostima. Također, važno je ulagati u istraživanje novih sorti otpornih na bolesti i štetnike, kao i u edukaciju poljoprivrednika o suvremenim metodama organske proizvodnje.
► Proveli ste projekt »Uspostavljanje održivog lanca vrijednosti i odgovarajućeg inovativnog sustava proizvodnje suncokreta u uvjetima klimatskih promena OT4D/PPP«. Kakvi su rezultati ovog projekta?
U suradnji s Institutom za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu i kompanijom Halba iz Švicarske, projekt je podržan je od Državnog tajništva za ekonomske poslove Švicarske i organizacije Helvetas, a u konzorciju OT4D projekta su i IFOAM-Međunarodna organizacija za razvoj organske poljoprivrede i FiBL-Institut za organsku poljoprivredu u Švicarskoj. Projekt se sastoji od dvije komponente. Prva se odnosi na iznalaženje održivog sustava proizvodnje konzumnog suncokreta u uvjetima klimatskih promjena i iznalaženja načina da se otvori put individualnim organskim proizvođačima za preradu i izvoz suncokreta, kroz bolju suradnju s većim kompanijama i na taj način osigurati količine, kontinuitet i kvalitetu koju zahtijeva švicarska kompanija Halba; dok se druga komponenta odnosi na postavljanje demo ogleda kod organskih proizvođača čiji cilj je prilagođavanje koncepta agrošumarstva našim klimatskim uvjetima. Za stručnu postavku i vođenje ogleda zadužen je Institut za ratarstvo i povrtarstvo uz suradnju s kompanijom Ecotop iz Švicarske s bogatim praktičnim iskustvom u području agrošumarstva kako u Africi i Južnoj Americi, tako i u Europi, s tim da se individualno pristupa svakom ogledu; izbor biljnih vrsta se prilagođava specifičnim uvjetima i potrebama organskih proizvođača. U okviru projekta organiziraju se razne aktivnosti za članove VOK-a, od povezivanja sa švicarskim kompanijama Halba i Ecotop, proširenja tržišta, studijskih putovanja, obuka o BioSuisse standardu i drugih.
► Koje još projekte radite?
Projekt EINSTEIN predstavlja Europski centar izvrsnosti s četiri glavna činioca suvremenog zdravlja pojedinca: poljoprivreda, medicina, edukacija i tehnologija, a tiče se razvoja i praćenja svih aspekata upotrebe jestivih senzora – od razvoja i formiranja korištenjem adekvatnih materijala, potom medicinskog praćenja i korištenja u dijagnostici i tretmanu – preko praćenja rezultata i pozitivnih efekata primjene. Cilj projekta EINSTEIN je transformacija u zemljama koje se ubrzano razvijaju, kao što je Srbija, fokusirajući se na institucionalne reforme i promociju održivih prehrambenih sustava. Integracijom medicine, poljoprivrede, tehnologije i obrazovanja, projekt teži biti pionir u teranostici zasnovanoj na senzorima i mikrofludinim čipovima napravljenih od prirodnih materijala. EINSTEIN će koristiti trans i multidisciplinarni pristup za usvajanje novih znanja i tehnologija u organskoj proizvodnji usjeva s poboljšanim nutritivnim i bioaktivnim svojstvima (koji se nazivaju nutritivnim kulturama) za ljudsku ishranu. Ovi usjevi će služiti kao sirovina za materijale od kojih će biti napravljeni senzori zasnovani na nutritivnoj hrani s dvostrukom funkcijom: terapeutskom i dijagnostičkom. Ova inicijativa za izvrsnost znansvteno-tehnološkog tima za europske inovacije ima misiju modernizirati obrazovni sustav u Srbiji, dovodeći ga do vodeće pozicije u europskim područjima istraživanja i inovacija. Kao primjer uspješne transformacije i dobre prakse projekt EINSTEIN može inspirirati i druge primjene širom regije zapadnog Balkana. Uloga Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede je stvaranje web platforme EINSTEIN Agro koja će objediniti usjeve bogate mikronutrijentima, kao i organizacija Dana polja namijenjenih industriji, ali i drugim zainteresiranim stranama.
Intervju vodila: Jasminka Dulić
